1 / 19

OZALJSKE HIDROELEKTRANE

OZALJSKE HIDROELEKTRANE. HIDROELEKTRANE su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije.

nili
Download Presentation

OZALJSKE HIDROELEKTRANE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. OZALJSKE HIDROELEKTRANE

  2. HIDROELEKTRANE su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. TURBINA se sastoji od provodnog dijela koji vodi daje dovoljno veliku brzinu i kotača s lopaticama, koji se vrti, te preuzima energiju iz tijeka vode.

  3. Shema hidroelektrane

  4. RAZVOJ HIDROELEKTRANA U OZLJU • 1907. godine počinje izgradnja hidroelektrane Ozalj pod nazivom “MUNJARA” • U proizvodnju je puštena 18.08.1908. godine • U početku je imala 2 agregata (sa Francis turbinama) snage 900 KW • Treći agregat ugrađen je 1913. godine • Zbog naglog razvoja industrije u Ozlju i okolici 1948. godine počinje izgradnja druge hidroelektrane “HE Ozalj II” na lijevoj obali Kupe, izgradnja je završena 23.03.1952. godine

  5. - u početku “Munjara” je služila samo za javnu rasvjetu grada Karlovcai, a potrošnja je bila besplatna - hidroelektrane uvelike su pripomogle razvoju ne Ozaljske već Karlovačke industrije, posebice kada je izgrađen 20 kV-ni dalekovod koji je spajao hidroelektranu sa Dugoreškim tvornicama - razvoj ozaljskog kraja potican je tek nakon drugog svjetskog rata, upravo radi povećanja kućanstva i industrije dolazi do povećane potražnje za električnom energijom, a time i izgradnjom druge hidroelektrane

  6. HE Ozalj (I, II) Opći podaci: područje: Županija karlovačka, na rijeci Kupi, u Ozlju tip elektrane: protočna ukupna snaga:5,5 MW Energetski podaci: instalirani protok:Qi = 85 m3/s (3 x 17 + 2 x 17) neto pad:H = 9,2 m instalirana snaga: 5,5 MW (3 x 1,1 + 2 x 1,1) maksimalna godišnja proizvodnja: ('55, '84, '97) Emax = 28 GWh

  7. Prosječna godišnja proizvodnja:23,13 GWh Maximalna snaga turbine:P=1398 KW Maximalan stupanj iskoristivosti:η=91,5% Broj okretaja: 107,14/min Izlazni promjer radnog kola: 2100 mm Ulazni promjer radnog kola: 1806 mm Visina radnog kola: 1198 mm Broj lopatica: 13 Težina: 3270 kg

  8. - Kaplan turbine se koriste za male padove (2-30 metara) sa velikim količinama vode - Turbina se sastoji od nekoliko propelera ili ručno-podesivih lopatica..

  9. - Francis turbina je u širokoj upotrebi u hidroelektranama sa padom od 20-300 metara. Ima spiralnu konstrukciju kućišta što omogućava lagano i mekano tečenje u njemu. Stoga se smatra kao tip turbine sa visokom efikasnošću. - u provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadtlakom dospijeva u kružni dio (kotač) i njemu predaje svoju energiju

  10. - od 1908. do 1952. godine HE Ozalj I proizvela je ukupno 411 milijuna kWh, dok je od 1952. do 2007. zajedno s HE Ozalj II proizvela oko 1,3 milijarde kWh - sveukupna proizvodnja obje elektrane od početka proizvodnje pa do danas iznosi oko 1,8 milijardi kWh (1800 GWh) - za usporedbu Hrvatska je potrošila 6728,7 GWh 2008. godine, odnosno 3,7 puta više nego što su elektrane uspjele proizvesti u 101 godinu

  11. Slike hidroelektrana

  12. HE OZALJ I, II U BUDUĆNOSTI • planira se zamjena opreme u HE OZALJ II novom turbinskom opremom, time bi se povećala proizvodnja za 1,65 GWh godišnje • Planira se nadvišenje postojeće betonske brane gumenom vrećastom branom za 0,5-1 m, što bi povećalo snagu agregata za 600 KW, a time i godišnju proizvodnju za 1,36-2,75 GWh

More Related