1 / 11

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Diplomski studij zootehnika Lovstvo i pčelarstvo

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Diplomski studij zootehnika Lovstvo i pčelarstvo Metiljavost (Distomatosis). 1.Uvod

Download Presentation

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Diplomski studij zootehnika Lovstvo i pčelarstvo

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Diplomski studij zootehnika Lovstvo i pčelarstvo Metiljavost (Distomatosis)

  2. 1.Uvod • Bolest je stanje koje se pojavljuje u uvjetima u kojima organizam nije u stanju prilagoditi se životnoj sredini, bez obzira radi li se o nepovoljnim uvjetima sredine ili je narušena homeostaza organizma, drugim rječima adapcione sposobnosti organizma nedovoljne su za nastale nepovoljne uvjete životne sredine. • Za nastanak bolesti u prirodnim uvjetima važno je stanje područja u kojem divljač obitava, odnosno klima, krajolik, gustoća populacije brojnost dlakavih i pernatih predatora, hrana, stočarenje i sl. • Opasnost za divljač mogu predstavljati hranilišta, pojilišta, mečilištaukoliko se to primjereno ne radi ili su neadekvatno uređena hranilišta, ta mjesta mogu postati izvorima širenja zaraznih i parazitarnih bolesti. U ruralnim i urbanim sredinama zbog nekontroliranog odbacivanja različitog organskog otpada dolazi do izvora širenja različitih bolesti. Stoga je važna suradnja između stočara, poljoprivrednika i lovačkih udruga sa službama koje se brinu o zdravlju ljudi i domaćih životinja. • Bolesti životinja posebno zaraznog karaktera mogu nanjeti velike ekonomske štete i opasnost za zdravlje ljudi.

  3. 2.Metiljavost (Fascioloza) • Metiljavost je parazitarno oboljenje (endoparazitska) domaćih i divljih životinja (ovce,goveda, koze, svinje, jelena,srna,zečeva). • Oboljenje se očituje kroničnom upalom jetre i žučnih kanala, te je popraćeno općom intoksikacijom i poremećajem ishrane. • Bolest je vezana uz vlažna i poplavna područja.

  4. 3. Sistematka i opis uzročnika bolesti • Tip organizacije:EIMERIA-beskolutićavciKoljeno: PLATODES-plošnjaciRazred: TREMATODA-metiljiRed: DIGENEA-dvorodni metilji • Uzročnik fascioloze uglavnom je veliki metilj (Fasciola hepatica).Odrasli oblici ovog parazita su listastog oblika sivkastozelene boje s usnom i trbušnom sisaljkom, dugi 20-30 mm, široki 12-13 mm. Nemaju razvijen dišni sustav jer žive u anaerobnim uvjetima. • Metilji parazitiraju u žučnim kanalima i žućnom mjehuru. Spolno zrele jedinke su dvospolci koji ispuštaju jaja koja preko žučovoda dospjevaju u crijeva. • Jaja invadiraneživotinje izmetom (4 500) dospjevaju u vanjsku sredinu, da bi došlo do razvoja parazita potrebna je temperatura 12-15 0C, te pH 4.2–7.2. • Iz jaja se razvija aktivni oblici miracidiji.Manji broj miracidija pronalazi prijelaznog domaćina slatkovodnog pužića (Galba trunkatula) u kojem se razvijaju sporociste od kojih nastaju redije, a u jetri se formiraju cerkarije. • Cerkarije napuštaju nosioca i prihvaćaju se za travu, vodenu biljku i sl. gdje se začahure. • Ovaj invazioni oblik naziva se metacerkarija. Na vlažnoj travi mogu opstati do 2 mj., u jesenskom razdoblju do 4 mj., a u sijenu i do 8 mj.

  5. Životinje se najčešće invadiraju pasući na močvarnim terenima te pijući vodu iz kaljuža i bara, te hraneći se sjenom sa kontaminiranih pašnjaka. • Kod ljudi metacerkarije u organizam oralnim putem preko vode, sirovog povrća i salate. 4.Djelovanje metilja • Može se prikazati kroz tri načina: • mehaničko djelovanje - traumatiziranje tkiva izazivajući lokalne upale, bušeći ovojnicu jetre, te prodiranje u jetru.Tijekom migracije u organizmu mogu se naći u plućima, slezeni, limfnim čvorovima; • toksično djelovanje - istovremeno s mehaničkim putem njihovih metaboličkih proizvoda. Prelazomtoksičnih tvari u krv manifestira se njihovo djelovanje na druge organe i tkiva; • kombinirano djelovanje – stvaraju se uvjeti za razvijanje sekundarnih infekcija zbog opće slabosti organizma nosioca.

  6. 5.Simptomi • Kod oboljelih životinja zapaža se mršavost uzrokovana smanjenjem apetita, zamor, zaostajanja za krdom, dugotrajno ležanje,ubrzano i otežano disanje. Gubitak sjaja dlake, te ispadanje dlake, povečanobim trbuha, mogućnost pojave proljeva. • U gravidnih životinja česti su pobačaji. • Kod akutnog oblika životinja najčešće ugiba zbog upale jetre i anemije, a kod kroničnog oblika u krajnjem stadiju životinje ugibaju zbog iscrpljenosti organizma.

  7. 6.Dijagnosticiranje • U živih životinja koprološkom pretragom. • Prilikom pregleda usmrćene životinje treba obratiti pozornost na izgled jetre i njezine ovojnice. Jetra je povećana i tvrda s vijugavim zadebljanim žučnim kanalima. U žučnim kanalima nalazi se tamna i gusta tekućina sastavljena od žuči, raspalih i živih parazita i njihovih jaja, s primjesima krvi, a ponekad i gnoja. • Meso i organi zaraženih životinja upotrebljivi su, osim ako je u slučajevima kronične metiljavosti izražena vodnjikavost mesa, atrofija mišiča i druge promjene. Ukoliko je metiljavost slabije izražena, izmjenjene dijelove jetre valja ukloniti obrezivanjem, a ostatak jetre je uvjetno upotrebljiv.

  8. 7.Lječenje • Lječenje u prirodi se ne provodi, već se tijekom sanitarnog odstrela odstreljuju izrazito mršava grla. • Lječenjedomaćih i divljih životinja (u ograđenom prostoru) provodi se terapijom preparatima Bilevon, Zanil, Trodaxživotinjama preko usta, međutim kod divljači predstavlja problem načina doziranja. • Najvažnije je životinje što prije ukloniti s kontaminiranog pašnjaka kako bi se spriječila daljnja invazija.

  9. 8.Mjere suzbijanja • - redoviti monitoring, • - prijave veterinarskoj službi, • - neškodljivo uklanjanje divljači i njezinih dijelova, • - dezinfekcija, • - smanjenje broja predatora, • - slanje materjala na pretragu.

More Related