1 / 18

NATURA 2000

NATURA 2000. Petra Rodić Baranović DZZP. Što je NATURA 2000?. NATURA 2000 = ekološka mreža EU koja obuhvaća područja važna za očuvanje europski ugroženih vrsta i staništa Cilj: Povoljno Stanje Očuvanosti (FCS) vrsta i stanišnih tipova sa dodataka HD i BD. Zakonodavni temelj.

nydia
Download Presentation

NATURA 2000

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NATURA 2000 Petra Rodić Baranović DZZP

  2. Što je NATURA 2000? • NATURA 2000 = ekološka mreža EU koja obuhvaća područja važna za očuvanje europski ugroženih vrsta i staništa • Cilj: Povoljno Stanje Očuvanosti (FCS) vrsta i stanišnih tipova sa dodataka HD i BD

  3. Zakonodavni temelj • 1979: Direktiva o zaštiti ptica - ptičje vrste- izdvajaju se područja SPA (SpecialProtectionAreas) • 1992: Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore - ostale biljne i životinjske vrste, stanišni tipovi- izdvajaju se područja SCI (SitesofCommunityImportance) SPA + SCI = NATURA 2000

  4. Kako početi? • Biogeografske regije

  5. Biogeografske regije • Iako indiciraju visoku biološku raznolikost, 4 regije na maloj površini prepoznate i kao “administrativna komplikacija” – valorizacija prijedloga, a kasnije monitoring i izvješćivanje – prema regijama • RH – tražila da se panonska valorizira u okviru kontinentalne • Procedura – ! ne direktno EC- Emerald “expert group”, a zatim SC Bernske konvencije – još treba prihvatiti Habitats Committee

  6. Referentna lista • Radi se po biogeogreafskoj regiji • NIJE CHECK LISTA!– budite praktični – imate čl. 12!!! • Područja se ne izdvajaju za vrste koje se ne pojavljuju redovito (“vagrants”), introducirane vrste te za “slučajne vrste” (“accidental”) • Reintroducirane vrste – područja se izdvajaju ako je populacija samo-održiva • Za neke skupine i povijesni podaci smatraju se validnim – npr. mahovine ili vrste iz roda Vertigo (osim ako postoje novi podaci kojima je utvrđeno da vrste više ne postoje na određenom području) • Ribe (migracija) – područja se izdvajaju za sve važne dijelove životnog ciklusa uključujući i područja na kojima se vrste zadržavaju duže razdoblje (područja kroz koja vrste brzo prolaze u migraciji nije potrebno uključiti u mrežu – “brzo” – od A do B u nekoliko dana) – područja: mrijest, larva, juvenilni period, ishrana, migracijska odmarališta – min. 2-3 km nizvodno, udaljenost između dva područja ne preko 10-20 km, ovisno o vrsti) • Šišmiši – svi zaštićeni čl. 12 HD – preporuka - kolonije u krovovima i tornjevima izdvajati samo u slučaju kada su to jedine kolonije u nekom području

  7. Nema “nama važnih vrsta” – što sada? • Dopuna Direktive – u okviru pregovaračkih stajališta za poglavlje Okoliš – tehničke adaptacije Direktiva • RH – geografska restrikcija za tri vrste Annex IV: • 1. Ursus arctos • 2. Vipera ammodytes • 3. Podarcis sicula

  8. Nema “nama važnih vrsta” – što sada? • Dopuna Annex-a II HD – 13 vrsta: • 1. Dinaromys bogdanovi • 2. Dinarolacerta mosorensis • 3. *Vipera ursinii macrops • 4. Aulopyge huegelii • 5. Salmothymus obtusirostris • 6. Chondrostoma kneri • 7. Chondrostoma phoxinus • 8. Knipowitschia croatica • 9. Squalius svallizae • 10. Squalius microlepis • 11. Protoerebia afra dalmata • 12. Pachytrachis bosniacus • 13. *Degenia velebitica

  9. Što (ne) “prolazi”? • Endemi – teško, ali nije nemoguće – ako je potrebna aktivna zaštita • Vrste prisutne u EU27 – štedite energiju – jako teško prolaze – moguće ako se prije neformalno dobije suglasnost zemalja u kojima dolaze – možda im vrsta koju tražite dolazi na već proglašenim N2K područjima pa im to znači samo dodati “target feature” • Nove taksonomske skupine – opet štedite energiju! • – ne dolaze u obzir • Vrste koje su već predlagane i odbijene prilikom pristupa neke od zemalja članica – popis i obrazloženja odbijanja nismo mogli dobiti od EC– usmena predaja  • SAVJET: kritički sagledajte prijedloge znanstvene zajednice – znanstvenici NE ZNAJU što znači dodati vrstu na HD – vidljivo iz same HD!

  10. Što (ne) “prolazi”? • Stanišni tipovi – što više pokriti kroz nadopunu interpretacijskog priručnika – puno lakše prolazi od dodavanja novog stanišnog tipa • “Pametno” tražite nadopune – stanišni tipovi na HD jako “široki” i često mogu pokriti područja rasprostranjenosti vrsta koje želite dodati • Pokušajte razmišljati kroz čl. 6 – postoji li zahvat koji će mi značajno negativno utjecati vrstu, a neće na stanišni tip – DA – ima smisla ulagati trud i vrijeme • Vrste/staništa koje su prisutne u okolnim zemljama (budućim članicama) – lakše prolaze – koordinirajte se s kolegama iz BiH i CG

  11. Procedura – važno unaprijed sve dogovoriti • Standardni formulari • RH: • Dokument dostavljamo putem Misije RH u EU načelniku Odjela za RH u DG ELARG • Dokument odobrava ETC/BD • DG ELARG u suradnji s DG ENV dokument šalje na Habitats Committee • HC odobrava i šalje u DG ENV koji priprema tehničke adaptacije Direktive • DG ELARG šalje dokument u RH na provjeru i suglasnost • EK šalje na odobrenje državama članicama u Radnu skupinu Vijeća EU za pripremu Ugovora o pristupanju, pa ponovo na pregled RH

  12. Kreiranje mreže • Ne zaboravite područja za vrste koje predlažete kao dopunu Dodatka II • Istraživati ili ne? • Novi podaci “smanjili” veličinu prve verzije područja • Ocjena planova i zahvata!!! – recentni podaci o prisutnosti vrsta važni • Velika ili mala područja? – čl. 6 HD – “značajan” utjecaj • Surađujte s NGO-ima – često imaju vrlo kvalitetne podatke, žele ih ustupiti bez naknade, dostupni su im fondovi i uglavnom znaju kako iz njih povući novce • nema iznenađenja na biogeografskim seminarima !!!

  13. Postotak ? • Obavezni % - tak državnog teritorija u mreži? – NIJE ODREĐEN -svaka zemlja članica izdvaja proporcionalno bogatstvu biološke raznolikosti • Pravilo 20 – 60 (80) % = primjenjuje se prilikom vrednovanja prijedloga zemlje članice – %-tak se odnosi na populacije vrsta, odn. površine staništa uključene u mrežu

  14. Različita procedura proglašavanja Stanišni tipovi (Dodatak I) Vrste (Dodatak II) «Stanišna» Direktiva Čl. 3 Nacionalnalistapodručja BIOGEOGRAFSKI SEMINARI Nemojte zaboraviti čl.4, st. 2 – migratorne vrste (IBA C4 kriterij) Lista“Sitesof Community Importance” 6 godina “SpecialAreasofConservation“ «Ptičja» Direktiva Čl. 4 “SpecialProtectionAreas” NATURA 2000

  15. Biogeografski seminari • Za svaku biogeografsku regiju • Prisutni: • Predstavnici zemlje članice koja “brani” prijedlog (Ministarstvo + nezavisni stručnjaci – broj nije ograničen) • NGO – broj ograničen (3) – problem kod argumentiranja • ETC/BD • EC • Nezavisni stručnjaci koje poziva EC

  16. Biogeografski seminari • Pristup – “vrsta po vrsta, stanište po stanište” • “Presude”: • IN MAJ – država je prijavila vrstu na referentnu listu za određenu regiju, ali u regiji nije izdvojila niti jedno područje za ovu vrstu • IN MOD – u mreži treba dodati još područja za vrstu • IN MIN – vrsta je prisutna na postojećim područjima u prijedlogu mreže i biti će dovoljno da se na tim područjima samo doda kao “target feature” • SCI RES – rezerva – daje se državi određeno vrijeme da istraži vrstu (Bugarska i Rumunjska – 1 godina)

  17. Imamo mrežu – tek sad nas čeka posao • Ocjena planova i zahvata temeljem čl. 6. • Upravljanje • Monitoring i izvješćivanje (svake sedme godine za šestogodišnje razdoblje – sljedeći report 2013.) – ne i za ptice!!! • Ne radi se monitoring N2K područja i izvješćivanje o statusu područja (iako postoje intencije da se i ta obveza uvede) • Monitoring i izvješćivanje se radi za staništa i vrste (sa SVIH dodataka) na nacionalnoj razini, a po biogeografskim regijama • Standardizirana metodologija monitoringa na razini EU ne postoji, postoje izlazni formulari – puno problema kod analize i usporedbe zadnjeg izvješća

  18. Za kraj... Kad vas “stisnu sa svih strana” – ne gubite živce, sjetite se biogeografskih seminara kroz koje ćete važna područja vratiti u mrežu    HVALA NA PAŽNJI

More Related