Odgoj djece s posebnim potrebama -uvod

1. Odgoj djece s posebnim potrebama-uvod

2. S posebnim potrebama, ometeni u razvoju, sa smetnjama u razvoju... • Djeca + odrasli (danas gotovo sva djeca prežive do odrasle dobi- s fizičkim i psihičkim posljedicama zbog osnovne bolesti) • Nazivlje/ (=) obilježavanje: invalidnost, (ab)normalno !! epileptičar, astmatičar, dijabetičar, distrofičar, cerebralac NE

3. S posebnim potrebama, ometeni u razvoju, sa smetnjama u razvoju... • Oštećenje • Nesposobnost • Ometenost • Odbijanje, tolerancija (posljedica osjećaja superiornosti), prihvaćanje, integracija, inkluzija Struktura/funkcija Aktivnost Interaktivnost Različiti? NE: drugačiji

4. Gerison Lansdow, iz Izvješća o životu djece s invaliditetom • Svatko se od nas po nečemu razlikuje od drugih, a uz to su neka naša svojstva još “više različita” od ostalih. • Ali, svi smo – ne znam ni sam… - drugačiji na različite načine.

5. Heterogena skupina: djeca s razvojnim smetnjama i djeca s kroničnim bolestima • Mentalno retardirani i autistični, gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni, s govornim i jezičnim teškoćama, s motoričkim poremećajima/ tjelesnim oštećenjima, s kroničnim bolestima, s poremećajima u ponašanju • Solitarne ili kombinirane smetnje većina

6. National health interview survey, 1994.-95. • 15-18% djece i mladih ima neki oblik kroničnog stanja uključujući fizička stanja, razvojne poteškoće, smetnje učenja ili psihičke smetnje • Ako se tome doda: govorni poremećaji, oštećenja sluha i vida, česte upale (uha), kožne alergije i druga česta stanja: više od 30% djece • 6-7% djece i mladih ograničeno je u svojim aktvnostima zbog kroničnih zdravstvenih smetnji • 1-2% - disability (nesposobnost): 40% njih ima poteškoće razvoja i smetnje učenja, 35% kronične fizičke bolesti, 25% kronične psihičke smetnje

7. Intervencija zajednice • Posebna i multipla zdravstvena zaštita • Drugi profesionalci: radni terapeuti, psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti • Školsko okruženje, redovno/ izvanrednih uvjeta – modifikacije u svrhu prilagodbe: uklanjanje fizičkih barijera, posebna edukacija, posebna njega

8. Djeca ugrožena iz sociokulturnih i ekonomskih razloga Obaveza: pomoći??, informirati!!!!! • Odrastanje bez roditeljske ljubavi • Ratni uvjeti • Uvjeti u obitelji, školi, zajednici, naciji • Siromaštvo • Djeca iz posebnih etničkih skupina • Djeca roditelja lošeg ugleda • Djeca beskućnici • Djeca bjegunci i odbačena djeca • “ranjivi ali nepobjedivi” (ovisno o biološki pozitivno predodređenom temperamentu i o pozitivnoj okolini; Werner EE 1982.) Povećava rizik smrtnosti osim smrti zbog suicida i prometnih nesreća Preživljavanje, odrastanje, sazrijevanje u zdravu odraslu osobu: ČUDO ali i realnost

9. Zanemareni • Zapostavljeni • Zlostavljeni • Zloupotrebljeni

10. Zlostavljanje i zanemarivanje djece • Fizičko zlostavljanje: namjerno ozljeđivanje djeteta s posljedicama tjelesnim i emocionalnim • Fizičko zanemarivanje: uskraćivanje prehrane, odjeće, njege, sigurnosti • Psihičko zanemarivanje: teroriziranje ponašanjem i verbalno, uskraćivanje emocionalne potpore • Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog zadovoljstva odraslog uključivanjem djeteta • Münchausen-ov sindrom: roditelj izmišlja tegobe djeteta u svrhu vlastite koristi

11. Astma VCC Konvulzivne bolesti Artritis Diabetes mellitus Rascjep usne/nepca Anemija srpastih stanica Down s. Cistična fibroza Hemofilija ALL Mišićna distrofija / 1000 15 10 3 3 1,4 1,4 1,2 1,0 0,2 0,15 0,11 0,06 Kronične bolesti, US, 0-20g.

12. Osobitosti osoba s posebnim potrebama

13. Prema podacima UN • Broj osoba s posebnim potrebama: oko ½ milijarde stanovnika Zemlje • Od 1980. do 1990.- tendencija porasta zbog različitih razloga, a među njima i stanje hrane, vode, ratovi • U HR oko 450 000 (=10% stanovništva), od toga 150 000 s većim teškoćama

14. Osobe s posebnim potrebama • Sve koje imaju teškoće socijalne integracije uslijed nekih psihičkih ili tjelesnih oštećenja kao što su mentalna retardacija, autizam, specifične teškoće učenja, oštećenja vida i sluha, motorička oštećenja, kronične bolesti, višestruka oštećenja

15. Donedavni pogledi • Oštećenje – hendikep je individualni problem, rehabilitacijom se očekivala promjena kod samih tih osoba

16. Danas • Oštećenje je mnogo više od individualnog problema i može se razumjeti samo kao rezultat socijalnih, ekonomskih i ekoloških faktora • U samom društvu ima mnogo hendikepiranih okolina i stavova - njima je potrebna prilagodba

17. Međunarodni propisi doveli su do promjena: u društvima dolazi do razvoja/ promjene svijesti o pravima njihovih građana, pa i povijesno marginaliziranih skupina: • Deklaracija UN o pravima osoba s invaliditetom 1975. • Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe s posebnim potrebama 1994./99. (Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva, mladeži)

18. Današnje stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne iste osobe • Da bismo razumjeli ponašanje osobe s posebnim potrebama, potrebno je razumjeti odnos oštećenja i društvene sredine u kojoj osoba živi, tj.ustanoviti ne samo osobitosti oštećenja nego i utjecaj dobrih i loših uvjeta okoline na ponašanje

19. Stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne iste osobe 1=patološki 2=normalno 3=različiti ljudski sustavi 4=osobe s posebnim potrebama 3 3 1 4 2 Osobine i ponašanje opp smještene su u prostor patološkoga i normalnoga/ zdravoga: njihove “slabe strane” su u sustavu patološkoga, “jake strane” u sustavu normalnoga, a velik broj osobina i ponašanja rezultat je međusobnog utjecaja oštećenja i cjelokupnog sustava čovjek u njegovoj životnoj sredini

20. Takvo je ponašanje osoba s posebnim potrebama rezultat preplitanja “normalnoga” i “oštećenoga”, što će dominirati ovisi – i o oštećenju i o sredini u kojoj osoba živi

21. 3 3 1 4 2 Npr., osoba s PCI: Neka oštećenja će biti kratkoročna- npr.emocionalne smetnje (1) Neka oštećenja će biti dugoročna- npr.teškoće u kretanju (1) Oštećenje će utjecati na organizaciju života osobe- npr.putuje u školu kolicima (3) Radni učinci mogu biti isti kao u svake druge osobe (2)

22. Gleason JJ. Special education in context. Cambridge University Press, 1989. • Potrebno je biti svjestan ograničenosti našeg znanja o osobama s posebnim potrebama, pa ga proširivati, produbljivati. • Često su za pogrešne prosudbe o prognozi razvoja opp, odgovornije naše ograničene sposobnosti nego realno oštećenje.

23. Reynolds MC. A historical perspective: The delivery of special education to mildly disabled and at risk students. Remedial and Special Education 1989; 10 (6):7-11. • Suvremeni pristup obrazovanju opp- Reynoldsov obrazovni kontinuum

24. Učenici se usmjeravaju prema spec.uvjetima samo koliko je prijeko potrebno Vraćaju se prema redovnim uvjetima što je prije moguće Škole u instituciji Škole po posebnim programima Posebni razredi u redovnoj školi, full time Posebni razredi u redovnoj školi, part time Resource rooms- posebni prostor u redovnoj školi za rehabilitativne programe, part time Redovni razred uz savjetodavnu pomoć Redovan razred

25. Važno: • Za većinu djece s pp, mjesto je u redovitom razredu, posebni uvjeti se preporučuju samo onoliko koliko je nužno • Osnovni princip u edukacijskoj integraciji= prohodnost sustava - što znači i mogućnost vraćanja iz posebnih u redovite uvjete

26. Stančić V. - INTEGRACIJA • Integracija je kreiranje uvjeta djetetu koji će omogućiti u svakom konkretnom slučaju najmanje restriktivnu okolinu za njegov razvoj, otvarajući alternative na odgojno obrazovnom kontinuumu uz osiguranje protočnosti sistema, pri čemu ima prednost kad god je to moguće smještaj djeteta u redovne odgojno obrazovne ustanove, uz kreiranje pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, rehabilitaciju, psihološko povezivanje sa socijalnom sredinom, a pri tom je odg.obraz.integracija samo sredstvo šire socijalne integracije, u skladu s otklanjanjem segregacije koja još uvijek djeluje u široj socijalnoj sredini

27. WolfensbergerW. An overview of social role valorization and some reflections on elderly mentally retarded persons. U Janicki MP, Wisniewski HM. Expanding systems of service delivery for persons with developmental disabilities • Uloge koje se pridaju osobama s pp

29. Zaštita (i zdravstvena) djece ometene u razvoju Definicije, podjela, medicinski i socijalni pogled

30. Sve važniji i sve veći problem i zdravstveni i socijalni; i u razvijenim i u zemljama u razvoju • Ometenost ima zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice; i na dijete, i obitelj, i zajednicu • Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zaštite i zaštite djece šire je sprječavanje oštećenja i habilitacija djece čim ranije

31. Bolesti dovode do posljedica koje mogu utjecati na- -sposobnost čovjeka da se razvija, -sposobnost čovjeka da obavlja svoje životne funkcije kao biološko i socijalno biće • Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na oštećenje, nesposobnost, ometenost

32. Oštećenje (impairment) • Gubitak ili nepravilnost psihičkih, fizioloških, anatomskih struktura ili funkcija • Uzroci različiti • Poremećaj na razini organa: pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa, mentalna retardacija, gluhoća, hemofilija

33. Nesposobnost (disability) • Ograničenje ili smanjena sposobnost obavljanja neke aktivnosti na način koji je normalan za čovjeka, ali koje ne mora remetiti njegov normalan život! Posljedica je oštećenja • Poremećaj je na razini djelovanja osobe: pr.nemogućnost izvođenja nekih pokreta, govora, čitanja, kontaktiranja s okolinom • Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni poremećaji, nesreće, zarazne bolesti

34. Ometenost (handicap) • Nepovoljno stanje koje stalno ograničuje i sprječava ispunjavanje uloge koja je normalna za određenu osobu (a normalna je ona osoba koja može sudjelovati u širem opsegu ljudskih aktivnosti jednako kao i njeni vršnjaci - a bez brige i pomoći okoline) Posljedica je oštećenja i nesposobnosti: oni prelaze u ometenost kad onemogućuju osobu da radi ono što se od nje u normalnim okolnostima očekuje • Poremećaj na razini međusobnog djelovanja osobe i okoline: pr.dijete se ne može igrati, učiti, stjecati iskustva koja će mu omogućiti da se brine samo za sebe i stvara socijalne kontakte

35. Ometenost= bolest+okolina • Oštećenje ili nesposobnost prelaze u ometenost ovisno o težini bolesti, ali – i socijalni činioci !! mogu pojačati ili smanjiti ometenost • Dakle: sposobnost ometenog djeteta da prevlada oštećenje/ nesposobnost ovisi o reagiranju okoline, prihvaćanju okoline, prilagođavanju okoline !!

36. Većina oštećene djece sposobna je da se prilagodi svom ograničenju - njihov razvojni proces teče relativno normalno • Ukoliko se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira, odbaci ili obitelj previše štiti dijete – mogućnosti normalnog razvojnog procesa nestaju jer dijete ne aktivira svoje vlastite snage • Najveća opasnost od oštećenja/nesposobnosti u djetinjstvu jest da poremete normalni razvojni proces djeteta

37. život • Kvaliteta života ometenog djeteta je slabija od života vršnjaka, pogotovo u manje razvijenim zajednicama: veći morbiditet i mortalitet, odgoj i obrazovanje manji, zadovoljavanje fizičkih, psihičkih i socijalnih potreba zaostaje

38. obitelj • Obitelj doživljava ometeno dijete kao teret • Umjesto povoljnog prilagođivanja djeteta i okoline, doći će do nepovoljne interakcije - ljubav prema djetetu prerasta u problem za obitelj zbog preopterećenosti majke brigom, zbog zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih članova obitelji -može doći do sukoba i agresije • Zbog toga kod zaštite djeteta treba imati u vidu cijelu obitelj

39. zajednica • Zajednica je opterećena naporima za stvaranje humanih odnosa prema ometenim osobama, socijalno-ekonomski opterećena: troškovima posebnog školovanja, socijalne zaštite, prilagođavanja okoline, troškovima potpore obitelji, te smanjene radne sposobnosti

40. Oblici oštećenja i ometenosti • Lokomotorna oštećenja (poremećaj pokretljivosti, manualne spretnosti) • O.vida (slabovidnost, sljepoća) • O.komunikacije (o.sluha, govora, čitanja i pisanja) • Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oštećena sposobnost učenja, orijentacije, memorije, svijesti) • Emocionalna o.(poremećaj ponašanja, antisocijalna ponašanja, emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza, ovisnosti) • O.unutarnjih organa (poremećeno uzimanje hrane i ekskrecija, ovisnost o aparatima) • Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija) • Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)

41. U zemljama u razvoju: pothranjenost, zarazne bolesti, nesreće, nasilje, manjak zaštite u porodu; pomanjkanje edukacije, aglomeracija siromašnih u velikim gradovima, diskriminacija, nepovoljni socijalni odnosi U razvijenim zemljama: genetski, antenatalni, perinatalni poremećaji, nesreće, zarazne bolesti za koje nema lijeka; nepovoljne karakteristike industrijaliziranog i potrošačkog društva Uzroci ometenosti (ovise o stupnju razvoja, socijalnog i ekonomskog neke zajednice, te o ostalim uvjetima života zajednice)

42. Incidencija i prevalencija • Oko 3% djece rodi se s prirođenom razvojnom nepravilnošću • Oko 10% djece rodi se oštećeno ili kasnije zadobije psihička, fizička i senzorna oštećenja • Udio oštećene djece u zemljama u razvoju:15-20%, više nego u razvijenim zemljama • U HR- najveća prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100 000 djece • Sveukupni obuhvat otežan, kao i procjena učestalosti • Obično se lakša oštećenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u predškolskoj dobi • Najčešće se otkriju na pregledima za školu ili rano u početku školovanja kad ne mogu savladati zahtjeve • U HR: Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju- za komisijsko utvrđivanje oštećenja • Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove djece, ali i u njihove potrebe

43. Principi zaštite • Zaštita podrazumijeva zdravstvene i socijalne mjere- -za sprječavanje oštećenja, za rano otkrivanje, liječenje, -osposobljavanje i rehabilitacija, -uključivanje u život zajednice

44. Smjernice zaštite prema SZO • Većina oštećenja može se spriječiti • Ometenoga ne odvajati od normalnoga života, ne obilježavati socijalno, ne svrstavati u manje vrijedne osobe • Definirati preostale sposobnosti i razvijati ih • Osigurati razvojni proces jednako kao neometenima

45. Osnovne mjere zaštite: prevencija + rehabilitacija • Primarna prevencija: mjere sprečavanja nastanka oštećenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i perinatalna zaštita • Sekundarna prevencija: mjere sprečavanja razvoja oštećenja u nesposobnost: npr. Rano otkrivanje i liječenje, operativne korekcije, ortopedska pomagala, psihička potpora • Tercijarna prevencija: mjere sprečavanja prijelaza nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti

46. Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako da prihvati svoju ograničenost, razvija samopouzdanje, zadovolji svoje potrebe odgovarajućim životom i ponašanjem • Javnost treba odgojiti u smislu da je ometena osoba ravnopravni član zajednice

47. Zakoni u HR i realna situacija • Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju---a ne: vrijedni i manje vrijedni • Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronične bolesti zbog kojih pogođena osoba treba posebnu društvenu brigu i zaštitu • U Službi za socijalnu zaštitu - komisija - provodi postupak za utvrđivanje i svrstavanje, prema Pravilniku o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju što daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene zaštite

48. Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija • S oštećenjem vida • S oštećenjem sluha • S poremećajima u glasu i govoru • Tjelesno ometene osobe • Mentalno zaostale osobe • S poremećajima u ponašanju i poremećajima ličnosti • S više smetnji

49. Nakon razvrstavanja poduzimaju se posebne: mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osposobljavanja, odgoja i obrazovanja za život i rad • Cilj: što ranije i što potpunije osposobiti za samostalan rad i uključenje u zajednicu; odmah ili nakon stručnog tretmana - dijete uključiti u proces predškolskog i školskog obrazovanja sa zdravom djecom zajednice

50. Kod lakših smetnji- uključenje u normalni obrazovni proces uz dopunski rad • Kod težih smetnji- obrazovanje u posebnim ustanovama • Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni posebni uvjeti školovanja • Provoditi obrazovanje do najvišeg mogućeg stupnja • Kod vrlo teških smetnji- osigurati njegu, stručni tretman i uzdržavanje u obitelji ili posebnoj ustanovi sa stalnim boravkom