DIZAJNIRANJE EVAKUACIJSKIH PUTOVA

1. DIZAJNIRANJE EVAKUACIJSKIH PUTOVA

2. Kolika je maksimalna gustoća grupe pri kojoj je moguće kretanje? • Brzina prolaza ljudi je otprilike 90 ljudi na jedan metar širine po ravnini. • Niz stepenice 70 ljudi/metru. • Uzbrdo 60 ljudi/metru. • Međutim, praksa je pokazala da u požarima je brzina evakuacije duplo sporija! Zašto?

3. 15 cm sa svake strane hodnika treba oduzeti pri kalkulaciji. • Izlazna vrata moraju biti široka najmanje 813 mm i moraju se otvarati prema van! Zašto? • Najmanja širina hodnika u bolnicama mora biti 2.4 m, kako bi se moglo evakuirati bolesnike u krevetima i skretati sa krevetima u krivinama.

4. Važno je napomenuti da ljudi nastoje izbjeći tjelesne kontakte što značajno smanjuje brzinu evakuacije. • Gore navedene kalkulacije su adekvatne samo ako su ljudi u dobroj fizičkoj kondiciji i ako su istrenirani za evakuaciju. • Jako puno ljudi gine u požarima zato što su izlazi zaključani!!!

5. Da li zavoji i lagani usponi smanjuju pokretljivost? • Smanjuju, ali ne značajno. • Da li starost ljudi značajno utječe na brzinu evakuacije? • Da, ali samo ljudi starijih od 65 godina. • Obavezno treba predvidjeti najmanje dvije rute evakuacije! • Potrebno je paziti da evakuacijski putovi budu uvijek prohodni!

6. Najopasnije točke (skladišta lakozapaljivih i toksičnih materijala, ulazni prostor, kritična mjesta) trebaju biti zaštićene sprinklerima i alarmima. • Materijali trebaju biti kategorizirani prema zapaljivosti.

7. Koje etaže su najopasnije u slučaju požara? • Požar je to opasniji što je niža etaža zahvaćena požarom. Zašto? • Prozori imaju veliko zaštitno značenje u slučaju požara. Zašto? • Zgrade bez prozora ili bez mogućnosti otvaranja prozora, te podrumi trebali bi biti zaštićeni sprinklerima. • Veliku pozornost treba obratiti pri izboru namještaja i dekoracija zgrada.

8. Koje su skupine ljudi najopasnije u požarima? • Alkoholičari i narkomani. Panika, koja je rijetka, obično je inicirana od tih osoba. • Da li se smije evakuirati prema višim katovima? • U nižim objektima ne, ali u visokim neboderima to može biti prihvatljiv put evakuacije.

9. Da li se smije napraviti dio zgrade koji se ne evakuira za vrijeme požara? • DA. Gdje? • Bolnice; • Zatvori; • Objekti sa velikim brojem nepokretnih osoba. • U tom slučaju mora se osigurati potpuna izolacija i zaštita od dima i vatre.

10. Mogu li sustavi zaštite od požara biti zamjena za evakuaciju? • NE, planovi evakuacije moraju uvijek postojati. • Međutim, ako postoji vrhunski sistem vatrodetekcije, te ugrađeni sistem sprinklera smije se predvidjeti dulji put evakuacije, manji broj izlaza, sigurnosna područja, zapaljiviji namještaj i građevinski materijali.

11. Koliki bi smio biti najdulji put do izlaza iz zgrade ili požarnog izlaza? • Načelno, ne više od 60 m. • Ako postoje sprinkleri 90 m. • Osobito je važno da oznake spriječe odlazak ljudi u “slijepu ulicu”. • Alternativni izlazi trebaju biti što više udaljeni. Zašto?

12. Izlazi • Ako požarne stepenice idu sve do podruma potrebno je dobro obilježiti gdje je izlaz iz stepenica. Zašto? • Generalno, moraju postojati najmanje dva nezavisna izlaza iz zgrade. • Izuzetno, ako je mali objekt, mala požarna opasnost i kratak evakuacijski put dovoljan je jedan izlaz.

13. Stepenice • Moraju biti najmanje 28 cm duge i 18 cm visoke. • Mora se svesti na minimum opasnost od pada. • Moraju se moći evakuirati najmanje dvije osobe paralelno (60 cm). Zašto? • Ako su stepenice šire od 1,5 m moraju imati središnji rukohvat. Zašto?

14. Koliko dugo moraju izdržati požar zidovi oko požarnih stepenica? • Do tri kata sat vremena, a ako ima više od tri kata 2 sata. • Umjesto stepenica mogu se napraviti rampe (koja je prednost?), ali ne smije biti preveliki nagib rampe. • Požarne stepenice mogu biti sa vanjske strane zgrade. Koja je njihova mana?

15. Smiju li se umjesto stepenica raditi požarne ljestve? • Ne na novim zgradama, ali mogu ostati u funkciji u starim zgradama. Zašto? • Smije li pristup požarnim stepenicama biti kroz prozor? • DA, ali preferiraju se vrata. • U prizemlju se prozori mogu tretirati kao požarni izlaz. • Škole i fakulteti moraju imati prozore, osim kada su zaštićene sprinklerima.

16. Smiju li se koristiti užad kao evakuacijska sredstva? • DA, u obiteljskim kućama, ali samo ako nema nepokretnih članova obitelji. • Koliko dugo moraju svijetliti evakuacijska svjetla? • Najmanje 90 minuta. U slučaju nestanka struje mora postojati vlastiti izvor napajanja. Prekid svjetla ne smije trajati dulje od 10 sekundi.

17. Da li je obavezan znak iznad vrata za požarni izlaz? • NE, ako je izlaz jasno uočljiv. • Obavezan je u hotelima i drugim objektima sa nestalnom populacijom. • I u objektima sa stalnom populacijom potrebno je jasno označiti izlaze koje se ne koriste redovito. • Važno je i istaknuti znak NIJE IZLAZ na mjestima koji bi mogla izazivati zabunu.

18. Dodatna pravila • U Japanu se izlazi i putokazi evakuacije označavaju na podu. Zašto? • Izuzetno je korisno izlazne putove obilježiti fosforescentnim oznakama. • Treba redovito kontrolirati sprinklere!

19. Dodatna pravila • Mora se paziti da namještaj i dekoracije ne zaklanjaju oznake za evakuaciju. • Izlazni putovi ne smiju se pretvoriti u skladišta! • Mora se paziti da u slučaju požara izlazna vrata ne budu zaključana!

20. Oblik zgrade • Jednostavni tlocrti značajno povećavaju vjerojatnost uspješne evakuacije (Pevec). • Stepenice trebaju biti ili u sredini ili na kraju hodnika. • Alarm se ne smije uključivati tek kada netko otvori vrata za protupožarni izlaz! Zašto?

21. Oblik zgrade • Na kraju požarnih stepenica treba se nalaziti izlaz iz zgrade.