140 likes | 387 Views
KREDA I SPUŽVA. 5.A 2013./2014. Prije više od pola stoljeća, đaci su umjesto u bilježnice pisali kredom po drvenim pločicama uz koje su bile privezane spužve. Danas se đaci služe olovkama i bilježnicama, a kredom se piše još samo po školskoj ploči.
E N D
KREDA I SPUŽVA 5.A 2013./2014.
Prije više od pola stoljeća, đaci su umjesto u bilježnice pisali kredom po drvenim pločicama uz koje su bile privezane spužve.
Danas se đaci služe olovkama i bilježnicama, a kredom se piše još samo po školskoj ploči.
Školska kreda nazvana je po grčkom otoku Kreti, poznatom po staroj umjetonsti i pismenosti, a u naše su je krajeve donijeli stari Rimljani.
U davnoj prošlosti, kreda je nastajala taloženjem sitnih oklopa izumrlih životinjica na morskom dnu, gdje su se ove naslage pod pritiskom vode sjedinile u čvrstu masu.
Kreda u prirodi i danas nastaje taloženjem velikog broja sitnih morskih praživotinja - krednjaka.
Kreda je raširena u velikim količinama na zemljinoj površini, gdje tvori često čitava brda u obliku mekanog i laganog kamena. • U Hrvatskoj je naročito ima u kraškim predjelima Dalmacije.
Kreda za pisanje po školskoj ploči proizvodi se od gipsa oblikovanog u valjkaste ili četvrtaste štapiće.
Oko otoka Krete, u toplim vodama Sredozemnog mora, oduvijek je bilo mnogo morskih spužvi. • Prvi pisari koji su se služili kredom, zapazili su da se tragovi krede s tamne plohe najlakše i najbrže mogu izbrisati morskom spužvom.
Danas se češće upotrebljavaju spužve od umjetnih materijala.
Mali eksperiment: • Ako komad školske krede uronite u čašu vode i ostavite da stoji preko noći, zamijetit ćete da se kreda nije rastopila u vodi. • Zašto je tako?
Gips od kojeg se školska kreda proizvodi, nije topljiv u vodi pa je zato kreda ostala cijela!