1 / 20

MLADI U RIZIKU

MLADI U RIZIKU. Prim.mr.sc.Jagoda Dabo. MLADIMA U RIZIKU SMATRAJU SE ONI, KOJI :. IMAJU EMOCIONALNIH POTEŠKOĆA I PROBLEMA U PRILAGOĐAVANJU NEĆE NAUČITI VJEŠTINE POTREBNE ZA USPJEŠAN ŽIVOT ČIJE ĆE OBRAZOVANJE BITI PROBLEM ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA

perry
Download Presentation

MLADI U RIZIKU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MLADI U RIZIKU Prim.mr.sc.Jagoda Dabo

  2. MLADIMA U RIZIKU SMATRAJU SE ONI, KOJI : • IMAJU EMOCIONALNIH POTEŠKOĆA I PROBLEMA U PRILAGOĐAVANJU • NEĆE NAUČITI VJEŠTINE POTREBNE ZA USPJEŠAN ŽIVOT • ČIJE ĆE OBRAZOVANJE BITI PROBLEM ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA • MLADI SA RAZLIČITIM ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA

  3. ADOLESCENTNO DOBA • Razdoblje stupnjevitog prijelaza iz djetinjstva u zrelu dob • Mladi ljudi tjelesno, psihički i socijalno sazrijevaju • Obilježeno je nesigurnošću te povezano s raznim opasnostima. • Adolescenti imaju osjećaj neizmjerne snage kojom mogu promijeniti svijet. • Adolescenti su najugroženija populacijska skupina za razvoj i usvajanje ovisničkog ponašanja zbog: • Relativnog neiskustva • Potrebe za istraživanjem • Fragmentarnog znanja • Često netočno usvojenih informacija • Iluzije neranjivosti • Snažnog vršnjačkog pritiska • Nedostatka komunikacijskih vještina

  4. ADOLESCENTNO DOBA • Adolescencija je razdoblje u kojem roditelji mogu ocijeniti koliko je sve ono što su učinili s djetetom u dosadašnjem razvoju primjereno njegovim individualnim potrebama. • U preadolescentnom periodu provodi se priprema za preuzimanje odgovornosti i obveza koje sa sobom nosi adolescencija. • Ako je taj period opterećen s frustracijama, neredom, osjećajem nesigurnosti, tragičnim događajima što najčešće proizlazi iz bolesti obiteljskog sustava ili slabe kvalitete obiteljskog života, dijete će umjesto da se napuni životnom energijom i osjećajem vlastite snage, biti iscrpljeno, ispražnjeno i umorno od života.

  5. ADOLESCENTNO DOBA • Umjesto da kroz doživljaj radosti življenja u svojoj obitelji ima pred sobom viziju svog budućeg života, ono je razočarano, gubi orijentaciju i smisao za ono što od njega traži svijet odraslih. • Zahtjevi od svih sustava naglo se povećavaju (roditelji, škola, prijatelji) , a motiva i energije da se sve to ispuni, sve je manje. • Škola, kao drugi najorganiziraniji sustav ne prati pozadinu u procesuodrastanja takvih učenika, već samo postavlja svoje zahtjeve i mjeri kvalitetu odgovora na njih. • Te se mjere uglavnom prepoznaju kao neuspjeh i on je generator daljnjih problema u adolescentnom periodu.

  6. RIZIČNA PONAŠANJA KOD DJECE I MLADIH MOGU IMATI NEKOLIKO NIVOA S OBZIROM NA : • UČESTALIJE OBLIKE PONAŠANJA POPUT NEOPRAVDANOG IZOSTAJANJA S NASTAVE, • DO NEŠTO MANJE UČESTALIH ALI I OPASNIJIH POPUT SITNIH KRAĐA • DO SASVIM OZBILJNIH POPUT FIZIČKIH NAPADA,VRŠNJAČKOG NASILJA, ZLOPORABE DROGA I NOŠENJA ORUŽJA.

  7. RIZIČNA PONAŠANJA POSTOJE NEDOUMICE U POKUŠAJIMA IZNALAŽENJA RAZLIKA IZMEĐU ČIMBENIKA RIZIKA KOJI UPUĆUJU NA POTREBU INTERVENCIJE, A PRIPADAJU SKUPINI DOGAĐAJA ZA KOJE SU ŠKOLE I ŠKOLSKO OSOBLJE MJERODAVNI, I ONIH RIZIČNIH OKOLNOSTI KOJE SU IZVAN TE NADLEŽNOSTI

  8. RIZIČNA PONAŠANJA MLADIHI RANE INTERVENCIJE • Rane intervencije se odnose na bilo koje mjere usmjerene na prepoznavanje djece i mladih u riziku i smanjivanje vjerojatnosti pojave poremećaja u ponašanju. • Kontinuum rane intervencije obuhvata koordinirane programe koji povezuju zajednicu, obitelj i školu: • Socijalne i emocionalne programe podrške • treninge socijalnih/kognitivnih životnih vještina • Treninge za roditelje

  9. Svijet droge i drugih ovisnosti • OBILJEŽJA: • Stil života • Ovisnička supkultura • Snažno razvijena hijerarhijamoći grupe • Zbog potrage za vlastitim identitetom, mladi izmiču kontroli roditelja, traže sve veću slobodu u svojim postupcima, počinju pušiti, piti alkoholna pića i eksperimentirati s drogama ne znajući da su umjesto slobode odabrali ropstvo.

  10. Razvoj ovisničkog stila života • OPASNOSTI: • Problemi u ponašanju, slab školski uspjeh, loše socijalne vještine, loša sposobnost snalaženja u društvu, druženje s vršnjacima koji su skloni devijantnom ponašanju, opijanje, pušenje te eksperimentiranje s drogom. • Također rizični čimbenici su vezani uz obiteljsko okruženje; • Neučinkovito roditeljstvo • Nedostatak komunikacije unutar obitelji • Hladna obiteljska sredina (nedostatak podrške, reda, ljubavi i dosljednosti)

  11. RIJEČI SU PROZORI ILI ZIDOVI • Naučili smo govoriti, ali ne i komunicirati, • “ Riječi su prozori, ili zidovi One nas osuđuju ili oslobađaju “ ( Ruth Bebermeyer )

  12. Kako se stvara osjećaj (ne)zadovoljstva ? • Ljudski mozak ima sposobnost stalnog mjerenja vrijednosti naših aktivnosti na relaciji: ja – okolina ja – ja, kao i bojanje svih naših doživljaja osjećajem: • ugode • indiferentnosti • neugode

  13. Kako se stvara osjećaj (ne)zadovoljstva ? • Zbog biološke predispozicije, već od djetinjstva se mogu uočiti pojedinci koji su vrlo zahtjevni i kod kojih osjećaj ugode i životnog zadovoljstva nije jednostavno održavati. Takvim pojedincima od rođenja treba permanentno više vanjskih pozitivnih impulsa( više ljubavi, strpljenja, pohvale, podrške, a manje kazne i velikih očekivanja) da bi ih oni održali u stanju osjećaja zadovoljstva životom.

  14. Kako se stvara osjećaj (ne)zadovoljstva ? • Koliko god se ne može zanemariti utjecaj biološke predispozicije za razvoj ovisnosti, za pojedince su neprimjerene vanjske okolnosti (loša kvaliteta života) mnogo češće uzrok psihičkih poremećaja. • Dijete svoju osobnost i doživljaj sebe stvara u stalnoj interakciji s vanjskim svijetom. • Trajno sažimajući dnevna životna događanja i sve percipirane podražaje, mozak odgovara na njih svojom neuro- transmiterskom aktivnošću na način da se osjećamo upravo tako kako se osjećamo.

  15. Neki od osnovnih osjećaja koje svi imamo ? • Osjećaji kada su nam potrebe zadovoljene : Radosno, udobno, dirnuto,sigurno, Optimistično, gorljivo, ponosno, ganuto, pun/a energije, rasterećeno, ispunjeno, Potaknuto, zadovoljno, iznenađeno, zahvalno,inspirirano,pun/a povjerenja, • Osjećaji kada nam potrebe nisu zadovoljene: Ljutito, beznadno, razdražljivo,nestrpljivo,zbunjeno, nervozno, zabrinuto,smušeno, napeto, usamljeno, Razočarano, obeshrabreno, frustrirano,tužno, smeteno, Bespomoćno, neudobno, sram/stid,nevoljko

  16. Mladi su zaista u riziku?! • Raste broj korisnika sredstava ovisnosti i broj ovisnika, broj maloljetnika među njima • Starosna granica prvog kontakta sa sredstvima ovisnosti se spušta sve niže prema starijem osnovnoškolskom uzrastu • Socijalna struktura korisnika proširila se na sve slojeve društva • Razvoj politoksikomanije (mladi koriste različite psihoaktivne tvari i kombiniraju ih) • Raste broj djece i mladih koji imaju zakonske posljedice zbog raznih prekršaja koji su izravno ili neizravno povezani s drogom i alkoholom.

  17. DRUŠTVENO OKRUŽENJE • Ekonomska kriza • Zakon tržišta ponuda i potražnja • Kriza morala • Kriza sustava vrijednosti • Kriza obitelji

  18. Učestalost konzumiranja droga • Praćenje kretanja učestalosti pušenja duhana, pijenja alkoholnih pića i uzimanje psiho aktivnih droga droga pokazuje još uvijek zamjetan porastgotovo svih oblika rizičnih ponašanja.

  19. Programi primarne prevencije • Moraju biti usmjereni na osposobljavanje mladih za preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, donošenje pravilnih odluka, osnaživanju samopouzdanja i samopoštovanja te za roditelje aktivnosti usmjeriti na razumijevanje roditeljskih uloga i unaprjeđenju komunikacije u obitelji. • U redovitim školskim i dopunskim programima potrebno je pružiti jasnu i jednoznačnu informacije djeci i roditeljima. • Na svaki nagovještaj neprihvatljivog ponašanja treba brzo i djelotvorno reagirati.

  20. Adolescentno doba nosi u sebi velike poteškoće i opasnosti za mladu osobu ali joj istovremeno pruža niz mogućnosti za reorganizaciju u pravcu zdravlja, djelomično nadoknađivanje popuštenog ili korigiranje pogrešnog iz ranijih faza razvoja.

More Related