UVOD U NASLJEDNO PRAVO

1. UVOD U NASLJEDNO PRAVO • Pojam nasljednoga prava u objektivnom i u subjektivnom smislu • Objekt nasljednoga prava: ostavina • Teorije o pravnoj prirodi nasljeđivanja: 1. učenje da je nasljeđivanje nastavljanje ostaviteljeve osobnosti; 2. učenje da je nasljeđivanje stjecanje ostavine; 3. učenje da je nasljeđivanje sredstvo za prevladavanje krize u pravnim odnosima koja nastaje smrću • Društveno-gospodarska funkcija nasljednoga prava • Nasljedno je pravo nastalo pojavom privatnoga vlasništva • Pokušaji da se nasljeđivanje ukine • Tendencije ograničavanja nasljeđivanja u suvremenim nasljednopravnim uređenjima

2. IZVORI NASLJEDNOGA PRAVA • Ustav RH (čl. 48. st. 2.) – jamči se pravo nasljeđivanja • Zakon o nasljeđivanju (2003.) – primjenjuje se od 12. rujna 2003. • Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (1974.) • Zakon o rješavanju sukoba zakona i nadležnosti u statusnim, porodičnim i nasljednim odnosima (1979; preuzet 1991.) • Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (1982.) • Zakon o parničnom postupku (1991., 2003.) • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1996.) • Zakon o obveznim odnosima (2005.)

3. TEMELJNA NAČELA NASLJEDNOGA PRAVA • Načelo ravnopravnosti žene i muškarca • Načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece • Načelo zatvorenoga broja pravnih osnova nasljeđivanja (zakon, oporuka) • Načelo slobode oporučnoga raspolaganja (ograničenje pravom na nužni dio) • Načelo kumulacije pravnih osnova nasljeđivanja • Načelo kaduciteta u korist državnoga vlasništva - ošasna ili kaduktna imovina - sud oglasom poziva potencijalne nasljednike - ako se nitko ne javi nakon proteka godinu dana ostavina pripada nadležnoj jedinici lokalne samouprave • Načelo ex lege nasljeđivanja (delacija i akvizicija) • Načelo dobrovoljnosti nasljeđivanja (pravo na odricanje od nasljedstva) • Načelo ipso iure stjecanja

4. PRETPOSTAVKE NASLJEĐIVANJA • 1. SMRT OSTAVITELJA • 2. NASLJEDNIK • 3. OSTAVINA • 4. PRAVNA OSNOVA NASLJEĐIVANJA

5. SMRT OSTAVITELJA • Ostavitelj – fizička osoba bez obzira na spol, dob, nacionalnost, rasu, religiju i sl. • Smrt se dokazuje: 1. maticom umrlih (Zakon o državnim maticama), 2. pravomoćnim rješenjem suda donesenim u postupku za dokazivanje smrti, 3. pravomoćnim rješenjem suda donesenim u postupku za proglašenje nestale osobe umrlom (2. i 3. uređuje Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti – 1974.) • Smrt se utvrđuje i upisuje po službenoj dužnosti u maticu umrlih na temelju potvrde o smrti koju izdaje zdravstvena ustanova ili mrtvozornik • Postupak za dokazivanje smrti – izvanparnični (pokreće ga osoba koja ima pravni interes; minimum dokaza; oglas; donosi se rješenje) • Postupak za proglašenje nestale osobe umrlom – izvanparnični • Opća nestalost (od rođenja nestale osobe proteklo je 60 godina; vjerojatno je da nije živa; od nestanka proteklo više od 5 godina) • Posebna nestalost (događaj koji je izazvao smrtnu opasnost; od nestanka je proteklo više od 6 mjeseci, odnosno godina dana ako je nestanak u ratu) • Objavljuje se javni oglas; nakon 3 mjeseca donosi se rješenje; određuje se dan smrti; • Presumpcija smrti je oboriva

6. VAŽNOST UTVRĐIVANJA TOČNOGA DANA I TRENUTKA SMRTI • U trenutku smrti dolazi do otvaranja nasljedstva • Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednoga prava u subjektivnom smislu • Prema trenutku smrti utvrđuje se sastav ostavine • Utvrđuje se krug osoba koje mogu postati nasljednici • Procjenjuje se sposobnost i dostojnost za nasljeđivanje • Počinju teći rokovi zastare

7. NASLJEDNIK • Nasljednik je osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njezin alikvotni dio • Nasljednik može biti fizička i pravna osoba (kod oporučnoga nasljeđivanja) • Mora nadživjeti ostavitelja te biti sposoban i dostojan za nasljeđivanje • Nasljednik je univerzalni sukcesor – prava i obveze prelaze na njega jednim aktom i u jednom trenutku • Otvaranje nasljedstva (u trenutku smrti ostavitelja ili njegovim proglašenjem umrlim) • Delacija (pripad)-deklaratoran učinak i akvizicija (prihvat)-konstitutivan učinak; kod nas se ne razlikuje delacija od akvizicije • Nasljedna prava nasciturusa • Komorijenti (npr. ostavitelj i potencijalni nasljednik) - smatra da ni jedna nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge • Sposobnost (nesposobnost) za nasljeđivanje; za strance se predmnijeva uzajamnost (reciprocitet) dok se ne dokaže suprotno

8. NEDOSTOJNOST ZA NASLJEĐIVANJE • 1. Onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja ili je to pokušao učiniti • 2. Onaj koji je silom ili prijetnjom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporučnu odredbu, ili ga je spriječio da to učini • 3. Onaj koji je uništio ili sakrio oporučiteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku • 4. Onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kome je imao zakonsku obvezu uzdržavanja kao i onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život, ili ga je ostavio u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje (sud na ovaj razlog ne pazi po službenoj dužnosti) • Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga • Oprost nedostojnosti od strane ostavitelja u oporuci • Na nedostojnost sud pazi po službenoj dužnosti • Nedostojni nasljednik smatra se umrlim prije ostavitelja i nema nikakva nasljedna prava ni po zakonu ni po oporuci

9. OSTAVINA • Ostavina je ukupnost prava i obveza koji se objekt nasljeđivanja • Razlika u odnosu na imovinu je što ostavina obuhvaća i obveze • Ostavinska aktiva – zbroj vrijednosti svih imovinskih prava • Ostavinska pasiva – zbroj vrijednosti svih imovinskih obveza • Čista vrijednost ostavine – razlika između aktive i pasive • Ostavinska masa je skup dobara koja s ostavitelja prelaze na nasljednika – to je ekonomski pojam ostavine • Ležeća ostavina (hereditas iacens) ima status pravne osobe u onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju od akvizicije; u nas ne postoji

10. PRAVNA OSNOVA NASLJEĐIVANJA • Pravne osnove nasljeđivanja su zakon i oporuka, a u nekim državama i ugovor što kod nas nije dopušteno • Zakonsko (intestatno) i oporučno (testamentarno) nasljeđivanje • Zakonsko je nasljeđivanje pravilo, a oporučno izuzetak • Moguća je kumulacija pravnih osnova nasljeđivanja • Nužno nasljedno pravo je oblik ograničavanja slobode oporučnoga raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporučno nasljeđivanje ima prvenstvo u odnosu na zakonsko • Do zakonskoga nasljeđivanja dolazi: 1. ako nema oporuke, 2. ako je oporuka ništetna, 3. ako se oporučni nasljednik odrekne nasljedstva, 4. ako oporučni nasljednik ne postoji u trenutku otvaranja nasljedstva, 5. ako je oporučni nasljednik nedostojan za nasljeđivanje, 6. ako oporučno nije raspodijeljena sva imovina