1 / 45

OSNOVNA OBELEŽJA DRUŠTVENE PROIZVODNJE: PROIZVODNJA, RASPODELA, RAZMENA I POTROŠNJA

OSNOVNA OBELEŽJA DRUŠTVENE PROIZVODNJE: PROIZVODNJA, RASPODELA, RAZMENA I POTROŠNJA. Svi oblici razmene sastoje se iz dva akta: akta prodaje i akta kupovine.

ramya
Download Presentation

OSNOVNA OBELEŽJA DRUŠTVENE PROIZVODNJE: PROIZVODNJA, RASPODELA, RAZMENA I POTROŠNJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OSNOVNA OBELEŽJA DRUŠTVENE PROIZVODNJE: PROIZVODNJA, RASPODELA, RAZMENA I POTROŠNJA Svi oblici razmene sastoje se iz dva akta: akta prodaje i akta kupovine

  2. UKUPNA MARGINALNA I PROSEČNA PROIZVODNJAPostoji granica preko koje nije moguće povećati obim proizvodnje neograničenim povećavanjem jedne vrste ulaganja, dok se sva ostala proizvodna ulaganja ne menjaju. Teorija potrošačkog suvereniteta Neproizvodna potrošnja deli se na • ličnu i • javnu potrošnju.

  3. Potencijalna proizvodnja pečurki

  4. Prosečna i marginalna produktivnost rada

  5. PROSEĆAN PROIZVOD = UKUPAN OBIM PROIZVODNJE / UKUPNI ČASOVI RADA PP = Q / L Marginalni proizvod pokazuje promenu u ukupnom obimu proizvodnje koja je nastala zbog toga što je zaposlenost porasla za jedan radni sat

  6. Ukupni, prosečni i marginalni proizvod

  7. Odnos marginalnog i prosečnog proizvoda

  8. Ukupanproizvodnajpreubrzanoraste, da bi potomsveusporenijerastao. Njegovubrzanirast se poklapasapodručjem rastamarginalnogproizvoda, a opadanjeusporavarastsapodručjem opadanjamarginalnogproizvoda. • Prosečan proizvod u prvomdeluraste, a nakon toga opada. U tački svogmaksimumapoklapa se samarginalnimproizvodom. • Marginalniproizvodpostiže svojmaksimum pre prosečnog proizvodainakon toga opada. On jednokratkovremeopadaiakoprosečan proizvodnastavljadaraste. Obekrive se seku u tački maksimumaprosečnog proizvoda. Posle toga je marginalniproizvodstalnoniži odprosečnog proizvoda.

  9. Ovakvo kretanje marginalnog proizvoda poslužilo je za formulisanje zakona opadajućih marginalnih prinosa. Po tom zakonu što se više koristi jedan varijabilni faktor proizvodnje - dok su drugi faktori proizvodnje fiksni uz neizmenjenu upotrebu ostalih tehnologija proizvodnje - njegovi marginalni prinosi počeće da opadaju nakon određenog nivoa proizvodnje.

  10. ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUĆNOSTI

  11. Kriva graničnih proizvodnih mogućnosti istovremeno je i kriva transformacije.

  12. granična stopa (proizvodne) transformacije (MRPT) robe B u R ∆Qb MRTP=----------- ∆Qr

  13. PROIZVODNA FUNKCIJA Odnosukupneproizvodnjeiinputa je proizvodnafunkcija.. U slučaju dasuinputirad L ikapital K, proizvodnafunkcija je: Q = F(K,L)

  14. Kretanje obima proizvodnje koji je rezultat angažovanja dodatnih radnika

  15. EKONOMSKI KRITERIJUMI USPEŠNOSTI PROIZVODNJE Produktivnost • Prema teoriji, produktivnost rada je odnos izmedu ostvarene proizvodnje i rada uloženog u tu proizvodnju. ProizvodnjaQ Produktivnost P RadR

  16. Analiza produktivnosti-pruduktivnost svih ulaganja- • Prema teoriji, produktivnost rada je odnos izmedu ostvarene proizvodnje i rada uloženog u tu proizvodnju. P- produktivnost, Q - proizvod, I - inputi

  17. Produktivnost rada PL - produktivnost rada, Q - proizvod, L - rad

  18. Produktivnost kapitala PK - produktivnost kapitala, Q - proizvod i K - kapital (P = Q/K = 1).

  19. Analiza ekonomičnosti T = f(Q) T - troškovi, f – «zavisi od», Q - obim proizvodnje. E = To/T = 1

  20. Analiza rentabilnosti • Neto rentabilnost • Prinos na ukupna sredstva, • Prinos na vlasnički kapital; i • Prihod po akciji.

  21. Neto rentabilnost

  22. Prinos na ukupna sredstva Prinos na vlasnički kapital

  23. Merenje rentabilnosti poslovnih aktivnosti • koeficijent obrta ukupnih sredstava, • koeficijent obrta osnovnih sredstava, • koeficijent obrta naplaćenih potraživanja, • prosečan period naplate potraživanja; • koeficijent obrta zaliha, i • prosečno vreme obrta zaliha.

  24. Koeficijent obrta ukupnih sredstava

  25. Koeficijent obrta naplaćenih potraživanja-naziva se i koeficijentom obrta kupaca-

  26. Koeficijent obrta zaliha

  27. Neto rentabilnost

  28. Sintetički izraz rentabilnosti

  29. Troskovi proizvodnje • eksplicitnim troškovima -Svi takvi troškovi, koje preduzeće plaća trećim licima (na pri­mer, najamnine radnicima, kupljene sirovine, gorenje energije i si.) • implicitni troškovi-nazivaju se još i troškovima oportuniteta.

  30. UKUPNI TROŠKOVI - FIKSNI I VARIJABILNI Prosečni i marginalni troškovi Četiri koncepta prosečnih troškova: • prosečni fiksni troškovi, • prosečni varijabilni troškovi, • prosečni ukupni troškovi; i • marginalni troškovi.

  31. Prosečni fiksni troškovi (PFT) su ukupni fiksni troškovi podeljeni sa ukupnim obimom proizvodnje, odnosno

  32. Prosečni varijabilni troškovi (PVT) su ukupni varijabilni troškovi podeljeni sa obimom proizvodnje, ili

  33. Prosečni ukupni troškovi (PUT) jednaki su ukupnim troškovima po jedinici proizvoda i izračunavaju se kada se ukupni troškovi podele sa ukupnim proizvodima

  34. Pošto su ukupni troškovi jednaki zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova, tj. UT = UFT + UVT, i prosečni ukupni troškovi jednaki su zbiru prosečnih fiksnih troškova (PFT) i prosečnih varijabilnih troškova (PVT), odnosno PUT = PFT + PVT.

  35. Ukupni fiksni i ukupni varijabilni troškovi • u kratkom roku ukupni fiksni troškovi su uvek konstantni. • stepen reagibilnosti ukupnih fiksnih troškova ravan je nuli, što znači da je i granični trošak od fiksnog troška jednak nuli. • Prosečni fiksni troškovi su stalno opadajući, pa je najbolji lek za njihovo smanjenje povećanje obima proizvodnje. Varijabilni troškovi • proporcionalne, • degresivne • progresivne

  36. Slika br.8. Kretanje varijabilnih troškova po fazama

  37. Prosečni varijabini trošak (teorijski primer)

  38. PROSEČNI I MARGINALNI TROŠKOVI Prosečni troškovi = Ukupni troškovi / Obim proizvodnje Marginalni troškovi = Priraštaj troškova/ Priraštaj proizvodnje

  39. Marginalni troškovi su promena ukupnih troškova, zbog promene obima proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda, ili Na primer, ako su UT = 3000 dinara za obim proizvodnje Q = 10 proizvoda, a UT = 3500 dinara za obim proizvodnje Q = 15 proizvoda, marginalni troškovi iznose 500 dinara, tj. 3500 -3000 = 500 dinara. Marginalni troškovi pokazuju koliko košta povećanje obima za pet proizvod može da uštedi 500 dinara, ako se obim ne poveća za 5 proizvod.

  40. Prosečni i marginalni troškovi

  41. Celo područje proizvodnje se može podeliti u dva dela: u deo gde marginalni troškovi opadaju i u deo gde marginalni troškovi rastu. Praktično relevantno područje jeste samo područje rastućih marginalnih troškova. • Marginalni troškovi postižu svoj minimum za niži obim proizvodnje u poređenju sa minimumom prosečnih troškova. • Minimum prosečnih troškova postoji u onoj tački proizvodnje gde se seku prosečni i marginalni troškovi. Nakon te tačke marginalni troškovi rastu brže od prosečnih troškova. To znači da svaki

  42. . Odnos prosečnih i marginalnih troškova • 0 50 100 150 200 250 300 350 Obim proizvodnje • Kretanje marginalnih troškova pokazuje da u privredi deluje zakon rastućih • marginalnih troškova. • U stvari taj zakon predstavlja refleksiju zakona opadajuće marginalne • produktivnosti

  43. ODNOSI IZMEĐU UKUPNIH, PROSEČNIH I MARGINALNIH TROŠKOVA

More Related