1 / 14

Platon

Platon. Politeia – učenje o idealnoj državi. utopija. Platon u Politei razvija predodžbu najbolje moguće države – države u-topos (države koje nema) – utopije. Cilj je države sreća svih građana - sreća zajednice.

regina
Download Presentation

Platon

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Platon Politeia – učenje o idealnoj državi

  2. utopija Platon u Politei razvija predodžbu najbolje mogućedržave – države u-topos (države koje nema) – utopije. • Cilj je države sreća svih građana - sreća zajednice. Prosperitet države temelji se na određenoj sposobnosti pojedinaca a ne na slabosti pojedinca (svatko je sposoban za nešto a ne za sve). Ujedinjenje tih sposobnosti omogućit će najbolje moguće stanje za sve. Platon neprestano naglašava potrebu za stručnjacima u svakom segmentu društvenog života: u (izradi obuće, medicini, vojništvu, pomorstvu i svim ostalim vještinama…). I vladanje je vrsta vještine, kojom mogu ovladati tek malobrojni nadareni i samodisciplinirani pojedinci skloni učenju. Zato Platon traži pouzdani odgojno/obrazovni sustav koji će na vrijeme prepoznati sposobnosti odgajanika i usmjeriti ih prema njihovim prirodnim talentima. Slobodni odabir i želje pojedinaca bit će u drugom planu. Država je najviši cilj i njezin prosperitet ovisi o sposobnostima građana.

  3. 3 staleža Kao što je duša čovjeka sastavljena od tri dijela, tako se i građani države mogu razvrstati u tri staleža: • Vladajući stalež – vladari -brinu za pravi način života svih građana pa to mogu raditi samo najmudriji. Stoga filozofi (učiteljski stalež) moraju stajati na vrhu države. Oni brinu o državnim poslovima i iz njih će proisteći onaj najsposobniji koji će biti vrhovna vlast – vladar. • Stalež čuvara – (vojnički stalež) –probrani po duševnim i tjelesnim karakteristikama sposobni subrinuti za sigurnost svih građana, unutarnju i vanjsku stabilnost… • Stalež ostalih građana - hranidbeni stalež): radnici,rukotvorci, obrtnici i seljaci; svi koji trebaju osigurati opskrbu društva

  4. Filozofi vladariodgoj čuvara i vladara (upravitelja) U vladarima se treba povezati mudrost s moći. Zato posebno značenje ima odgojkoji je temelj cijele države. Vladarska se sposobnost usavršava pedesetogodišnjom izobrazbom u svim pravcima. Solidna izobrazba obuhvaća: • elementarni odgoj: pismenost, glazba, pjesništvo i gimnastika (do 20. godine) • znanstvena izobrazba: u matematici, astronomiji, harmoniji (10 godina) • poučavanje u filozofiji - dijalektici do 5 godina (vrhunska specijalizacija) • praktična djelatnost u državi (15 godina) • nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni život. Za cijelo to vrijeme provode se strogi ispiti i izdvajanje onih koji će biti na onim mjestima u polisu gdje će njihove sposobnosti doći do izražaja. Najbolji i najrazboritiji među čuvarima polisa bit će promicani sve do upravitelja polisa.

  5. mudrost vladara - upravitelja Svi će priznavati čuvare kao legitimne i mudre upravljače, zato što su rođeni kao "zlatni" jer imaju znanje o idejama. Prema njima neće biti zavisti i sujete jer su se pokazali i dokazali najboljima, pa od njih svi imaju najveću dobrobit. • Vladari su dostojni najvećeg povjerenja i njihova moć nije ničim ograničena - dobrobit države utemeljena je samo u njihovoj mudrosti. • Mudrost - sophiakao prva stožerna krepost primarno označava dobru upućenost - ali ne onu koja je svojstvena tehničko-stručnom znanju - nego onu koja se u prvom redu odnosi na polis kao cjelinu i na upravljanje njime (danas bi rekli da oni imaju tehnomenadžerske i upravljačke odlike upravljanja ljudskim resursima). • Tu mudrost moraju posjedovati osobe u svim razinama administrativne vlasti a najviše vladar jer je baš zato vladar.

  6. odgoj čuvara Platon opisuje odgoj onih koji će brinuti o sigurnosti države na način primjeren njegovu vremenu. Život čuvara pod strogim je nadzorom i odgojem: • oba spola moraju živjeti u zajedničkim spavaonicama, ne smiju imati nikakvo vlasništvo, i moraju biti strogo podučavani da budu lojalni pripadnici države. • Rađamo djecu samo s pripadnicima našeg staleža odabranih ždrijebom. Naša nepoznata djeca odgajaju se u državnim jaslicama. • Platon je odobravao spartansku eugeniku - adekvatnu eliminaciju onih koji ne zadovoljavaju. Tako se i izbor parova (seksualnih partnera) tijekom "svetkovina plodnosti" namještao kako bi se osigurala oplodnja samo najboljih zdravih jedinki. "Potomci s oštećenjima" se "potajno i tiho odstranjuju“.

  7. Red, rad, disciplina i hrabrost • Čuvarima nije dopuštena nikakva individualnost ili osobna sloboda. Žive strogo određenim gotovo redovničkim životom, zajedničkim i neosobnim; monotonim i dostojnim. Budući da oba gornja staleža svoj život trebaju potpuno posvetiti dobru zajednice - sva su dobra zajednička; • privatni posjedje zabranjen; • zato što nemaju materijalnih dobara i obiteljskih obveza, trebali bi biti nepotkupljivi; • čak su i žene i djeca svima zajednički; • država uređuje i rađanje djece u smislu izbora najboljih. Hrabrost mora biti svojstvena čuvarima: • Hrabrost je definirana kao postojana ustrajnost u ispravnom mnijenju, odnosno stavu, o onome pred čime strahujemo i čega se bojimo. • Znakovito je da nam hrabrost nije usađena urođenim instinktom niti se postiže bezumnom smionošću nego je rezultat planskog i sustavnog odgajanja.

  8. Hranidbeni stalež - vrline građana Osnovna vrlina hranidbenog staleža je suzdržanost: predstavlja istinski sklad i harmoniju duše, do kojih se dolazi vlastitim samonadvladavanjem, odnosno obuzdavanjem i kontrolom tjelesnih težnji nasladi i požudi. • Suzdržanost nam također omogućava da razum i razboritost, dakle ono što je bolje u nama, vlada nad onim što je lošije, naime nad nagonima i emocijama. • Suzdržanost (zapravo poslušnost i poštovanje) osigurava slogu između vladara i podanika čime polis postaje dobar i funkcionalan.

  9. pravednost Pravednost je krunska, najvažnija stožerna krepost. sastoji se u tome da svatko radi svoj posao odnosno onaj za koji je sposoban, i da ne ometa druge u obavljanju njihovih zadataka. Osnovno načelo Platonove pravednosti jest podjela rada među staležima polisa tako da svatko obavlja njemu povjereni posao. • U slučaju uplitanja u poslove drugih, doći će do nekontroliranoga svaštarenja u kojem se zapravo ne zna tko što radi, i tko je za što odgovoran. Pravednost je dakle sklad, harmonijasvih dijelova društvene cjeline. Kada sve funkcionira skladno ostvaruje se pravednost.

  10. mit o četiri metala Mit, priča kojom Platon aludira na opće poznatu moć sudbine, tj. predodređenosti da svatko mora biti zadovoljan svojom pozicijom u društvu. Ovakvo pozivanje za opće uvjerenje više je vjera nego li racionalni stav. • Građane ćemo nagovoriti da vjeruju u mit prema kojem je svatko rođenjem predodređen kao zlatan, srebrn, željezan ili brončan. • Svi se građani države moraju od malena navikavati na to da takvo stanje stvari prihvate kao prirodno. • Takvima nas je Bog načinio... U sastav vladara dodao je zlato. U pomoćnike je stavio srebro, a u seljake i radnike željezo i broncu.

  11. Osvrt: idealna država za idealne ljude Pozitivno karakteristike: Platonova zamisao vođena je nesumnjivo idealnim pobudama. Mnoga njegova rješenja nadilaze okvire i mogućnosti onoga vremena te predstavljaju zadatke od kojih mnogi ni do danas nisu ostvareni, nego su još uvijek idealni zahtjevi: • stroga zakonitostkao obrana od zlouporabe vlasti, • ostvarenje pravednosti, obavljanje funkcija na temelju sposobnosti, jednaki uvjeti, odgoj djece • potpuna ravnopravnost žena, • ograničavanje krajnosti bogatstva i siromaštva. • nepotrebnost robovskog rada • Platonov polis je društvo slobodnih u kojemu nema ni potlačenih. Negativne karakteristike: • U nacrtu idealne države moguće je naći elemente totalitarnog poretka u kojem se pojedinac gubi pred zajednicom - državom. • U korist sreće društva zapostavljena su pitanja osobne slobode, sudbine i sreće pojedinca. • Država je sve, a pojedinac ništa! • Vladari i čuvari su asketska i svećenička kasta političkih stručnjaka čija je riječ zakon. • Vladari bi prosuđivali svakog građanina i situaciju na osnovi svoga nepogrešiva znanja o idejama. • Demokracija bi bila besmislena, zato što ono što većina ljudi želi, nije nužno ono što je dobro i istinito. Očito je Platon vjerovao kako će s vremenom svako političko i društveno uređenje, ma koliko bilo neobično, na kraju biti prihvaćeno i shvaćeno kao "prirodno". Za njega je ljudska priroda izrazito prilagodljiva, pa je tako lako moguće stvoriti žene-čuvare, koje će na zahtjev bez grižnje savjesti napustiti svoje novorođenče, i muškarce-čuvare koji nikada neće prihvatiti mito.

  12. Materijalni svijet fizika

  13. svijet nije savršen Materijalni svijet je planski (prema umu) (teleologija), osnovao jedan svijeto-tvoritelj, demijurg, tako što ga je oblikovao prema uzoru - idejama. Stoga je svijet kozmos, prirodna harmonija. Budući da u igru kao suuzrok svijeta ulazi nerazumna materija, odraz ideja u svijetu ostaje nesavršen – svijet nije savršen.

  14. pitanja za ponavljanje • predodžba najbolje moguće države • državu treba dijeliti u staleže • odgoj čuvara i vladara • Zašto će svi priznavati čuvare kao legitimne i mudre upravljače • odgoj čuvara • vrline staleža u Državi • Osnovno načelo Platonove pravednosti • mit o četiri metala • idealne pobude Platonove Države • pojedinac u Platonovoj Državi • mišljenje Platona o ljudskoj prirodi • materijalni svijet kod Platona • zašto svijet stvoren prema ideji ipak nije savršen • bit Platonove ontologije • Platonova antropologija • Utjecaji Platonove Politeie

More Related