320 likes | 440 Views
Oftalmološka epidemiologija: Zamagljeni vid. 10. travanj 2000. Michael B. Gorin, M.D. Ph.D. gorinmb@msx.upmc.edu. Ciljevi oftalmološke epidemiologije. Ustanoviti incideniciju i prevalenciju očnih bolesti koje uzrokuju oštećenje vida iili sljepoću
E N D
Oftalmološka epidemiologija:Zamagljeni vid 10. travanj 2000. Michael B. Gorin, M.D. Ph.D. gorinmb@msx.upmc.edu
Ciljevi oftalmološke epidemiologije • Ustanoviti incideniciju i prevalenciju očnih bolesti koje uzrokuju oštećenje vida iili sljepoću • Utvrditi socijalne i ekonomske posljedice gubitka vida • Odrediti potencijalni i stvarni učinak prevencije i liječenja očniih smetnji
Uzroci sljepoće u svijetu • Katarakta 17 milijuna • Trahom 6.0 milijuna • Glaukom 3.0 milijuna • Kseroftalmija 0.5 milijuna • Onhocercijaza0.5 milijuna • Senilna makularna degeneracija1.0 milijuna • Dijabetička retinopatija0.25 milijuna • Lepra 0.25 milijuna • Ostalo 2.5 milijuna • 85% sljepoće je u Africi i Aziji • 85% slučajeva je potencijalno izlječivo ili izbježivo
Starenje i sljepoća • Prevalencija prema dobi (u Njemačkoj): • 15 % gubitaka vida: < 20 god. • 51% gubitaka vida: >50 i < 80god. • 15 % gubitaka vida: > 80 god. • Incidencija: • 50% novih slučajeva stariji su od 80 god. • “Disbalans” zbog razlika u očekivanoj duljini života i trajanju sljepoće • Slijepi < 10 godina - 74% • Slijepi >10 godina - 26% • Slijepi > 20 godina - 10%
Što je vid? • Centralna vidna oštrina • Nekorigirana i korigirana • Refrakcijska greška (definicija miopije) • Snellenov i ETDRS optotip
Što je vid? • Contrastni senzitivitet • Pelli Robisonov optotip • sustavi s prugicama
Što je vid? • Periferni vid • Vidno polje (perimetrija) Kinetička i statička • Ručna ili automatska
Što je vid? • Kolorni vid • Tablice, obojene pločice, anomaloskopi • Adaptacija • Oporavak nakon izbljeđivanja vidnog pigmenta • Adaptometrija
Što je vid? • Ostala mjerenja vidne funkcije • Elektrofiziologija • Kretnje oka • Upitnici o vidnoj funkciji - VF-14 • u početku vrednovani za katarakte • šira upotreba u svim oftalmološkim studijama
Kako definiramo sljepoću? • 20/10 - 20/25: Normalni vid • 20/30 - 20/60: Gotovo normalni vid • 20/70 - 20/160 : Umjereni gubitak vida - podoban za pomoć u edukaciji (u SAD) • 20/200 - 20/400: Teški gubitak vida - Zakonska sljepoća u SAD (vidno polje< 20°) • 20/500 - 20/1000: Vrlo teški gubitak vida - definicija sljepoće po SZO i u nekoliko evropskih zemalja (vidno polje< 10°) BP< 3m • < 20/1000: Gotovo potpuni gubitak vida: U nekim zemljama u razvoju koristi se kao definicija sljepoće (vidno polje< 5°), MR, PS • BPS: Potpuni gubitak vida
Očna patologija • Kliničko ispitivanje: • Biomikroskopija procjepnim svjetlom • Oftalmoskopija (pregled očne pozadine)
Očna patologija • Sustavi stupnjevanja: • Suhoća oka • (vitalno bojenje bengalskim ružičastim, fluoresceinskim zelenim) - usporedba sa standardnim fotografijama (USF) • Ožiljak spojnice - USF • Katarakte - LOCS III (USF) • Optički živac - ekskavacija, USF • Bolesti specifične za retinu - (SMD, dijabetes)
Documentiranje očne patologije • Omjeri koje nalaze kliničari slabo su standardizirani i nekonzistentni • Posljednjih godina osobit je naglasak na fotodokumentaciji i graduiranju patologije u Centrima za očitavanje • Opći nivo kvalitete fotografija u medicinskoj zajednici je loš. Za istraživanja se zahtijeva opsežna edukacija i licenciranje fotografa.
Documentiranje očne patologije • Centri za očitavanje bili su veoma djelotvorni u studijama o dijabetičkoj retinopatiji (ispitanici dijagnosticirani prije ulaska u studiju) • Pouzdanost očitača na velikom broju ispitanika s miješanim (i nespecificiranim) poremećajima je nepoznata
Osobitosti oftalmoloških istraživnja • Prosuđuje li se osoba ili oko? • Povezanost oba oka istog ispitanika • Dizajn studija s bilateralnim i monokularnim slučajevima • Korištenje kontralateralnog oka kao kontrole • Maskiranje ispitanika i opažača • Uspoređuje li se ista definicija bolesti između raznih studija? (npr. SMD, miopija, glaukom) • Dijagnostička pouzdanost, pristranost u uzorkovanju • 10% slučajeva ima gubitak vida iz dva različita uzroka, pa studije navode samo uzrok gubitka za drugo oko
Uzroci gubitka vida Trauma Rekreacijska, vezana uz posao, vojna Sistemna bolest • Dijabetes, vaskularna bolest, hipertenzija • Starenje/specifični za oči • Katarakta, SMD, glaukom • Infektivni • Trahom, Onchocerkoza, imunokompromitirane osobe • Kongenitalni/nasljedni • Katarakte, malformacije, glaukom, retinalne degeneracije • Nutritivni i toksički • manjak vitamina A, metanol • Tumori • Metastatski, primarni malignomi (djeca/odrasli)
Infektivni uzroci gubitka vida • Trahom • Zahvaćeno je 500 milijuna • Procjenjuje se da ima 6 milijuna oslijepjelih • Onchocerkoza • Endemička u ekvatorijalnoj Africi (99%), nekim područjima Južne i centralne Amerike • 80 milijuna eksponiranih, 18 milijuna zaraženih, 2 milijuna oslijepjelih • Uzročnik: nematoda - prenosi je ubod jedne vrste mušice • Liječenje - kontrola vektora , ivermektin (godišnja doza kroz najmanje 10 godina) • Ostale zarazne bolesti: lepra, sifilis • Procjenjuje se da ima 10-12 milijuna leproznih • Procjena SZO: 250,000 oslijepjelih zbog lepre
Vodeći uzroci sljepoće u zapadnim društvima Senilna makularna degeneracija • (sinonimi: AMD, ARM, SMD) • Suhi oblik - vlažni oblik • Atrofični oblik - eksudativni oblik (CNVM) • Najčešći uzrok sljepoće • Većina slučajeva ima “suhi” oblik (>80%), no 88% registriranih slučajeva zakonske sljepoće (u Njemačkoj) uzrokovane SMD-om ima eksudativni oblik
Senilna makularna degeneracija(SMD) • Definicija SMD: makularne promjene i <20/30 • Senilna makulopatija (SM) - bez oštećenja vida Prevalencija (%) DobSMD# SM# Sljepoća uzrokovana sa SMD* 60 - 64 2.3 12.3 0.007 65 - 69 5.9 18.0 0.012 70 - 74 12.1 17.0 0.057 75 - 80 27.3 17.8 0.115 # Vinding (1989) - Danska * Krumpasky et al (1996) - Njemačka
Senilna makularna degeneracija(SMD) • Faktori rizika: • Pušenje povećava rizik za 2.5 X • Pozitivna obiteljska anamneza • Ostali - spol, prehrana, boja oka, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti - kontroverzni • Unilateralna CNVM - rizik za drugo oko: incidencija od 12-15% godišnje za dob od 60-69 godina
Senilna makularna degeneracija(SMD) • Uspjeh laserskog liječenja • Vid 2 godine nakon randomizacije za liječenje ili opservaciju (subfovealne lezije) Gubitak vida Liječeni Opservirani < 2 redova 33% 18% 2-3 redova23%17% 4-5 redova24%28% > 6 redova20%37%MPS 1991
Senilna makularna degeneracija(SMD) • Uspjeh laserskog liječenja • Vid 2 godine nakon randomizacije za liječenje ili opservaciju (ekstrafovealne lezije) Gubitak vida Liječeni Opservirani Jednak, poboljšan 57% 28% Lošiji 2-5 redova 28% 27% Lošiji 6-9 redova 6% 27% Lošiji > 10 redova6% 18% MPS 1982
Vodeći uzroci sljepoće u zapadnim društvima • Glaukom • Gubitak vida zbog progresivnog oštećenja vidnog živca često (ali ne uvijek) udružen s povišenim očnim tlakom • Različite definicije - IOT, vidna polja, ekskavcija • Razne vrste glaukoma • Kongenitalni • Otvorenog kuta • Uskog kuta • Sindromni
Glaukom • Glaukom zahvaća 1.5-2.0% populacije starije od 40 god. Učestalost raste s dobi, do 8% kod starijih od 80 god. • Sadašnja prevalencija je 15% svih slučajeva sljepoće (u razvijenim zemljama) • Dob pojave sljepoće uzrokovane glaukomom • >60 godina: 79% • Kod mlađih od 65 godina: • Glaukomska sljepoća udružena s drugim stanjima - 36% • Kod starijih od 65 godina: • Glaukomska sljepoća udružena s drugim stanjima - 46%
Vodeći uzroci sljepoće u zapadnim društvima • Dijabetička retinopatija • Češća kod žena nego kod muškaraca • 56% mlađih slijepih dijabetičara • 87% starijih slijepih dijabetičara • Kod mlađih od 65 god, dijabetes je najčešći uzrok sljepoće • Ipak, 2/3 dijabetičara ne oslijepe dok ne dosegnu dob preko 60 god. • Sljepoća uzrokovana DR ima slabu prognozu quoad vitam
Diabetes mellitus • IDDM: 0.5-1.0% • NIDDM: velike varijacija između zemalja i etničkih skupina - 0.7-3.0% • Prevalencija (%) oštećenja vida kod dijabetičara- (Klein et al 1984) Visus Početak u mladosti Kasniji početak 20/40 - 20/63 3.37.3 20/80 - 20/160 1.43.0 manje od 20/200 3.6 1.6 • Dijabetička retinopatija: • Neproliferativna Proliferativna • Makularni edem Ishemična makulopatija
Neproliferativna dijabetička retinopatija Proliferativna dijabetička retinopatija
Diabetes mellitus • Gubitak vida u IDDM i NIDM Raspon dobi (god) % bolesnika Unilat. Bilat. gubitak vida Sljepoća IDDM <505.40.93.6 >5018.28.712.2 NIDM <70 7.72.82.1 >7020.817.17.3 Nielson 1982 (Danska)
Diabetes mellitus • Kumulativni događaji gubitka vida u studiji DRS nakon laserskog liječenja Praćenje Kumulativna stopa događaja (%) (mj.) Kontrolni Liječeni 123.4 1.8 24 13.66.6 48 27.412.6 60 32.115.2 7234.217.5 DRS 1981
Vodeći uzroci sljepoće u zapadnim društvima • Katarakta • Kongenitalna - česti uzrok dječje sljepoće • Uzrokovana ili udružena s drugim poremećajima • Uzrokovana starenjem • Dob kad se javlja sljepoća uzrokovana katraktom • 70 god. i stariji : 70-85% slučajeva • Faktori rizika • Dob, slabo obrazovanje, miopija, hipertenzija, dijabetes, glaukom, pušenje, pijenje piva, neki lijekovi, slab vitalitet, teška dijareja, renalna insuficijencija