1 / 56

Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse nekih država

Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse nekih država. Masovna primena reciklaže u Srbiji 8. maj 2009. godine Hotel Hyatt Regency Beograd Dr Viktor Simončič dipl.ing. VIKOS - Sisak. „Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi htjeli sve i odjednom i onda ne napravimo ništa.“

rowena
Download Presentation

Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse nekih država

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse nekih država Masovna primena reciklaže u Srbiji 8. maj 2009. godine Hotel Hyatt Regency Beograd Dr Viktor Simončič dipl.ing. VIKOS - Sisak Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  2. „Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi htjeli sve i odjednom i onda ne napravimo ništa.“ (Duško Radović, “Beograde dobro jutro”) Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  3. ZA PROMJENE JE POTREBNO VRIJEME – i drugi su ga trebali Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  4. PRIMJERI - VRIJEME ZA PROVEDBU Pakiranje Otpadne vode IPPC Odlagališta (satara direktiva) CZ 2005 2010 2012 HUN 2005 2015 SLO 2007/2012 2015 2011 POL 2007 2015 2010 2012 EST 2010 2009 Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  5. PRIMJER: Koraci izrade strategije postupanja s ambalažnim otpadom u Sloveniji • 1996Izrađena je Strategija postupanja s otpadom - • 1999Izrađena Analiza postojećeg stanja postupanja s ambalažom i otpadnom ambalažom; Izrada Izvedbenog programa strategije postupanja s ambalažom i otpadnom ambalažom i usvojen Pravilnik o postupanju s otpadnom ambalažom, sa drugima pratećim podzakonskim propisima - • 2001Izrađen Operativni program za postupanje s otpadnom ambalažom, • 2004 industrija se obavezala da uspostavi sistem • 2007Puna primjena “stare” Direktive • 2012Puna primjena “nove” Direktive Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  6. SVE ŠTO SE RADI TREBA BITI U SKLADU S MEĐUNARODNIM (EU) ZAKONODAVSTVOM – kako stvari jednog dana ne bi radili ponovo Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  7. Životna sredina u EU je pokriveno s 8 sektora je - 69 najvažnijih propisa • .....od kojih svaki postavlja iste zahtjeve za zajedničko - integralno: • planiranje • nadzor i izvještavanje • izdavanje dozvola • inspekciju/provođenje zakona • komunikaciju Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  8. PROVEDBENI ZADACI (jun 2006) Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  9. Provedbeni zadaci • Svaki od nevedenih 720 zadatak– od toga 140 vezano samo za otpad - zahtijeva: • izradu “kakvog – takvog” propisa,........ a • poneki zahtijevaju i donošenje standarda,....i posebne tehničke i organizacijske uvjete • Za postizanje optimuma POTREBAN JE ANGAŽMAN svih aktera Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  10. Zato se novosti uvode dogovorom.... DOGOVORI, PREGOVORI, TRAŽENJE KOMPROMISA PROBLEM OTPAD PROBLEM OTPAD Interesne grupe: Privreda, NGO,.. Komisije, Vlada/e i Parlament/i RJEŠENJE PRIHVATLJIVO “ZA SVE” Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji / 19

  11. UVOĐENJE NOVIH STANDARDA U ŽIVOTNU SREDINU UVIJEK JE POVEZANO S TROŠKOVIMA – uvijek postoje ekonomska ograničenja Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  12. Ekonomska ograničenja • Usvajanje visokih standarda je barem kratkoročno gledano uvijek “TROŠAK”! • Za ispunjavanje standarda EU u području zaštite životne sredine uobičajeno izdvaja u razvijenim državama godišnje između 1% i 2% bruto nacionalnog dohotka (BND) – do 500 € • Uz jednaki % izdvajanja Srbija bi iste standarde trebala ispuniti s 10 puta manje sredstava (1-2 % od 4000 € je 40 - 80 €) !!??!! • Često se čuje: Nema problema - “zagađivač plaća”? Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  13. Plaća li zagađivač stvarno? • OPREZ: S obzirom da proizvod i uskugu plaća kupac-korisnik princip „zagađivač plaća“ u stvari uvijek znači „potrošač – korisnik plaća“. • troškove treba držati što je niže moguće, jer i preneseni trošak na korisnika predstvalja trošak za cijelu društvenu ekonomiju. • Preplaćeni trošak za neku usluguznaći gubitak za društvo (manja dobit, manje plaćeni porez) i eventualno samo dobit za neki pojedinačni privredni subjekt. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  14. Troškovi postupanja s komunalnim otpadom • Hrvatska – 7 – 10 EURA/porodica/mjesec • Slovenija – 12-15 EURA/porodici – posuda od 120 l ili 3-7 EURA po osobi • Kopenhagen – cca. 200 EURA/ godišnje za odvoz vreće od 80 l 1 x tjedno Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  15. TREBA ISPRAVNO RAZUMJETI PROBLEMATIKU – to je često velik i zanemaren problem jer svi misle da sve znaju i mogu sve Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  16. OTPAD nije smeće! • Zakonodavstvo EU u području otpada pripremljeno je na principima “slobodnog protoka roba i usluga” • Isto kao i kod drugih proizvoda jasno je propisano što može biti otpad i kada to postaje otpad • Otpad ne mora biti ono što mi želimo da bude odn. što nam ne treba! Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  17. Zašto je striktno određeno što je otpad? • Prije svega se radi o: • Ekonomskim razlozima – svima se priznaje jednak trošak u proizvodnji – jednakost na tržištu – uspješniji je onaj koji to bolje napravi, ali ne i onaj koji to uradi na nedozvoljen način – on se eliminira iz tržišne utakmice • Potiču se novi poslovni tokovi – kada se stvore uvjeti neki od otpada postaje stvarna sirovina, koja se više “financijski” ne valorizira kao otpad Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  18. O DIREKTIVAMA EU Direktive kažu KOJE CILJEVE treba postići, ali ne kaže KAKOih postići! Zbog toga su u zemljama EU implementirani različiti sistemi, sa različitim troškovima implementacije Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  19. 10 R STRATEGIJA R4 REPAIR R3 REPLACEMENT R5 RE-USE R2 REDUCTION R6 REFILLING R1RE-ENGINEERING R7 REUTILIZATION R8 RECOVERY R9 RECYCLING R10 REMEDIATION ODLAGANJE Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  20. R – strategije ne samo reciklaža! • R1- Re-engineering - reinženjering, iznalaženje alternativnog načina zadovoljavanja ljudskih potreba • R2- Reduction - smanjenje količina • R3- Replacement - zamjena korištenih sirovina drugim • R4- Repair - popravak • R5- Reuse - ponovna upotreba • R6- Refilling - ponovno punjenje • R7- Reutilization - ponovno korištenje u druge svrhe • R8- Recovery - povrat materijala i energije • R9- Recycling - povrat u isti tehnološki proces • R10-Remediation - saniranje odlagališta Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  21. Količine ambalaže u kilogramima • Količine ambalaže po stanovniku 72 – Finska 210 Irska Hrvatska i Slovenija 80 – 100 • Količine ambalaže po 1000 EURA GDP • Finska 12 Portugal i Estonija Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  22. Postignuto u EU Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  23. KAKO FINANCIJSKI STIMULIRATI POJEDINE POSTUPKE RECIKLAŽE,.... to je “ključ uspjeha” i “neuspjeha” Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  24. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  25. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  26. NEKA ISKUSTVA...... Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  27. ŠTO SE MOŽE PREPORUČITI U SRBIJI na osnovi iskustva drugih • Za uspostavu ekonomski prihvatljivog sistema potrebno je jako puno vremena i ekonomska valorizacija cijelog životnog ciklusa otpada. • Kod cijena odlaganja koje su zanemarivo male, kada ne postoje obaveze plaćanja naknada za zagađivanje životne sredine, teško je naći ekonomski opravdane načine postupanja za sve vrste otpada • No, ipak ima nekih mogućnosti i u slučaju postojećeg, uglavnom neuređenog područja postupanja s otpadom i relativno male ekonomske moći Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  28. Pri tome treba.... • (ako baš nema nekih posebnih razloga) IZBJEGAVATI ORIGINALNOST • Slijediti one koji su već prošli određeni put, ali ne nužno i kopirati • Važno je poznavati i razumijeti lokalne mogućnosti – potencijale i barijere Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  29. ŠTO SE MOŽE LAKO UREDITI? • Sve ono što na što se može lako staviti taksa prilikom proizvodnje ili uvoza: ulja, gume, automobili, metali, a za što postoje prerađivački kapaciteti i • Ono za što postoji ekonomski interes, kao neke vrste plastike, papir, otpadna ulja,.. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  30. Metal miješani 75 Aluminij 1 000 - 350 Olovo 20 Bakar 2 500 Papir 85 - 17 Staklo 12 – 30? (ambalažno 5) Miješana plastika 50 Folija 450/200 – 200/80 PHD 450 - 75 PET 250 – 300 - 150 PP 400 - 75 Sastavljena ambalaža 25 OTPAD ima tržišnu cijenu (€/t)2007/9 – koja se MIJENJA! Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  31. Integrirani Sistemi Organizirani od strane industrije Austrija Belgija Češka Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Portugal Rumunija Slovenija Španija Švajcarska UK Bjelorusija Bugarska DepozitniSistemi Organizirani od strane Vlade Danska Finska Njemačka Norveška Švedska Hrvatska (Estonija) EU Sistemi postupnaj s ambalažnim otpadom Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  32. O visini nakanda • Proizvođači ambalaže uplaćuju u SLO od 50 €/t za PET do 87 €/t za druge prodajne plastike, a u Hrvatskoj petnaestak puta više uz postizanje istih ciljnih vrijednosti • Razlike u naknadama za kompozitne amabalažne materijale su još drastičnije. U Sloveniji proizvođači plaćaju naknadu od 33 – 65 €/t, a u Hrvatskoj, ovisno o proizvodu kojeg sadrže i do nekoliko tisuća eura po toni • u posebnim slučajevima kada proizvođač ne postigne nacionalne ciljeve povrata ambalaže - najviši iznos je oko 3 300 €/t – značii dosto puta više. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  33. - PDV na povratnu naknadu nije obračunan Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  34. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  35. Austrija 290 Belgija 85 Francuska 45 Njemačka 250 Španjolska 50 UK 15 Slovenija 60 Hrvatska uvjetno “550” i to samo za dio ambalaže – nekih 25% Približni troškovi odgovornosti proizvođača u Eurima Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  36. Zašto je tome tako? • Istina je da je Hrvatska “očistila” svoje prostore, ali je cijena čini se ipak previsoka • Večina država EU je problematiku RECIKLAŽE uvađala preko deset godina, a u Hrvatskoj se to željelo “ostvariti preko noći” – bez ispunjenih preduvjeta (suradnja svih aktera,...) • Upravo zbog primjera Hrvatske predlaže se POSTUNOST, SURADNJA SVIH I RAD NA DUGI ROK Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  37. Papir i karton • Visoki troškovi postavljanja kontejnera za prikupljanje iz domaćinstava • Problem cijene – pravilo ponude i potražnje • Sistem POSTOJAO i POSTOJI i može se “lako” DOTJERATI Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  38. Staklo • Niska cijena otpadnog stakla ne dozvoljava ekonomsku opravdanost transporta na velike udaljenosti– bila je 12-13 (2007) sada i do 30 €/toni – zadnja cijena u Sloveniji (2009) • Teško se uspostavlja ekonomsko opravdani sistem Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  39. Plastika • Neke vrste plastike na tržištu postižu dobru cijenu • Mogu se skupljati na mjestima gdje nastaju veće količine, a visoki su troškovi sakupljanja i recikliranja iz domaćinstava • U Hrvatskoj postoji moderna tvornica za reciklažu PET Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  40. Otpadna ulja • U EU se od ukupnih količina koje dođu na tržište 50% “izgubi” prilikom korištenja, a od ostatka se reciklira cca. 75 % • Službeni izvještaji govore o tome da se 25% otpadnog ulja koristi na nedozvoljen način • To je problem i svih ovih prostora Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  41. HR - Što se tiče otpadnih ulja do 2010. se planira oporabiti 90% otpadnih ulja. Danas, samo koju godinu prije tog roka se sakuplja oko 10%?! Naknada je 0.27 EURA/litri odn. 0.135 ako je maloprodajna cijena proizvoda manja od 40 KN/litri SLO – sa sadašnjih 35% želi se povećati na 50%, odn. na 30% od prodanih količina - 0,1586 EUR Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  42. Metali • Uređeno od uvijek samo od sebe visokim cijenama metala kao sekundarnih sirovina Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  43. Stari automobili • Moguće je relativno lako uvesti i taksu i obavezu kontrole – evidencije • Imaju uporabnu vrijednost – već danas funkcionira reciklaža starih automobila • Propisivanjem tehničkih standarda mogla bi se poboljšati aktivnost • HR - Naknada za uvezena ili proizvedena motorna vozila iznosi 0.116 EURA (0,85 kuna)/kg u SLO - 0,0584 EUR za 1 kilogram vozila Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  44. Otpadne gume • HR – riješila problem unutar države – cementare (25%) i reciklaža (75%) - naknada za uvezene i/ili proizvedene gume 200 EURApo toni • SLO – riješila problem, dio se izvozi - 33,38 EUR po toni Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  45. Bijela tehnika • Moguće, ali traži uređeno tržište i obavezne subvencije – interesantno jer je radno intenzivno • Naknada u Hrvatskoj – cca. 0.30 €/kg. • Trošak postupanja: 250 – 300 €/toni Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  46. Otpadne baterije • HR - Naknada za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima : • Starteri                               0,65kn/kg • Prijenosne baterije i akumulatori 12 kn/kg • Ind. baterije i akumulatori  1 kn/kg. • Lako je urediti tržište! Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  47. MOŽDA I NAJVAŽNIJE • Zaštita životne sredine nije samo “više cvijeća manje smeća”. Pitajte se što je potrebno da i sutra rade tvornice u vašem kraju? • Investicije u privredu smatram jednim od ključnih prioriteta - potrebno je ocijeniti koji će to prirodni resursi postati ključni za razvoj određene sredine (voda, šume, ugljen, rude, zemljište,...) i koje od tvornica! Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  48. Da li ste znali da je izvoz mesa u države EU uvjetovan postojanjem: • Dobrih laboratorija • Higijenskih klaonica • Postojanjem sistema za postupanje s životinjskim otpadom - KAFILERIJA Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  49. I ZA KRAJ..... JAKO JE VAŽNO ZNATI KUDA SE IDE..... Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

  50. Sjećate se ..... • Na jednom raskršću zalutala Alica pita Zeca: • “Kojim putem da krenem?” • “Kamo ideš?” upita Zec. • “Ne znam” odgovori Alica. • “Onda ti je svaki put dobar”, odgovori Zec. Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

More Related