RAD I SOCIOLOGIJA RADA

1. RAD I SOCIOLOGIJA RADA

2. Što je rad? • Rad je plaćena djelatnost (Anićev Rječnik hrvatskog jezika). • Rad je djelatnost koja transformira prirodu (Grint). • Rad je svrsishodna i svjesno organizirana djelatnost radi postizanja nekog korisnog učinka za zadovoljenje osobnih ili proizvodnih potreba (Opća enciklopedija i Anićev Rječnik hrvatskog jezika). • Rad je proces stvaranja proizvoda i usluga (moja definicija).

3. Što je sociologija rada? • Sociologija je znanost o društvu. Osnivač sociologije Auguste Comte (1798-1857). • Sociologija proučava društvo u cjelini, dakle, osnovne zakonitosti funkcioniranja društva. • Posebne sociologije izučavaju pojedine segmente društva. Primjeri posebnih sociologija su urbana sociologija, sociologija sela, sociologija kulture, sociologija rada, itd. • Sociologija rada proučava socijalne aspekte rada.

4. Osnovni predmeti istraživanja • Razvoj tehnika i tehnologija rada, napose razvoj suvremene tehnologije; • Društvene grupe i društvene organizacije koje nastaju za vrijeme procesa rada; • Utjecaj razvika tehnologije na funkcioniranje cijelog društva. • Metode istraživanja u sociologiji rada su eksperiment, anketa, intervju, promatranje, mjerenja, itd.

5. Povijest rada • Razlikujemo tri epohe u povijesti rada: • Zanatska epoha (do 18. stoljeća); • Industrijska epoha (od kraja 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća); • Postindustrijska epoha (od 1950. do danas).

6. Zanatska epoha • Paleolit – ljude se bave lovom i ribolovom; izrađuju primitivne alate; podjela rada po spolu i starosti. • Neolit (10000 godina prije Krista) – poljoprivreda postaje dominantna djelatnost; stalna naselja. • Antika – razvitak obrta i trgovine; izuzetna dostignuća u oblasti građevinarstava (piramide, Veliki kineski zid, grčke i rimske građevine). • Srednji vijek – nazadovanje u organizaciji rada. Obnova Europe počinje u 10. stoljeću. Ljepota srednjovjekovnih gradova nije nadmašena do današnjih dana.

7. Industrijska epoha • Manufakture su označile prijelaz iz epohe alata u industrijsku epohu. • Drastično povećanje produktivnosti. • Pogoršavaju se uvjeti rada (14-16 sati rada, nehigijenski uvjeti rada i života). • Industrijska epoha započinje izumom parnog stroja. • Prve moderne pokretne trake pojavile su se u mesnoj industriji u SAD (Cincinnati i Chicago). Henry Ford uvodi pokretnu traku u proizvodnju automobila 1913. godine.

8. Glavne karakteristike industrijskog rada • Maksimalno se pojednostavljuje radni postupak. • Stručnost radnika na traci postaje niža nego stručnost nekadašnjeg zanatlije. • Nastaje stroga podjela na manualni i intelektualni rad. Manualni radnik postaje dodatak stroju. • Drastično se povećava specijalizacija, a time i hijerarhijska struktura. Organizacija rada u tvornici postaje nalik organizaciji u vojsci. • Stalni je trend industrijalizacije i urbanizacije – poljoprivrednici odlaze u gradove i postaju radnici.

9. Postindustrijsko doba • Od 1950. Godine nastupa nova faza u povijesti rada – faza automatizacije. • Najznačajniji izumi koju su omogućili tu fazu: • Proizvodnja prvog atomskog reaktora (1942); • Konstruiranje prvog kompjutera (1946); • Uvođenje robota u proizvodnju; • Otkriće Interneta (1969).

10. Karakteristike postindustrijskog doba • Rast tercijarnog sektora privrede (sektor usluga), osobito u administraciji. (U SAD 75% stanovništva radi u tercijarnim djelatnostima, 22% u industriji i manje od 3% u poljoprivredi). • Drastično se smanjuje postotak stanovništva zaposlenog u poljoprivredi i industriji – postindustrijska civilizacija; • Znanost postaje osnovni pokretač razvoja, što dovodi do znanstveno-tehnološke revolucije. Sveučilišta se integriraju sa industrijom i političkim strukturama. Danas živi 90% znanstvenika koji su ikad živjeli na zemlji;

11. Karakteristike postindustrijskog doba • U nekim granama industrije (petrokemija, elektrane) 90% proizvodnje je u potpunosti automatizirano; • Masovno zapošljavanje žena (uzroci: ratovi, olakšavanje kućanskih poslova, smanjenje nataliteta, razvodi, feminizam, nova zanimanja, smanjivanje značenja fizičkog rada, tehnološki napredak); • Intelektualni rad zamjenjuje fizički; • Nove tehnologije ne zamjenjuju samo fizički rad, nego znatno olakšavaju i intelektualni rad (Word, Excel, itd.);

12. Karakteristike postindustrijskog doba • Sve manje ljudi ima stalno zaposlenje. • Od 1980. povećava se broj radnih sati godišnje. • Povećava se količina vremena koja se provede u putovanju na posao. • Česte su promjene prebivališta – povećava se broj socijalnih kontakata, ali se teško održavaju trajna prijateljstva.

13. Raspad proširene obitelji. • Tehnički gledano, gotova sva znanstvena i kulturna dostignuća čovječanstva mogu biti dostupna svakom čovjeku već danas; • Najveći problem suvremenog čovječanstva je stalno povećavanje socijalnih razlika – bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji.