ZALOŽNO PRAVO

1. Iva Klišanin voditelj seminara:doc.dr.sc.Tomislav Karlović ZALOŽNO PRAVO

2. Pojam založnog prava • Stvarno pravo na tuđoj stvari koje služi realnom osiguranju neke vjerovnikove tražbine te mu daje pravo na namirenje tražbine iz vrijednosti stvari • akcesorno pravo (dodatno pravo postojećem obveznom odnosu, zavisi od postojanja tražbine koju osigurava, tj.ovisi o valjanosti pravnog posla i opstojnosti tražbine) • supsidijarno(dolazi do krajnje realizacije/svrhe tek ako dužnik ne namiri dug, tek tada će vjerovnik moći izvršiti ovlaštenja založnog prava) • kraćeg trajanja (za razliku od ostalih stvarnih prava) jer je vezano za obvezni odnos

3. Vrste založnog prava 1.FIDUCIA • najstariji (iako ne pravi) oblik z.p • poštenje,povjerenje,časna riječ na temelju kojih je osiguravano ispunjenje nekih u početku pravno nezaštićenih odnosa • sastojala se u tome da bi dužnik prenosio na vjerovnika putem mancipacije ili iniure cesije vlasništvo stvari s fiducijarnim uglavkom - PACTUM FIDUCIAE da će mu ovaj vlasništvo vratiti kada mu dug bude isplaćen • imala 2 oblika: f.cumamico(ostvarila se svrha čuvanja ili posudbe) i f. cumcreditore(ostvarivalo se založno pravo)

4. Pactumfiduciae – pravno nezaštićen (oslanjao se na poštenje stjecaoca vlasništva) tek kasnije zaštićen s infamirajućom tužbom ACTIO FIDUCIAE DIRECTA (samo prema vjerovniku,ali ne i prema trećima) ACTIO FIDUCIAE CONTRARIA (protutražbine zbog troškova oko stvari) Fiducia se počinje gubiti na početku klasičnog razdoblja.

5. 2.PIGNUS • ustanova ručnog zaloga, kod kojeg bi dužnik zadržao vlasništvo stvari, ali bi tu stvar neformalno predao u posjedvjerovniku (odnosno detenciju kojoj je pružena zaštita posesorniminterdiktimaIZVEDENI POSJED) • dužnik je mogao po isplati duga potraživati na osnovi CONTRACTUS PIGNERATIUS povratak založne stvari obveznom tužnom ACTIO PIGNERATICIA DIRECTA, a i od svakog trećeg rei vindikacijom

6. Založni vjerovnik uživao je interdiktnu zaštitu, a kasnije i pravo na tužbuACTIO SERVIANA (ACTIO QUASI SERVIANA) – i protiv samog zalagateljai protiv trećih osoba radi pribavljanja posjeda tek tada ručni zalog postaje stvarno pravo! -pravo pignusa se sastoji u posjedovanju (IUS POSSIDENDI) i mogućnosti prodaje odnosne stvari radi namirenja tražbine (IUS DISTRAHENDI)

7. 3.HYPOTHECA(pignus obligatum) • krajnji rezultat razvitka založnog prava • oblik z.p.(ugovorni zalog) kod kojeg se založena stvar ne predaje vjerovniku, nego i dalje ostaje u posjedu založnog dužnika, koji se njome može koristiti na uobičajeni način, ali je ne smije otuđiti dok traje založno pravo • osnova nastanka hipoteke je PACTUM HYPOTHECAE • najprije kod zakupa zemljišta  invecta et illata(u zalog oruđe,stoka,robovi)

8. Ako založni dužnik ne bi na vrijeme ispunio svoju obvezu pretor je vjerovniku dao INTERDICTUM SALVIANUMkojim je tražio posjed založene stvari(spada u i.adipiscendae possessionis) !NEDOSTATAK! samo protiv zakupnika, ali ne i protiv trećih osoba koje su u međuvremenu mogle steći založenu stvar

9. ACTIO SERVIANA (a.hypothecaria) • petitorna tužba kojom je zakupodavac mogao tražiti posjed i izručenje založene stvari(inventara) i od svakog trećeg • tek njome hipoteka (a i pignus) dobila karakter stvarnog prava • Tužitelj mora dokazati da je stvar: založena; u tuženikovu posjedu;u času zalaganja bila u zalagateljevoj imovini ; te tražbinu( ako je tuženik osporava) • ACTIO QUASI SERVIANA- actioServiana proširena na sve ugovorne zaloge

10. POSTANAK REALNIM UGOVOROM CONTRACTUS PIGNERATICIUS • NEFORMALNIM UGOVOROM • LEGATOM (hipoteka) • SUDSKOM RJEŠIDBOM • LEGALNOM HIPOTEKOM • Zalagatelj u času zalaganja u pravilu morao biti i vlasnik stvari PAKTOMPACTUM HYPOTHECAE

11. PREDMET • Tjelesne stvari • Prava(osobne služnosti) • Tražbina • Založno pravo (podzalog) • Generalna hipoteka-čitava sadašnja i buduća imovina neke osobe(sve stvari i prava) • Zakonska(legalna) hipoteka-bez ugovora već po pravnom poretku spojene s nekim tražbinama-specijalna z.h. i generalna z.h.

12. SADRŽAJ • Lex commissoria -u staro doba,dogovor da će založna stvar pripasti vjerovniku u vlasništvo ako dužnik ne ispuni svoj dug-kasnije zabranjena(car Konstantin 326.g) • IUS POSSIDENDI (pravo na posjed) do kojeg je vjerovnik dolazio upotrebom određenih pravnih sredstava-u nekim je slučajevima vjerovnik imao pravo retencije stvari i nakon podmirenja tražbine (pignusGordianum)

13. Založni vjerovnik nije plodove smio bez odobrenja upotrebljavati- furtumusus ANTIHREZA(odstupanje od zabrane uporabe i korištenja založne stvari, moguć samo kod plodonosnih stvari)-moglo se ugovoriti da plodovi pripadnu vjerovniku umjesto kamata,a ako je vjerovnik dao beskamatni zajam (a u zalog je dobio plodonosnu stvar) mogao je i bez posebnog ugovora (pactumantichreticum) zadržati plodove do visine kamata uobičajenih u tom mjestu-ANTICHRESIS TACITA

14. IUS DISTRAHENDI • Pravo prodati založenu stvar radi namirenja tražbine • Podrazumijevalo se,ali izričito se moglo isključiti (dispozitivne naravi),cak i tad je mogao vjerovnik prodati uz prethodne 3 opomene • Iako vjerovnik nije bio vlasnik, prenosio je prodajom vlasništvo založne stvari na kupca • Iz kupovine se namiruje založni vjerovnik, a višak (HYPEROCHA) dužan je izručiti zalagatelju • IMPETRATIO DOMINII-ako prodaja nije uspjela

15. ODNOS VIŠE ZALOŽNIH PRAVA NA ISTOJ STVARI • vrijedi pravilo:!PRIOR TEMPORE POTIOR IURE!(Raniji u vremenu, jači u pravu!) -prednost ima vjerovnik kome je stvar prije predana • IUS OFFERENDI • Privilegirane hipoteke-prednost(fisak,žene za povrat miraza,ugovorna hipoteka(inremversio), založno pravo osnovano javnom ispravom ili privatnom potpisanom od tri besprijekorna svjedoka(-car Leon 472.)) • težnja za publicitetom založnog prava

16. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA • Utrnućem tražbine • Prodajom stvari • Propašću založene stvari • Konfuzijom • Odreknućem • Longitemporispraescriptio • Longissimitemporispraescriptio