Nacionalni zdravstveni računi, radionica 2 Sarajevo, 8.-9. marta 2013

1. Primjeri korištenja indikatora iz NZR u zdravstvenoj politici Eva Zver, ekspert za NZR Nacionalni zdravstveni računi, radionica 2 Sarajevo, 8.-9. marta 2013

2. Cilj nam je da se nauči sljedeće: • Da naučimo koja je svrha korištenjaindikatora • Da razumjemo koje indikatore trebamo koristiti za traženje odgovora na neka specifična pitanja zdravstvene politike

3. Strateška upotrebafinansijskihindikatora zasnovanih na NZR _________________________________ NZR je sredstvo posebno osmišljeno kako bi obezbijedile informacije za monitoring i evaluaciju u procesu zdravstvene politike Politički dijalog Primarni korisnici su donosioci odluka u zdravstvenoj politici i zdravstvenom osiguranju • Analize finansiranja i potrošnje u zdravstvu sa ciljem unapređenjazdravstvenog stanja stanovništva Provedba politike Monitoringi evaluacija rezultata promjenazdravstvene politike

4. Pripremanje analize: • Prvo pitanje: • Šta bi trebalo da se analizira zbog strateških pitanja koja si trenutno postavlja zdravstvena politika? • Drugo pitanje: • Kako bi to sa finansijskim indikatorima pokazali na jednostavan i razumljiv način (korištenje indikatora)? • Trećepitanje: • Pored finansijskih indikatora, koje zdravstvene (ne-finansijske) indikatoreili neke druge podacemožete upotrijebiti za dodatna objašnjenja?

5. Primjer 1: Prikaz rezultata prenosa javnog finansiranja zdravstva na privatno osiguranje u Sloveniji Kumulativni realni rast javnih i privatnih zdravstvenih izdataka i BDP u Sloveniji2005.-2012. Izvor podataka: Poslovno poročilo ZZZS za godinu 2012; prva procjena za godini 2011 i 2012 u suradnjisa SURS

6. Primjer 2: • Da li je smanjivanje javnog finansiranja zdravstva zbog krize prihvatljivo? • Da li možemo dopustiti, da se javni izdaci za zdravstvo smanjuju više od drugih kategorija javne potrošnje (za obrazovanje, javnu administraciju)? • Da li smo imali u prošlih nekoliko godina visok realni rast javnih izdataka, tako da možemo prihvatiti toliko smanjenje? • Indikatori: • Realna stopa rasta javnih izdataka za zdravstvo(interpretira se u odnosu na realnu stopu rasta BDP) u godinama pred krizo i u zadnjim godinama • Udio javnih izdataka za zdravstvo u BDP • Udio javnih izdataka za zdravstvo u ukupnoj potrošnji za zdravstvo • (Zdravstvene potrebe su u porastu zbog novih tehnologija, novih lijekova, sve većih očekivanja pacijenatai starenja populacije. U svim evropskim zemljama je u zadnje 20 godina udio javne potrošnje za zdravstvo u BDP bio u porastu; to znači, da je bio realan rast javnih izdataka za zdravstvo veći od realne stope rasta BDP.)

7. Godišnja prosječna realna stopa rasta javnih izdataka za zdravstvo iBDP-a, 2000.-2009. Indikator finansijskeodrživostizdravstvenog sistema; važno za planiranje Realna rast javnih izdatakaza zdravstvo na stanovnikaje bila u godinama 2000.-2009. brža od realni rasti BDP (u svim državam OECD (osimLuksemburga) prosjekuza 2,4 o.t. BDP, uSloveniji pa samo za 1,2 o.t. BDP.

8. Kojisufaktorirastaizdataka za zdravstvo? Staranje populacije Rast BDP/stanovnika Drugi faktori U periodu 1995-2009 je bila dohodkovna elastičnost u državama OECD u prosjeku 1,8!!! Relativne cene Nove tehnologije Institucionalni sistem

9. Godišnja prosječna realna stopa rasta ukupne zdravstvene potrošnje na stanovnika iBDP-a, 2000.-2009. Pitanje: Koliko je naša država smanjilaizdace za zdravstvo u poređenjusa drugima državama (i to je indikator važan za finansijskoodrživost sistema) Izvor: OECD Health Data 2012

10. Primjer 3: diskusija o večanju participacije za lijekove Udio privatnih izdataka za lijekove u ukupnimizdacima za lijekove, 2010

11. Primjer 4: pripremanje prijedloga zakona o osiguranju za dugotrajnu njegu Realni rast izdataka za dugotrajnunjegu2005.-2012. Udio javnih izdataka za dugotrajnunjegu u BDP u godini 2010.

12. Primjer 5: Pitanje finansijske odrzivosti javnog financiranja zdravstva Indikator kaže agregatni nivo potrošnje za zdravstvo. Koristi se najviše kao indikator finansijskeodrzivostizdravstvenog sistema. Udioukupnihizdataka za zdravstvo u BDP u godini 2010, u % BDP Izvor za BIH: WHO HFA-DB, BIH (WHO Mini Q, jan. 2013)

13. Dugoročne projekcije za dobno vezane javne izdatke – kako zadovoljiti rastuće potrebe u zdravstvenoj i dugotrajninjegi u budućnosti? (Indikator finansijskeodrživostijavnogfinansiranja) Izvor: Evrospka Komisija: Izvještaj o starenju za 2012

14. Izdaci za zdravstvo po starosti pacienata: od krucijalne važnosti za projekcije izdataka za zdravstvo i planiranje budučih potreba zdravstvenog sistema i budućeg sistema finansiranjazdravstvenog sistema

16. Potrošnja za zdravstvo u BIH i BDP, po glavi stanovnika u USD PPP, u godini 2010 Potrošnja za zdravstvo po stanovnikuzavisi od razvijenosti zemlje i drugih faktora… Izvor: WHO HFA-DB, BIH (WHO Mini Q, jan. 2013)

17. Primjer 6: Zdravstvena i socijalna zaštita su radno intezivnedjelatnosti. Politićko pitanje: da li zbog krize smanjivati zaposlenost u javnomsektoru (i u zdravstvu)? correl=0,69 Izvor: Eurostat - National Accounts (zapošljavanje); OECD Stat (potrošnja)