MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA P05: “Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

2. Kritika klasične teorije vanjske trgovine • Postoji veća ili manja pokretljivost svih roba, a ne nepokretljivost kako to pretpostavlja klasična teorija vanjske trgovine. • Robe se ne razmjenjuju samo na osnovi materijaliziranog rada (Smith i Ricardo), nego i na osnovi drugih proizvodnih čimbenika (zemlja, kapital, znanje). • Cijene se ne oblikuju samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba. • Na svjetskom tržištu ne postoji samo potpuna konkurencija i otvoreno tržište, nego protekcionizam. • Klasična teorija uzima u obzir troškove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali ne uzima u obzir utjecaj troškova, odnosno cijene drugih roba. Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

3. Novije teorije vs. klasične teorije vanjske trgovine 1. 2 zemlje, 2 dobra, 2 proizvodna faktora 2. Zemlja A relativno obiluje radom, zemlja B relativno obiluje kapitalom 3. Dobro X je radno intenzivno, dobro Y je kapitalno intenzivno 4. Slobodna razmjena bez ograničenja 5. Puna zaposlenost proizvodnih faktora 6. Preferencije potrošača u obje zemlje su identične 7. Savršena mobilnost proizvodnih faktora unutar zemlje, ali nemobilnost među zemljama 8. Konstantni prinosi u proizvodnji po pojedinom proizvodnom faktoru 9. Nepotpuna specijalizacija u proizvodnji 10. Jednaka tehnologija 11. Nepostojanje transportnih troškova, nema prepreka vanjskoj trgovini 12. Uravnotežena razmjena

4. Uzorak razmjene • Uzorak razmjene (eng. pattern of trade) novijih teorija vanjske trgovine temelji se na izmijenjenim pretpostavkama klasičnih modela, a tiče se promjena u • preferencijama potrošača • prinosima u proizvodnji • dostupnosti tehnologija • transportnim troškovima • nejednakoj razvijenosti zemalja

5. Trgovinska politika Protekcionizam Liberalizam Autarkija Slobodna razmjena M E Đ U N A R O D N A E K O N O M I J A Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

6. Protekcionističko shvaćanje vanjske trgovine • Protekcionizam predstavlja skup državnih mjera kojima sezaštićuje gospodarstvo od utjecaja inozemnekonkurencije • Argumenti protekcionizma su: • argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na sniženje • argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvoda • argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodnih • faktora • argumenti mlade industrije Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

7. Autarkija • Predstavlja ekstremni oblik protekcionizma • Karakterizira ju samodovoljnost i samostalnost nacionalnoggospodarstva u zadovoljavanju vlastitihpotreba • Razlikujemo dva tipa autarkije: • Autarkija povlačenja - zatvaranje domaćeg gospodarstva u odnosu na inozemno • Autarkija ekspanzije- (osvajanjetuđih teritorija), nije održiva u dugom roku Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

8. Pregled novijih teorija vanjske trgovine • Kravisova teorija vanjske trgovine • Linderova teorija vanjske trgovine • Teorija životnog ciklusa proizvoda • Porterova teorija konkurentskih prednosti • Teorija intra-industrijske trgovine • Gravitacijski model vanjske trgovine Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

9. Novije teorije vanjske trgovine • Nastavljaju se na Heckscher-Ohlinovu teoriju vanjske trgovine • Objašnjavaju međunarodnu razmjenu nadopunjujući područja koja H-O ostavlja neobjašnjena • Postavke Heckscher-Ohlina podvrgnute modifikaciji i novom pristupu Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

10. Kravisova teorija vanjske trgovine • Struktura vanjske trgovine se određuje pomoću “raspoloživosti dobara” • Na raspoloživost dobara utječu: prirodni resursi i inovacije • Uvoz neke zemlje posljedica je elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domaće ponude • Izvoz je posljedica elastičnosti domaće ponude i neelastičnosti vanjske ponude Irving Kravis (1917.-1992.) Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

11. Linderova teorija vanjske trgovine • Linder pravi razliku između trgovine primarnim (prirodna raspoloživost) i industrijskim proizvodima (tehnologija, ekonomija obujma) • Linderova hipoteza: “Što god je veća sličnost struktura privreda dviju zemalja, veća je mogućnost njihove međusobne razmjene” • Objašnjenje međunarodne razmjene između visoko razvijenih zemalja vidi u sličnostima u ukusima (ne u troškovima proizvodnje) Staffan Linder (1931.- ...) Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

12. Teorija životnog ciklusa proizvoda • Bazirana na teoriji “tehnološkog jaza” Posnera (1961.) gdje je napredna tehnologija koncentrirana u visoko inovativnim zemljama • Začetnik teorije životnog ciklusa proizvoda Raymond Vernon (1966.) • Proizvod prolazi kroz više faza prilikom razvoja sa stajališta zemlje inovacije i zemlje imitatora Raymond Vernon(1914.- 1999.) Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

13. Teorija životnog ciklusa proizvoda količina(Q) 1. faza 2. faza 3. faza 4. faza 5. faza potrošnja zemlja inovacije uvoz izvoz proizvodnja proizvodnja izvoz zemlja imitacije potrošnja uvoz 0 A B C D vrijeme (t)

14. Teorija životnog ciklusa proizvoda • U prvoj fazi ili fazi novog proizvoda (OA) proizvod se proizvodi i troši samo u zemlji inovacije • U drugoj fazi ili fazi rasta proizvoda (AB) brzo raste proizvodnja u zemlji inovacije kao i uvoz zemlje imitacije • U trećoj fazi ili fazi sazrijevanja proizvoda (BC) proizvod postaje standardiziran, zemlja imitacije započinje proizvodnju za domaću potrošnju Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

15. Teorija životnog ciklusa proizvoda • U četvrtoj fazi ili fazi opadanja proizvoda (CD) zemlja imitacije povećava proizvodnju proizvoda prema trećim zemljama dok u zemlji inovacije proizvodnja opada • U petoj fazi ili fazi opadanja proizvoda (iza točke D) zemlja imitacije i dalje povećava proizvodnju, dok zemlja inovacije sada uvozi proizvod iz zemlje imitacije Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

16. Porterova teorija konkurentskih prednosti • Konkurentnost je sposobnostkonkuriranja na svjetskom tržištu sa globalnom strategijom • Konkurentnost znači da država ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. • Konkurentnost znači niske jedinične troškove rada i ravnotežni/realni tečaj. • Porter– formirao model konkurentskih prednosti na osnovi četiriju čimbenika koji su u međusobnoj povezanosti tzv. “dijamant”. Michael Porter (1947. - ...) Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

17. Konkurentska prednost rezultat je interakcije četiriju determinanti: • Faktorski uvjeti - uvjeti čimbenika (ljudski resursi, kapital, infrastruktura, fizički resursi) • Uvjeti potražnje - napredne potrebe kupaca, veličina domaćeg tržišta, broj nezavisnih kupaca • Vezane i podržavajuće proizvodnje - specijalizirani domaći dobavljači, komplementarne proizvodnje • Strategija poduzeća, struktura i konkurencija Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

18. Porterov dijamant

19. Inter vs. intra-industrijska trgovina • Inter-industrijska trgovina • Određena je komparativnim prednostima koje zemlje posjeduju • Trgovina različitim proizvodima • Intra-industrijska trgovina • Trgovina istim, ali diferenciranim proizvodima • Bazirana je na diferencijaciji proizvoda (pod rastućim prinosima i ekonomiji obujma) Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

20. Primjer inter i intra-industrijske trgovine Inter-industrijska trgovinaIntra-industrijska trgovina Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

21. Veza između Lindera i intra-industrijske trgovine • Linderova teorija nije identificirala pravac toka proizvoda. • Robom se može trgovati u oba pravca • To nije bilo moguće u prijašnjim modelima • Intra-industrijska trgovina postoji kad zemlja uvozi i izvozi proizvode iz iste stavke proizvodne klasifikacije. • Linder predviđa da će biti veća trgovina između zemalja sa sličnim razinom per capita dohotka. Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

22. Mjerenje intra-industrijske trgovine • Razina intra–industrijske trgovine mjeri se IIT indeksom (Intra-Industry Trade Index) • Najpoznatiji je Grubel-Lloyd indeks (1967.) • X i M predstavljaju vrijednost izvoza i uvoza pojedine industrije Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

23. IIT Indeks • Index je u rasponu od 0 (nema intra-industry trade) do 1 (sva trgovina jeintra-industry trade) • Što je bliži 0, manje je zastupljena intra-industry trade u odnosu nainter-industry trade • Što je bliži 1, intra-industry trade je značajnija u odnosu na inter-industry trade Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

24. Primjer • Prema podacima EC izvoz europskih automobila u 2010. godini prema ostatku svijeta iznosio je 132 mlrd. € dok je vrijednost uvezenih automobila bila 47 mlrd. €. • Kakvog je karaktera razmjena automobila Europe s ostatkom svijeta (inter vs. intra)?

25. Rješenje • Razmjena Europe s ostatkom svijeta nije niti inter niti intra sektorska već ima karakteristike obje.

26. Prikaz odnosa intra i inter-industrijske trgovine udio sektora 1 IZVOZ X – izvoz M - uvoz X1 UVOZ M1 α X2 M2 udio sektora 2

27. Prikaz odnosa intra i inter-industrijske trgovine • Ako je izvoz koncentriran na samo jedan sektor, a uvoz na drugi sektor veći će biti kutα • Kod potpune specijalizacije kut α= 90 stupnjeva, što ukazuje na postojanje INTER-INDUSTRIJSKErazmjene (specijalizacije) • Ako je zastupljenost oba sektora u izvozu i uvozu podjednaka α = 0, što ukazuje na postojanje INTRA-INDUSTRIJSKErazmjene Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

28. Uzroci intra-industrijske razmjene • Globalizacija međunarodne ekonomije • Transportni troškovi • Diferencijacija proizvoda (monopolistička konkurencija) • Ekonomija obujma • Mjera intra-industrijske trgovine ovisi o stupnju agregiranosti proizvoda Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

29. Gravitacijski model vanjske trgovine • Objašnjava strukturu vanjske trgovine među zemljama slično Newtonovom zakonu gravitacije • Začetnik Jan Timbergen • Veličina vanjske trgovine među zemljama upravno je razmjerna ekonomskoj masi, a obrnuto je razmjerna njihovoj udaljenosti • Gravitacijski model vanjske trgovine posebno popularan u zadnjih tridesetak godina Jan Tinbergen (1903.-1994.) Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

30. Gravitacijski model vanjske trgovine = izvoz zemlje i u zemlju j = bruto domaći proizvod zemlje i = bruto domaći proizvod zemlje j = udaljenost između zemlje i i zemlje j

31. Transportni troškovi • Sve do sada smo apstrahirali postojanje transportnih troškova, sada ćemo ih uključiti u analizu • Kako bi došlo do razmjene razlika između odnosa cijena u autarkiji mora biti veća od iznosa transportnog troška • Transportni troškovi djeluju na smanjenje međunarodne razmjene uslijed povećanja cijena Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

32. Utjecaj transportnih troškova na vanjsku trgovinu – mikroekonomski model Px Zemlja B Zemlja A 12 SB SB’ SA’ 10 SA 8 6 PB C D E PE 5 F G PA 4 E 2 DA DB QX QX 10 8 4 2 6 0 2 4 8 10 6

33. Nakon razmjene • Zemlja A proizvodi CPe=5 jedinica X-a • DPE = 3 troši • CD = 2 izvozi u zemlju B • Zemlja B proizvodi PEF=3 jedinice X-a • FG = 2 uvozi iz zemlje A • Ukupno troši PEG=5 jedinica X-a Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

34. Uvođenje transportnih troškova • Koliko će razmjenjivati zemlje međusobno ako su transportni troškovi jednaki P=1? • Transportne troškove zemlje snose podjednako zbog jednake elastičnosti krivulje ponude i potražnje Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

35. Nakon uvođenja transportnih troškova Px Zemlja B SB 12 SA’ SB’’ Zemlja A SA’’ SB’ 10 SA 8 PB 6 E C D 5 PE F G PA 4 E 2 DA DB QX QX 10 8 6 4 2 0 2 4 6 8 10

36. Zemlja B Zemlja A Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

37. Elastičnost i transportni troškovi • Kada je elastičnost ponude i potražnje u dvjema zemljama različita, veći dio transportnih troškova pada na onu zemlju u kojoj su ponuda i potražnja neelastičnije Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

38. Pitanja? Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi