240 likes | 435 Views
HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Zagreb , 14. travnja 2014. HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: TRANSFORMACIJA JAVNE USTANOVE. kako do ciljeva? promjene normativnog okvira promjene u organizaciji poslovanja. ciljevi: podizanje razine kvalitete usluga
E N D
HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Zagreb, 14. travnja 2014.
HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE:TRANSFORMACIJA JAVNE USTANOVE • kako do ciljeva? • promjene normativnog okvira • promjene u organizaciji poslovanja ciljevi: • podizanje razine kvalitete usluga • orijentacija prema korisnicima i njihovim potrebama • racionalizacija i smanjenje troškova poslovanja
RACIONALIZACIJA I SMANJENJETROŠKOVA POSLOVANJA • ukupni troškovi poslovanja u odnosu na 2011. smanjeni su za 22% (izvršenje 2011. u odnosu na plan za 2014.) • broj zaposlenih smanjen za 186 - 6%(1. siječnja 2012. - 3.134, 31. ožujka 2014. – 2.948) • smanjenje broja unutarnjih ustrojstvenih jedinica za 68, ujedno i 68 rukovodećih radnih mjesta manje • nova organizacija Zavoda • ranije: 19 područnih službi • sada: 5 područnih službi i 14 područnih ureda • područne službe preuzele su dio potpornih poslova od područnih ureda
PS ČAKOVEC PS VARAŽDIN PS KOPRIVNICA PS VIROVITICA PS OSIJEK PS ZAGREB PS BJELOVAR PS KARLOVAC PS POŽEGA PS RIJEKA PS SISAK PS VUKOVAR PS PULA PS SL. BROD PS GOSPIĆ PS ZADAR PS ŠIBENIK PS SPLIT PS DUBROVNIK ZAVOD PRIJE REORGANIZACIJE
NOVA ORGANIZACIJA ZAVODA PU ČAKOVEC PU KOPRIVNICA PU VIROVITICA PU BJELOVAR PU KARLOVAC PU VUKOVAR PU POŽEGA PU SISAK PU SLAVONSKI BROD PU GOSPIĆ PU PULA PU ZADAR PU ŠIBENIK PU DUBROVNIK
PROJEKTI • HZMO je prva ustanova u sustavu OIB-a • uspostavljene elektroničke razmjene podataka s više od 40 ustanova u Republici Hrvatskoj i inozemstvu • on-lineusluge – povećanje broja korisnika s 40.000 (1. siječnja 2012.) na 125.000 (travanj 2014.) • Elektronički radno pravni status – ERPS – od 1. srpnja 2013. • novi sustav e-prijava – od 1. siječnja 2014. • prikupljanje osobnih identifikacijskih brojeva (OIB-a) radi omogućavanja i uspostave elektroničke razmjene podataka • uvođenje Elektroničkog sustava upravljanja dokumentima u sve područne ustrojstvene jedinice Zavoda – 1. siječnja 2015.
NOVI SUSTAV ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA„E-PRIJAVE”U HZMO-U OD 1. SIJEČNJA 2014.
SUSTAV E-PRIJAVA • zakonski okvir: • novim Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je podnošenje prijava na osiguranje u roku od 24 sata • Pravilnikom o vođenju matične evidencije HZMO propisano je da je podnošenje prijava elektroničkim putem obvezno za sve poslodavce s više od 3 zaposlena od 1. travnja 2014. • prednosti novog sustava: • omogućuje korisnicima značajnoučinkovitiji i pristupačniji postupak • registracije obveznika • uspostave prijava na mirovinsko osiguranje https://lana.mirovinsko.hr/
kako se pristupa u sustav e-prijava? • registracija u novom sustavu: • prijenosom ovlaštenja iz starog sustava e-prijava u novi sustav • „brzom registracijom” bez dolaska na šalter HZMO preko internetske stranice HZMO • predajom pristupnih listova na šalterima područnih službi i područnih ureda HZMO DO 10. TRAVNJA 2014. 17.851 KORISNIK SUSTAVA (KOJI PREDAJU PRIJAVE) ZA 47.905 OBVEZNIKA PODNOŠENJA PRIJAVE
dosadašnji rezultati • broj e-prijava (prijave, odjave, promjene) zaprimljenih u novom sustavu u HZMO-u od 1. siječnja 2014. do 31. ožujka 2014.: 81.503 • broj e-prijava (prijave, odjave, promjene) zaprimljenih u novom sustavu u HZMO-u od 1. do 10. travnja 2014.: 39.238
obrada e-prijava i podrška korisnicima • evidentirano je 120.367 e-prijava (od toga oko 9%zakašnjelih) • prosjek kašnjenja obveznika je 1 dan • prosjek trajanja obrade zaprimljenih prijava u HZMO je 21 sat, manje od jednog dana • najčešći problemi kod obveznika: tehnička nepripremljenost, neinformiranost te neposjedovanje certifikata • HZMO je osigurao korisničku i informatičku podršku • osigurano je obavještavanje korisnika o obvezi podnošenja prijavaelektroničkim putem, suradnja s Hrvatskom udrugom poslodavaca
SUSTAV SE I DALJE RAZVIJA… od početka rada sustava implementirano je nekoliko nadogradnji: modul"Moja Arhiva" – korisnicima omogućava brz i jednostavan pregled svih uspostavljenih prijava istovremeno za više obveznika za koje imaju pravo uspostave prijava (primjerice knjigovodstveni servisi) modul"MRMS izvješća"– u postupcima kontrole inspektorima rada omogućuje trenutni detaljan uvid u prijave za određenog obveznika, pruža mogućnost pregleda kronologije prijava za pojedinog osiguranika, itd. u fazi testiranja: uvoz podataka iz vanjskih izvora – bitno olakšanje korištenja sustava jer osigurava automatsko punjenje e-prijava potrebnim podacima kod obveznika
PRIKUPLJANJEOSOBNOG IDENTIFIKACIJSKOG BROJA OIB je jedinstvena identifikacijska oznaka osobe (fizičke ili pravne) omogućava učinkovito povezivanje i automatsku razmjenu podataka između tijela državne uprave i drugih državnih institucija što će građanima omogućiti brže i lakše ostvarivanje njihovih prava Zavodu omogućuje da dozna za činjenicu smrti odmah po njenom upisu u službene evidencije te obustavi daljnju isplatu mirovinskih primanja
stanje prije poduzimanja aktivnosti vezanih uz prikupljanje OIB-a: AKTIVNOST JE ZAPOČELA 1. RUJNA 2012.
aktivnosti poduzete radi prikupljanja nedostajućih OIB-a elektronička razmjena podataka s Poreznom upravom uparivanje s podacima kojima raspolaže Ministarstvo uprave i MUP-a korisnici mirovina za koje Zavod nije uparivanjem podataka s mjerodavnim institucijama uspio pribaviti OIB pisanim su putem u više navrata osobno pozvani da Zavodu dojave OIB ili podnesu zahtjev Poreznoj upravi za njegovu dodjelu
obustava isplate mirovinskih primanja izvršena u listopadu 2013.
Što se događalo nakon obustave isplate? velik broj korisnika dostavio je, odnosno zatražio dodjelu OIB-a od Porezne uprave te su baze Zavoda ažurirane novo dodijeljenim OIB-ima korisnicima mirovinskih primanja omogućeno je da provjere postoji li njihov OIB u evidencijama Zavoda putem web-stranice otvorena je nova kontakt-adresa elektroničke pošte (oib.hzmo@mirovinsko.hr) u siječnju 2014. preostali korisnici bez OIB-a iz inozemstva su ponovno osobno pisano pozvani da zatraže dodjelu OIB-a, ovaj put dostavom zahtjeva Zavodu, koji ih je proslijedio Poreznoj upravi ili obavio kompletiranje nepotpunih zahtjeva poslovi oko ažuriranja OIB-a i ponovne uspostave isplate mirovinskih primanja i neisplaćenih svota za Zavod su prioritet, te je na njima angažiran velik broj radnika i značajni resursi
OBUSTAVLJENE ISPLATE U HRVATSKOJ obustavljena je isplata za ukupno 2.809 korisnika za 2.324 korisnika je utvrđen podatak o OIB-u, te je od toga: za 2.298 korisnika (99%) uspostavljena je isplata mirovine u RH 11% – korisnici su naknadno dostavili OIB 87% – mirovina se isplaćuje na bankovni račun u RH, a korisnik prebiva u inozemstvu 1% – mirovina se isplaćuje preko punomoćnika u RH, a korisnik prebiva u inozemstvu za 26 korisnika (1%) obustavljena je isplata jer je utvrđeno da je korisnik preminuo
Što smo saznali, što smo učinili? do sada smo utvrdili da je prije obustave umrlo 26 korisnika (neki i prije 20 godina), o čemu Zavod nije bio pravovremeno obaviješten te je došlo do nepripadne isplate provodi se postupak radi povrata nepripadno isplaćenih iznosa – dvije trećine sredstava već je vraćeno u proračun za sada je podnijeto 5 kaznenih prijava rezultati nisu konačni
učinci aktivnosti prikupljanja OIB-a zamjenjuje će dosadašnji način provjere činjenice života/smrti korisnika hrvatske mirovine s prebivalištem u inozemstvu putem potvrda o životu smanjenje rizika od nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja(primjerice, samo jedan mjesec nepripadno isplaćene mirovine po korisniku u inozemstvo je potencijalni godišnji rizik od 4 milijuna kuna!!!) smanjenje troškova koji nastaju dosadašnjim načinom provjere činjeniceživota/smrti (ušteda od oko 1.000.000 kn godišnje)
elektronička razmjena podataka – ušteda i učinkovitost do sada je uspostavljena razmjena podataka sa slovenskim Zavodom u tijeku su pripreme za razmjenu s njemačkim nositeljima mirovinskih osiguranja i njemačkom poštom, Zavodom za socijalno osiguranje i RF PIO Republike Srbije, Fondom PIO Crne Gore, Fondom PIO Makedonije te RF PIO Republike Srpske HZMO je poticatelj i nositelj ovih aktivnosti u regiji, gdje su i mogućnosti nepripadnih isplata najveće (najveći broj korisnika iz inozemstva i dijelom neuređene evidencije u susjednim državama)