1 / 23

HIDROGEOKEMIJA VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU

HIDROGEOKEMIJA VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU. KLIMA NA OTOKU CRESU Sredozemna klima; Srednja godišnja temperatura zraka je 14,5 o C (ma k imum 32 o C, minimum 5 o C) ; Srednja godišnja količina oborina - 1,063 m . Kriptodepresija;

zan
Download Presentation

HIDROGEOKEMIJA VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. HIDROGEOKEMIJA VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU

  2. KLIMA NA OTOKU CRESU • Sredozemna klima; • Srednja godišnja temperatura zraka je 14,5 oC(makimum 32oC, minimum 5oC); • Srednja godišnja količina oborina - 1,063 m.

  3. Kriptodepresija; Maksimalna apsolutna dubina je -61 m.n.m., ili relativna dubina 74,13 m; Pri srednje visokim vodostajima razina vode je na +13,13 m n.m., srednja površina jezera je 5,75 km2i jezero sadrži približno 220 mil. m3 of vode; Minimalna razina jezerske vode iznosila je +9,11 m.n.m. (1991.godine). OSNOVNA GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

  4. Interdisciplinarna istraživanja Vranskog jezera 1992-1998. Voditelj projekta: prof.dr.sc. Božidar Biondić • Geološka, geomorfološka, tektonska i strukturna istraživanja (HGI); • Geofizička mjerenja; • Hidrogeološka istraživanja (HGI) - hidrogeološko kartiranje, analiza i interpretacija, - trasiranje podzemnih tokova, - hidrogeokemijska istraživanja, - izotopna istražovanja (voditelj istraživanja Dr. Ede Hertelendy s Instituta za nuklearna istraživanja iz Debrecenu - Mađarska), - geokemijska istraživanja recentnog jezerskog sedimenta (HGI), - istraživanje morfologije područja povodne depresije u JZ dijelu jezera (1993/1994 – mađarski ronioci; 1995-1998 – hrvatski ronioci); • Hidrološko modeliranje (Hrvatske vode – OVP Rijeka, prof.dr.sc. Nevenka Ožanić i suradnici);

  5. HIDROGEOLOGIJA

  6. Hidrogeokemijska istraživanja • Određivanja hidrodinamičkih uvjeta, odnosno uvjeta izmjene vode u jezeru; • Određivanje mjesta moguće komunikacije jezera s okršenim dubokim podzemljem, odnosno s morem; • Testiranje hipoteza o porijeklu vode Vranskog jezera: - pretežito porijeklo vezano za napajanje oborinama, - porijeklo iz šireg priljevnog otočnog ili kopnenog područja. Cilj istraživanja: zaštita količine i kakvoće vode Vranskog jezera.

  7. Mjesta uzimanja uzoraka

  8. Najdublje dno jezera

  9. Jednom godišnje dolazi do obrata jezerske vode zbog razlike u temperaturi, odnosno gustoći jezerske vode po dubini (kraj zime, veljača) – monomiktično jezero; Pri tome dolazi do miješanja vodene mase i homogenizacije temperature, kemijskog i izotopnog sastava vode.

  10. Temperatura jezerske vode i podzemne vode neposrednog sliva Temperatura podzemne vode je nešto niža i vrlo ujednačena po dubini bušotina.

  11. OLIGOTROFNO JEZERO Dobro aerirana vodena masa s povremenom anoksijom pri dnu središnjeg dijela jezera; Niska koncentracija otopljene organske materije (< 1mg/l KPK); Niska koncnetracija hranjivih soli fosfora i dušika Pukupni< 0.01mg/l Nukupni< 0.4 mg/l)

  12. CaNaHCO3Cl- NaCaHCO3Cl geokemijski tip vode; Termalna uslojenost uzrokuje samo varijacije sezonski ovisnih hidrokemijskih pokazatelja (O2,pH, HCO3-, CO2, SiO2 ); Svi ostali hidrokemijski pokazatelji (sulfati, kloridi, makro i mikro elementi ) osim duž vodenog stupca kroz vrtačasto udubljenje u JZ dijelu jezera.

  13. NAJDUBLJI DIO JEZERA SREDIŠNJI DIO JEZERA

  14. Sadržaj klorida u podzemnoj vodi je niža za približno 10 mg/l); Sadržaj sulfata je podjednak u jezeru i u podzemnoj vodi; Podzemna voda ima sličan kemijski sastav kao i hipolimnijska voda s obzirom na stanje zasićenost karbonatnih minerala (slabo nezasićena), ali i nešto niži pCO2.

  15. Odnos stabilnih izotopa kisika i vodika

  16. Odnos stabilnog izotopa ugljika

  17. ODREĐIVANJE HIDROGEOKEMIJSKOG FACIJESA POMOĆU MULTIVARIJATNIH ANALIZA • R mode klaster analiza; • R mode faktorska analiza;

  18. Rezultat klaster analize

  19. Rezultat faktorske analize

  20. ODREĐIVANJE PORIJEKLA JEZERSKE VODE GEOKEMIJSKIM MODELIRANJEM • Model ravnoteže masa NETPATH (USGS - Plummer et al., 1994); • Model reakcijskih puteva PHREEQE (USGS - Parkhurst et al., 1990); • Ulazni podaci za pojedine izračune su odabrani i postavljeni pri testiranju uzimajući u obzir događaje i reakcije u jezeru i u priljevnom području jezera koji postoje ili se očekuju jer su mogući (otapanje karbonatnih minerala, evaporacija, miješanje s morskom vodom (utjecaj marinskih oborina), miješanje s podzemnom vodom); • Faktor evaporacije je simuliran metodom koncentriranja oborina ili tzv. metodom negatvne titracije (Parkhurst, et al., 1990) i izračunat pomoću sadržaja klorida; • Odabrani rezultati simulacija uspoređeni su s izmjerenim vrijednostima u Vranskom jezeru i pronosom mase dobivenim modelom ravnoteže masa NETPATH (*) u mmol/kg H2O;

  21. Rezultati geokemijskog modeliranja

  22. Vransko jezero je monomiktično, a godišnji obrat vode u potpunosti homogenizira vodenu masu u temperaturnom, kemijskom i izotopnom smislu; Moguće mjesto komunikacije s okršenim dubokim podzemljem je vrtačasto udubljenje u najdubljem dijelu jezera (dobra aeriranost tijekom cijele godine, ujednačen kemijski i izotopni sastav); Ne postojanje komunikacije, odnosno hidrauličke veze s podzemljem impliciralo bi izniman rast saliniteta jezerske vode zbog evaporacije (70%). Jezerska voda je pretežito oborinskog porijekla, a udio podzemne vode dugog vremena zadržavanja u podzemlju može biti do 7%. ZAKLJUČAK

  23. Hvala!

More Related