1 / 235

RAČUNALNO UPRAVLJANJE TEHNIČKIM SUSTAVIMA

RAČUNALNO UPRAVLJANJE TEHNIČKIM SUSTAVIMA. LITERATURA Skripte na web stranicama NASTAVA I ISPITI 2+1 sat, ( 2 kolokvija 22.11.2010 i 24.01.2011 ) ili usmeni ispit – prethodno potrebno kolokvirati laboratorijske vježbe iz PLC-a kod Matića ( uvjet za potpis ). CILJ KOLEGIJA

elom
Download Presentation

RAČUNALNO UPRAVLJANJE TEHNIČKIM SUSTAVIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RAČUNALNO UPRAVLJANJE TEHNIČKIM SUSTAVIMA

  2. LITERATURA Skripte na web stranicama NASTAVA I ISPITI 2+1 sat, ( 2 kolokvija 22.11.2010 i 24.01.2011 ) ili usmeni ispit – prethodno potrebno kolokvirati laboratorijske vježbe iz PLC-a kod Matića ( uvjet za potpis )

  3. CILJ KOLEGIJA • Osiguratiznanjaizpodručjavođenjaprocesauzpomoć računala. • Touključujeznanjao: • procesima kojeg želimo upravljati • tehničkimsustavimazavođenjeprocesa (njihovimosnovnimdjelovima, principimarada senzora i aktuatora, arhitekturiračunala za vođenje procesa) • osnovamaizgradnjetakovihsustavasnaglašenomprimjenomnabrodu

  4. UVOD • Računala zauzimaju važan položaj u većini ljudskih aktivnosti. Većina procesa upravlja se računalom (avion, brod, automobilski motor…) • Računala nadgledaju i vode proces po programu, “osjećaju” process i “djeluju” na process • Ekspertni sustav – računalo koje zamjenjuje stručnjaka (eksperta) – primjer je sustav za diagnostiku kvarova • Umjetna inteligencija – čovjek se trudi da računalu doda određene ljudske osobine ( primjer je prepoznavanje lica i emocija )

  5. Proces je određeno djelovanje na materiju, energiju ili informaciju. Da bi se proces mogao voditi elektroničkim računalom određene veličine procesa se moraju pretvoriti u električne veličine ( brodski motor ). Zagađenje se ne može pretvoriti u električni signal (pijavice). Brzi procesi se uglavnom prate pomoću računala, spori procesi se mogu pratiti i na drugi način.

  6. MJERNA SREDINA,SENZORI I IZVRŠNI ORGANI • Mjernasredina – sredinaukojojsemijenjaju fizikalne , ukojojseodvijaproceskojidovodidopromjene fizikalnih veličina • Senzori – pretvaračirazličitihfizikalnihveličina ( tlak, temperatura, sila, brzina, kutzakreta, radioaktivnozračenje, vlažnost, gustoćadima ) uelektričnesignale (analogni, digitalni) • Informacijauelektričnomsignalumožebitisadržanauamplitudi, frekvenciji, fazi, širiniimpulsa … • Izvršniorgani – poddjelovanjemsignalaizračunalavršeregulacijskodjelovanjenaproces.

  7. 2. VRSTE RAČUNALNIH SUSTAVA • On line sustav (sustav realnog vremena) • – sustav kod kojeg se podaci izravno električnim vodovima unose u računalo. Računalo izravno upravlja izvršnim organima. • Vrijeme unosa podataka reda veličine mikrosekunde. • -Upravljanje brzim procesima – npr. automobilski motor. • Off line sustav • - unos podataka ručno ili preko nekog medija. • vrijeme unosa podataka sati, dani, tjedni. • npr. program za obradu plaća

  8. Koraci za izgradnju on line sustava: • definiranje što sustav treba raditi? • izrada mjernog i upravljačkog algoritma (program) • specifikacijahardwaera - senzora, međusklopova, računala, izvršnih organa … • interdisciplinarni pristup – suradnja stručnjaka je neminovna. ( tunel, šok soba ).

  9. PRIMJER INTELIGENTNOG ON LINE SUSTAVA Inteligentno ponašanje – mogućnost sustava da se prilagodi novonastaloj situaciji.

  10. Primjer križanja ( magnetski senzori, semafori ) • Računalo koje upravlja križanjem omogućava • -provjeru ulaznih mjernih vrijednosti (brzine od 5 do 75 km/h) • -provjera izvršnih organa (da li rade svijetla semafora) • -diagnostički program (detekcija i označavanje pokvarenog sklopa) • inteligentna zamjena signalizacijskog plana ukoliko je računalo “nezadovoljno” --protokom prometa • -rezervni način vođenja (redundantni sustavi) ili ručno vođenje

  11. 2.2 OSNOVNI PRINCIPI I SKLOPOVSKI ELEMENTI SUSTAVA Usporedba čovjek - računalnisustav ljudskisenzori ( vid, sluh, okus, miris, dodir )

  12. TERMINOLOGIJA MJERENJE– mjerenjejednemjerneveličineiprikazkorisniku (radsaotvorenompetljom ) primjer: infracrvenidaljinometar. PRAĆENJEPROCESA – istovremenomjerenjeiprikazvelikogbrojarazličitihparametarainjihovogmeđudjelovanja. Računarski sustav ne donosi odluko o intervenciji. On samo sugerira odluku (ekspertni sustavi). REGULACIJA– reguliranjejedneveličinekoristećielektričnuzatvorenupetlju ( PIDmikroprocesorskiregulator ) UPRAVLJANJE PROCESA – uključuje praćenje procesa i automatsku intervenciju u proces – manje složeni proces , mora se misliti i na nepredviđene situacije.

  13. Osnovni sklopovski elementi sustava za mjerenje i praćenje procesa Sustav =mjerna sredina+digitalno računalo+sklopovi koji ih povezuju

  14. 2.2.2. ANALOGNA OBRADA SIGNALA Prije A/D pretvorbe nužno je kondicionirati signal koji sadrži mjernu veličinu Kondicioniranje – prilagođivanje različitih signala koje dolaze sa senzora obliku i veličini koji se može dovesti na A/D pretvarač ( pri tome se mora održati točnost informacije ). Kondicioniranje je moguće i u samom senzoru. Kompenzacija nelinearnosti senzora

  15. 2.2.3 MULTIPLEKSORI • Svrha mu je izbjegavanje više A/D pretvarača • A/D pretvarači su brzi a ulazne veličine mjenjaju se relativno sporo pa je moguće da jedan A/D pretvarač poslužuje više senzora. • Multiplexor usmjerava više senzora na jedan analogni izlaz. Mux svakom senzoru dodjeljuje određeno vrijeme (time sharing). Na izlazu Mux-a se u jednom trenutku vremena može nalaziti signal samo jednog senzora. • Vrijeme koje Mux dodjeljuje senzorima može se razlikovati za različite senzore. • Računalo upravlja multipleksorom i određuje redosljed “prozivanja” senzora koji ne mora biti strogo sekvencijalni.

  16. 2.2.4 UZIMANJE UZORAKA ANALOGNOG SIGNALA I A/D PRETVORBA • Analognisiganalizsenzoramorasediskretiziratipovremenuiamplitudi ( otipkavanjeiA/Dpretvorba ) – manadigitalneobradejerseunosioštećenjeinformacije. • Diskretizacijapovremenu mora biti takovadakoraciuzimanjauzorakasignalabududovoljnogustidaseneizgubitinitijedanharmonikkorisnogsignalaitimeoštetiinformacija. • Diskretizacija po amplitudi mora imati dobro razlučivanje. Mora se točno pratiti amplituda signala. • A/D pretvarač pretvara analogni signal u binarni broj. A/D pretvarač mora imati dovoljan broj bitova kojima se prikazuje analogni signal

  17. 2.2.5 INTERFACE (SUČELJA) ZA ULAZ I IZLAZ PODATAKA • Interfejsslužidabiserazličitivanjskisklopovipovezalisračunalom. Interfejskoordiniraiusklađujeradračunala i vanjskih sklopova. Računalo i vanjski sklopovi imaju različite načine i brzine rada. • Interfejsi su sklopovski standardizirani. Različitosti ulazno-izlaznog prijenosa definira se programima ( pune se određeni registri interfejsa i time se standardizirani sklop interfejsa “nauči” da radi u specifičnoj situaciji ) • Paralelni interfejsi – prijenos cijele riječi odjednom • Serijski interfejs – prijenos bit po bit – udaljena komunikacija

  18. 2.2.6 DIGITALNO RAČUNALO Najvažniji element sustava Velika brzina rada, mogućnost obrade velike količine podataka u kratkom vremenu, davanje kvalitetne informacije voditelju procesa Mjerni i upravljački algoritam kodira se u određenom jeziku i unosi u računalo

  19. 2.2.7 PRIKAZ IZLAZNIH PODATAKA Izlaznipodacisemoguproslijeditiizvršnimsklopovima (aktuatorima) kojivršeintervencijuuproceskojiseupravlja ( radsaelektričkizatvorenompeljom) ilisesamomoguprezentirati čovjekuprekoekrana . Čovjekmožereagiratinapodatkekojemuprezentiraračunaloiinterveniratiuproces ( petljasezatvarapreko čovjeka – otvorena petlja), ilineintervenirati – mjerenje (nema zatvaranja petlje). Prezentacija je moguća preko terminala (vertikalni štapići), ili printera. Moguće pamtiti sve promjene na vanjskoj memoriji.

  20. 2.2.8 DIGITALNO ANALOGNI PRETVARAČ Pretvara binarne brojeve u analogni signal ( napon ili struju ) za upravljanje izvršnim organima 2.2.9 PRILAGOĐENJE IZLAZNOG ANALOGNOG SIGNALA IZLAZNOM ČLANU Uprocesimasekoristenajrazličitijiizvršniorganikojizahtjevajurazličitepobude. Snaga pobude mjeri se u W i kW. Izlazi D/A pretvarača reda veličine nekoliko volti i nekoliko desetaka mA pa je potrebno izvršiti energetsko prilagođenje (energetska elektronika)

  21. 3. SLOŽENIJI SUSTAV ZA UPRAVLJANJE PROCESIMA

  22. Složenijisustavopslužujevišesenzoraiizvršnihorgana ( brzinapromjeneulaznihveličinaunačeluspora, brzinaradaračunalaunačelubrza ) • Redosljeduzimanjauzorakasenzoramožeodređivatiračunalo. Redosljeduključivanjaizvršnihorganatakođemožeodređivatiračunalo.

  23. 3.1 SENZORI Zadataksenzorajedaseodređenamjernaveličinaizprocesaizraziuelektričnomobliku ( vrlosloženzahtjev ) Danas postoji više od 10000 vrsta senzora koji obrađuju više od 100 različitih parametara Svaki je senzor nauka za sebe – veoma su skupi Postoje senzori s analognim izlazom i senzori sa digitalnim izlazom

  24. Analogni senzori – položaj, tlak, temperatura, protok, brzina, razina … i pri tome se primjenjuju razni fizikalno kemijski principi za dobivanje električnog signala Senzori sa digitalnim izlazom ili digitalni davači Pametni senzori – analogni senzori sa mikroprocesorom. Mogu davati analogni ili digitalni izlaz. Oplemenjeni senzor daje kvalitetnije izlazne signale Osnovno svojstvo senzora: ne smiju djelovati na sredinu u kojoj mjere.

  25. 3.1.1 SENZORI S ANALOGNIM IZLAZOM Osnovnasvojstvasenzorasutočnostibrzinaodziva ( sposobnostsenzoradase štovišepribližimjerenojveličini ). Na točnost senzora utječe: -statička greška -dinamička greška -greška ponovljivosti dobivenog signala (reproducibilnost) -mrtvo vrijeme (dead time) -mrtvo područje (dead zone)

  26. -statička greška – odstupanje vrijednosti koje je senzor detektirao od točne vrijednosti fizikalne veličine u slučaju stalne fizikalne veličine. Izražava se u postotcima odstupanja od cijelog mjernog područja -dinamička greška - odstupanje vrijednosti koje je senzor detektirao od točne vrijednosti fizikalne veličine u slučaju promjene fizikalne veličine. Nastaje samo kad se mjerena veličina mjenja i pada na nulu kad se mjerena veličina ustali (uzrok je što vrijednost koju senzor mjeri kasne za stvarnom promjenom mjerene veličine).

  27. -greška ponovljivosti dobivenog signala ( reproducibilnost ) – maksimalno odstupanje ponovnih mjerenja od srednje vrijednosti u slučaju kad je mjerena vrijednost stalna. Ako senzor ima malu grešku ponovljivosti radi se o sistematskoj greški koju je moguće ispraviti određenim ugađanjima (senzor uvijek ponavlja istu pogrešnu vrijednost). Ako senzor ima veliku grešku ponovljivosti onda se radi o slučajnim greškama i nije moguće popraviti senzor ugađanjima.

  28. -- mrtvo vrijeme( dead time )– vremenski pomak od trenutka kad se mjerena veličina stvarno promijeni da trenutka kada se iskaže na izlazu senzora – usporava cijeli ulazni lanac pa je neprihvatljivo za brze procese. -mrtvo područje (zona) – najveća promjena mjerene veličine do koje može doći a da se ne promjeni izlazni signal iz senzora (osjetljivost senzora).

  29. 3.1.2 SENZORI S DIGITALNIM IZLAZOM ( DIGITALNI DAVAČI ) Najjednostavnijidigitalnisenzor – prekidač – senzorsajednobitnimizlazom – iliimasignalailiganema ( možeseaktiviratiručno – javljač požara, plovkom, ICzrakom, porastomtlaka - presostat… )

  30. Višebitni digitalni senzor: mjerač vremena prednji brid impulsa start – početak brojenja prednji brid impulsa stop – kraj brojenja zadnji brid impulsa start – zahtjev za prekid programa i prijenos podatka u računalo

  31. mjerenje vrlo točno, stabilnost frekvencije • moguća greška kod senzora  1 bit radi • nesinhroniziranosti start i stop impulsa sa impulsima u oscilatoru. • otklanjanje greške velikom frekvencijom kvarcnog oscilatora i dovoljno veliki broj bita brojila

  32. Višebitni digitalni senzor: inkrementni davač

  33. -svaki sektor diska predstavlja odgovarajući binarni broj, a pojedini vjenci bit • -moguće registrirati kut pomoću četiri para optocouplera ili pomoću četkica – prikaz azimuta, elektronička vaga • disk se zakrene za odgovarajući kut, svaki kut generira binarni broj koji se unosi u računalo (tamni djelovi jedinice,svijetli nule)

  34. Inkrementalni davač

  35. Čitači bar kodova • bar kod se sastoji od niza debljih i tanjih vertikalnih • Linija • nosioc informacije je štapić i svijetliji međuprostori • EAN kod sa 13 znakova: • ZZZ PPPPAAAAA K • ZZZ - prefiks • PPPPAAAAA - nacionalni broj artikla • K – kontrolni broj

  36. 3.2 OBRADA ANALOGNOG SIGNALA Sklop za analolgnu obradu signala povezuje senzore sa multipleksorima i A/D pretvaračima, te također povezuje izvršne članove s D/A pretvaračima Sve ono što treba napraviti sa signalom iz senzora da bi se prilagodio ulazu u A/D pretvarač spada u analognu obradu signala. Važan je oblik i napon analognog signala .

  37. Linearizacija prijenosne karakteristike – korektivnom mrežomispavlja se greška nelinearnosti senzora ( moguća i digitalna linearizacija – računalo izvodi algoritam lineariziranja ). Pojačala moraju imati linearnu prijenosnu karakteristiku. Oni prenose signal u neko drugo naponsko područje ali ne smiju mjenjati njegov oblik (informaciju).

  38. Linearizacija prijenosne karakteristike

  39. Filtriranje analognih signala (eliminacija smetnji i šumova) analogni i digitalni filtri

  40. Svođenje svih ulaznih signala u određeno električno područje – kondicioniranje signala. Primjer: temperature 0 do 100 stupnjeva se svode na naponski opseg 0 do 10 V.

  41. Digitalna obrada analognih signala Za analognu obradu sugnala često se koriste i specijalni brzi procesori DSP – digital signal procesing koji imaju specijalan hardware za ubrzavanje (za industrijsku upotrebu nisu potrebni brzi procesori jer je frekvencija signala malena) • -gornja granična frekvencija reda veličine nekoliko desetaka kiloherca ( brzina uzimanja uzoraka 20 MHz ) • digitalna korelacija, procesiranje radarskih signala, govora, identificiranje tipa podmornice • Za eventualne promjene o načinu obrade analognih signala nije potrebno mjenjati sklopove nego samo program

  42. Digitalna obrada analognih signala

  43. 3.3 MULTIPLEKSORI I MULTIPLEKSIRANJE MUX usmjeravavišeulazasasenzoranajedanizlazaliu različitimvremenskimtrenutcima (MUX-om upravlja računalo)

  44. Postoje analogni i digitalni multipleksori • Analogni multipleksori usmjeravaju analogne signale, a digitalni multipleksori digitalne signale. • Pri tom usmjeravanju ne smije doći do oštećenja signala (teže je taj zahtjev ispuniti analognim multiplekserima nego digitalnim – lakše je oštetiti analogni signal )

  45. Princip analognog multipleksiranja ( najčešće zbog potrebe za jednim A/D pretvaračem )

  46. Princip multipleksiranja siganla iz različitih grupa vrlo različitih senzora

  47. Princip multipleksiranja kad se odmah vrši A/D konverzija i digitalno multipleksiranje

  48. Ako se analognom signalu opsega od 0 do 5 V odgovara mjerena temperatura od 0 do 100C i uslijed smetnje napon sa 5 V (100C) se smanji na 4 V (smanjenje iznosi 1 V) nastaje greška od 20% (80C). • U slučaju digitalnog signala gornja smetnja uopće ne utiječe na informaciju • Greške digitalnih signala su rijetke, ali mogu biti katastrofalne – zato postoje metode korekcije grešaka( više uzastopnih slanja podataka ) • MOS, CMOS, HTL bolji od TTL tehnologije – manja imunost na smetnje

  49. 3.4.1 SKLOPOVI ZA UZIMANJE UZORAKA Uzimajuseuzorcianalognogsignalauodređenimvremenskimrazmacima – najkritičnijikorak – velikamogućnostkvarenjainformacije FunkcijasklopajeuzimanjetrenutnevrijednostianalognogsignalainjegovopamćenjedokseneizvršiA/Dkonverzija

More Related