1 / 26

Kognitivni razvoj djeteta od 6.-10. godine

Kognitivni razvoj djeteta od 6.-10. godine. Monika Perkušić Ivana Stojić. Kognitivni razvoj:. Je usmjeren prema razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta. Faktori koji određuju kognitivni razvoj: Maturacija Aktivnost pojedinca.

abrial
Download Presentation

Kognitivni razvoj djeteta od 6.-10. godine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kognitivni razvoj djeteta od 6.-10. godine Monika Perkušić Ivana Stojić

  2. Kognitivni razvoj: • Je usmjeren prema razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta. • Faktori koji određuju kognitivni razvoj: • Maturacija • Aktivnost pojedinca

  3. Piagetova teorija: Stadij konkretnih operacija • Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje odnosa i rješavanje problema).

  4. Decentracija u mišljenju omogućava sustavnost i logičko mišljenje.

  5. Postignuća faze konkretnih operacija: • Logika klasa (zadatci pripadanja objekta) • Logika relacija (zadatci serijacije) • Logički principi tranzitivnosti (ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća od Maje?) • Principi konzervacije

  6. Serijacija: • Sposobnost redanja jedinica uzduž kvantitativne dimenzije, poput dimenzije duljine i težine. • Piaget je testirao djecu traživši od njih da poredaju štapiće različitih dužina od najkraćeg do najdužeg.

  7. Klasifikacija: • Uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje predmeta u skupini.

  8. Konzervacija: • Sposobnost rješavanja zadataka konzervacije pruža jasan dokaz za postojanje operacija – mentalnih akcija koje se podvrgavaju pravilima logike. (decentracija, reverzibilnost)

  9. Prostorno rezoniranje: • Piaget je ustanovio kako djeca školske dobi imaju točnije shvaćanje prostora.(npr. razumijevanje smjera i zemljovida)

  10. ALI djeca misle na organizirani, logični način samo kada se bave konkretnim informacijama, onima koje izravno mogu percipirati. Njihove mentalne operacije loše funkcioniraju kada se bave apstraktnim idejama – onima koje nisu vidljive u stvarnom svijetu. • Piaget koristi naziv vodoravna raslojenost- što znači razvoj unutar jednog stadija. Zapravo se čini da djeca rješavaju logiku svakog problema zasebno.

  11. Neo-piagetovske teorije • RobbieCase, prema svojoj teoriji tvrdi kada se kognitivne sheme uvježbavaju i trebaju sve manje pažnje i tako u radnom pamćenju oslobađaju prostor za međusobno kombiniranje starih shema i generiranje novih.

  12. Obrada informacija • Zasebno istražuje različite aspekte mišljenja. • Dvije osnovne promjene u obradi informacija koje olakšavaju različite aspekte mišljenja: • Povećanje kapaciteta obrade informacija • Napredak u kognitivnoj inhibiciji – sposobnost kontroliranja unutarnjih i vanjskih ometajućih podražaja

  13. Uporaba strategija (strategije ponavljanja, organizacije i elaboracija) • Strategije pamćenja • Pažnja • Kognitivna samoregulacija - sposobnost da se ono što se zna o mišljenju upotrijebi • Čitanje • Matematika

  14. Individualne razlike u kognitivnom razvoju • IQ u školskoj dobi postaje stabilniji i dobro korelira sa školskim postignućem. Najčešće upotrebljavani individualni testovi inteligencije su: • Stanford – Binetova ljestvica inteligencije • Wechslerova ljestvica inteligencije za djecu (WISC-III)

  15. Noviji pokušaji definiranje inteligencije • Sternbergova trijahična teorija inteligencije gleda na inteligenciju kao na interakciju vještina obrade informacija, specifičnih iskustava i kontekstualnih utjecaja. • Gardnerova teorija višestrukih inteligencija – postoji najmanje osam mentalnih sposobnosti, od kojih svaka ima jedinstvenu biološku osnovu i jedinstveni tijek razvoja.

  16. Procjene heritabilnosti i istraživanja posvajanja upućuju na to da je inteligencija produkt nasljeđa i okoline. • Dinamičko testiranje pomaže manjinskoj djeci da kompetentnije rješavaju testove mentalnih sposobnosti.

  17. Kvocijent inteligencije Čimbenici koji utječu na IQ: • Nasljeđe nasuprot okolini – IQ blizanaca i posvojene djece • Kulturni utjecaji – razlike između stila učenja • Stilovi komunikacije – • Suradnički stil – slabije obrazovani roditelji • Hijerarhijski stil – bolje obrazovani roditelji

  18. Kvocijent inteligencije • Sadržaj IQ testa – verbalni zadaci usmjereni na činjenice • Vrijeme koje dijete provede u školi • Kulturni utjecaji

  19. Jezični razvoj djece Rječnik – raste preciznost u njihovom razmišljanju o riječima i upotrebi Gramatika – bolje razumjevanje rečenice u infinitivu Pragmatika – komunikacijski aspekti jezika Istodobno učenje dvaju jezika – a) usvajajući u ranom djetinjstvu oba jezika istodobno b) učeći drugi jezik nakon što su savladali prvi

  20. Učenje u školi • Veličina razreda – optimalna veličina razreda je najviše 18-ero djece • Fizičko okruženje – prostor je podijeljen bogato opremljenim centrom aktivnosti • Nastavni program – ostvaruje se kroz aktivnosti koje odgovaraju dječjim interesima, idejama i svakodnevnom životu Znakovi kvalitetnog obrazovanja u školi

  21. Dnevne aktivnosti- samostalni rad u manjim grupama • Interakcija nastavnika i učenika-potiču napredovanje učenika • Odnos s roditeljima-roditelji prate zbivanja u školi

  22. Filozofija obrazovanja • Tradicionalni razredi – nastavnik je jedini autoritet • Otvoreni razredi – nastavnici i učenici odluke donose zajedno

  23. Grupiranje • Homogeni razredi – djeca sličnih razina sposobnosti • Heterogeni razredi – kombiniranje dva ili tri susjedna razreda

  24. Podučavanje djece s posebnim potrebama • Redoviti razredi: • Djelomično uključivanje – dio školskog dana provode u regularnim razredima • Potpuno uključivanje (inkluzija) – smještaj djece u redovit razred cijeli dan

  25. Darovita djeca • Kreativnost i talent • Divergentno mišljenje – generiranje mnogih mogućnosti prilikom rješavanja zadataka • Konvergentno mišljenje – dolaženje do jednog točnog odgovora

  26. Literatura: • 1. E. Berk, Laura, Psihologija cijeloživotnog razvoja, Naklada Slap • www.hrcak.srce.hr

More Related