Razdoblje od 1991.- 2001. godine

1. Raspolaganje državnim poljoprivrednim i šumskim zemljištemautorica: Sonja Marohnić – Horvat, dipl. iur. Grad Novska Kratki osvrt na kronologiju raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem; Problemi JLS prilikom pretvorbe državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta; Potreba očuvanja proizvodno tehnoloških cjelina poljoprivrednog zemljišta

2. Kronologija raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem od donošenja Zakona iz 1991. godine do danas Razdoblje od 1991.- 2001. godine • Poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu proglašeno državnim poljoprivrednim zemljištem Razdoblje od 2001.-2008. godine • Zakon se temelji na prethodno usvojenoj Strategiji kojom se potiče privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta • JLS preuzima složen postupak izrade programa raspolaganja zemljištem, te postupke raspolaganja prodajom i zakupom. Razdoblje od 2008.-2013. • Česte su izmjene Zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na kriterije izbora najpovoljnijih ponuditelja. • Ministar donosi Naredbu kojom zabranjuje daljnje postupanje JLS po važećem Zakonu (od siječnja 2012.- srpnja 2013. nema raspolaganja putem prodaje i zakupa)

3. Kronologija raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem od donošenja Zakona iz 1991. godine do danas Razdoblje od 2013. • Potpuni zaokret u raspolaganju zemljištem i napuštanje koncepta privatizacije zemljišta. • JLS više ne raspolaže zemljištem, ali zadržava evidencijske i administrativne poslove s mogućnošću utjecaja na izbor najpovoljnije ponude putem svojih predstavnika u povjerenstvu. • U posljednje vrijeme, suradnja Agencije i JLS na raspolaganju zemljištem se intenzivira kroz izravne kontakte, organizirane tematske sastanke, te redovnim izvještavanjem o promjenama u zakonodavstvu od strane Agencije. Čini se da se razvija dobar partnerski odnos u cilju učinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

4. Kronologija raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem od donošenja Zakona iz 1991. godine do danas Može li se iz ovog kratkog kronološkog prikaza uočiti i formulirati stav da je dosadašnje raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem bilo nedosljedno? Postoji li definiran pravac koji bi proizlazio iz stručnog promišljanja o razvoju poljoprivrede u našoj državi s definiranim i prepoznatim učincima kroz vrijeme, a koji pravac bi bio toliko dobar da niti jedna politika ne bi sebi dopustila mijenjati ga? Možda bi neka nova, pomno razrađena Strategija poljoprivrednog razvoja, usvojena u Saboru konsenzusom svih političkih opcija, mogla riješiti uočeni problem?

5. Pretvorba državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta Kako su JLS preko noći ostajale bez vlastitog zemljišta i infrastrukturnih objekata (igrališta, parkova, javnih površina i dr. zemljišta) koje su prethodno stekle naplatnim pravnim poslom? “Općinska” imovina i imovina bivših Mjesnih zajednica postala je državna radi: • loše evidencije u katastrima i gruntovnici • PP mnogih JLS nisu imali definirane granice građevinskog područja • otežanog snalaženja JLS u rješavanju pitanja uknjižbe vlastite imovine nakon donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. • radi nedovoljno preciznih zakonskih rješenja i bez cjelovitog uvida u problematiku • općeprihvaćenog stava zakonodavca da većina javnih nekretnina treba biti vlasništvo države.

6. Pretvorba državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta U takvim okolnostima, postupak pretvorbe državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta donio je probleme JLS. Država je putem općinskih državnih odvjetništava, jednostavnim prijedlozima za upis vlasništva RH u gruntovne knjige temeljem zakona, postala vlasnik jednog dijela zemljišta koje pripada JLS , jet iako je ono bilo upisano kao poljoprivredno ili šumsko, to u naravi nije bilo. Danas JLS otežano pokušavaju vratiti svoju imovinu koja je “pogreškom” postala vlasništvo države na dva načina: • podnošenjem prijedloga za mirno rješenje spora • Podnošenjem zahtjeva za darovanje zemljišta u AUDI, sada DUDI Rezultat je da mirno rješenje spora obično ne uspije, a da se darovanje čeka jako dugo. .

7. Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih čestica zemljišta bivšim vlasnicima u postupku povrata imovine? Prikaz tzv. poljoprivrednog bloka u jednom od novljanskih naselja koje se sastoji od nekoliko tabli. Blokove je formirao PPK prije 50 godina.

8. Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih čestica zemljišta iz tih cjelina bivšim vlasnicima u postupku povrata imovine? – PRIMJER IZ PRAKSE!!! Tijekom 2004. godine Grad Novska inicirao je provođenje izmjere poljoprivrednog zemljišta za tri k.o. ( Subocka, Plesmo i Brestača), obuhvaćajući izmjerom ukupnu površinu od 850 ha poljoprivrednog zemljišta. Provedba prijavnih listova po izvršenoj izmjeri nije bila moguća prije provedbe upisa prava vlasništva za korist RH na česticama koje su u navedenim katastarskim općinama u vlasništvu fizičkih osoba. Grad je pripremio svu dokumentaciju s dokazima o pravnom sljedništvu države na spornom zemljištu i zatražio pokretanje pojedinačnih ZK ispravnih postupaka koje je državno odvjetništvu za sporno zemljište i pokrenulo, a sud pozitivno riješio. Nakon toga, pojedinačne čestice su u postupku povrata imovine vraćene bivšim vlasnicima.

9. Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih čestica zemljišta iz tih cjelina bivšim vlasnicima u postupku povrata imovine? Postavlja se pitanje zašto se to dogodilo? Možda u Fondu za isplatu naknade nije bilo dovoljno sredstava, pa se „teoretski” moguća naturalna restitucija u opisanim slučajevima provela, iako je to nesvrsishodno i štetno, a gotovo i nemoguće provesti na terenu. Posljedice? • Utrošen je ogroman javni novac za rješavanje ZK ispravnih postupaka te za izradu geodetskih elaborata, a problem na koncu nije riješen. • Vlasnik na papiru i dalje ne obrađuje zemljište jer fizički ne može doći do njega. • Nije poštivan strateški cilj – okrupnjavanje zemljišta.

10. Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih čestica zemljišta iz tih cjelina bivšim vlasnicima, u postupku povrata imovine? Mogući načini rješavanja nastalog problema i spriječavanja budućih istih problema? • U nadležnim tijelima zauzeti čvrst stav da su “blokovi” tehnološke cjeline koje treba očuvati pod svaku cijenu i zabraniti povrat pojedinačnih čestica unutar njih. • Nadležnim tijelima državne uprave koji vode postupke povrata imovine i općinskim državnim odvjetništvima na teren poslati naputak s iskazom takvog stava. • Postojeće “pogreške” riješiti dogovorom s vlasnicima zemljišta, osiguranjem drugog odgovarajućeg zemljišta iz zemljišnog fonda ili otkupiti česticu neposrednom pogodbom, a potom provesti Elaborate koji na provedbu čekaju cijelo desetljeće.

11. Raspolaganje državnim poljoprivrednim i šumskim zemljištem ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI !!!