Globalizacija i menadžment

1. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku 2013./2014. Globalizacija i menadžment Doc.dr.sc.Boris Crnković Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

2. Globalizacija i menadžment… Technologyleappfrogging? Inovativnost? Sofisticiranost vs. Tehnologija? Offshoring i outsourcing? Institucije? Globalizacija proizvodnje? FDI?

3. 1998. g. trećina glavnih direktora u Silicijskoj dolini bili su Indijci ili Kinezi… Troškovi prijevoza tone dobara smanjili su se u posljednjih 40 godina za više od 70% (1999.g.) Više od polovice kućanstava u Stockholmu čine samci. Više od 60% brakova završi rastavom. Ukupni obujam FDI povećao se u posljednjih 15 godina za oko 1600% (2000.g.) U prosječnom američkom supermarketu može se kupiti oko 40 000 različitih artikala – tipična obitelj treba 150 da bi zadovoljila 80% svojih potreba. Oko 60% najboljih radova iz područja fizike u SAD-u gotovo 30% je onih pojedinaca koji su rođeni izvan SAD-a. Do 2020. 50% stanovništva Europe bit će starije od 50 godina.

4. Marketinški guru Leon Nordin (Absolutebottle) ističe 5 vječnih snova čovječanstva: • Vječni život, • Vječna mladost, • Vječno bogatstvo, • Vječna spolna sposobnost i • Vječna sreća…

5. TrulySustainableEconomicDevelopmnet: ErnestoSirolli http://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0

6. This is… a MenagementStory…

7. GLOBALNA GOSPODARSKA SCENA„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez“Aktivist iz Šri Lanke, 2003.

8. A. Smith vs. J.M. Keynes Globalizacija je kao prevladavajući fenomen povećala međuovisnosti nacionalnihiregionalnihekonomija. Istovremeno, ona je uspostavilapravilakojasvevišenadilazemogućnostidjelovanjanacionalnihvlada (Buturac, Rajh, Teodorović, 2009.).

9. Prema OECD-u (2005.), globalizacija je definirana kao proces ekonomske integracije koji obuhvaća resurse koji postaju mobilni, ekonomije koje postaju sve povezanije i financijska tržišta koja postaju sve internacionalnija.

10. Globalizacija…što je to? • Globalizacija utječe na: • Proizvodnju dobara i usluga; • Zaposlenost radne snage; • Investicije u fizički i ljudski kapital; • Difuziju tehnologije; • Efikasnost, produktivnost, konkurentnost. • Pod njenim je utjecajem moguće uočiti poseban rast u području FDI, tehnoloških inovacija i trgovine uslugama.

11. Dimenzije globalizacije • Beck (2003.) navodi šest dimenzija globalizacije: komunikacijsko-tehnička, ekološka, ekonomska, radno-organizacijska, kulturna i građansko-društvena. • Giddens tvrdi da postoje samo četiri: svjetska kapitalistička ekonomija, sistem nacionalnih država, svjetski vojni poredak i međunarodna podjela rada.

12. Učinci globalizacije • Pozitivni: • Veća demokracija, rast životnog standarda, nova tržišta, tehnološki napredak, zdravstveni standard, učinci slobodne trgovine, povećanje produktivnosti. • Negativni: • siromaštvo i jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i društvenih veza, korporacija vs.obitelj efekt, kreditna kriza.

13. Promjene koje izaziva globalizacija… • Znanost kao neposredna proizvodna snaga društva… proizvodni proces kao znanstveni; • Znanje, informacija, vrijeme i prostor postaju najznačajniji inovacijski resursi; • Mijenjanje procesa rada, mijenjanje uloge i značaja radnika; • Nove društvene strukture, nove organizacijske strukture…organizacijska anarhija; • Promjene odnosa i oblika vlasništva; • Novi proizvodi, nove kombinacije, specijalizacija ali i diferencijacija…

14. Izvor: Drvenkar, 2012.

15. Globalno gospodarstvo postojalo je ranije, kako ističe Staničić (2000.), barem od vremena imperijalizma, a znanstveno-tehnološka i informacijsko-komunikacijska revolucija uvela je globalno gospodarstvo u proces globalizacije. • U globalnom gospodarstvu dominiraju multinacionalna poduzeća i financijske institucije koje posluju neovisno o nacionalnim granicama, nacionalnim političkim ciljevima i domaćim gospodarskim ograničenjima (Bryant, 1980., u: Bairoch i Kozul-Wright, 1996.).  

16. Globalizacija je splet različitih dinamika što znači da je gotovo nemoguće više naći jasnu razliku između njezinih uzroka i posljedica (Mastrostefano, Dijkstra, Poelman, 2008.). • Landes (2003.) ističe paradoks: industrijska revolucija je zbližila svijet, učinila ga manjim i homogenijim. Ali ista je revolucija rascjepkala planetu otuđujući međusobno dobitnike i gubitnike. Rodila je više svjetova. • Između 1979. i 2001. godine prihodi 20% najsiromašnijih ondje su se povećali 8%, prema 17% za 20% stanovnika s prosječnim primanjima, 69% za 10% najbogatijih i 139% za 1% iznimno bogatih. • Od 1980.-ih do 2000.-ih godina u 19 od 20 zemalja siromaštvo se povećalo: u Velikoj Britaniji bilo je 60% više obitelji ispod praga siromaštva, u Nizozemskoj 40%

17. Svjetski prosjek BND-a u dolarima u siromašnim zemljama kretao se oko 1.000 američkih dolara do 2004. godine, dok je u isto vrijeme svjetski BND bio na razini oko 8.000 američkih dolara i u bogatim zemljama oko 33.000 američkih dolara. • Oko 90% svjetskog stanovništva imao je dohodak niži od 5.000 američkih dolara godišnje (LeMondediplomatique, 2006.).

18. Ukupan promet Wal-Marta u 2005. godini bio je oko 280 milijardi američkih dolara, dok je u isto vrijeme, BNP Turske bio oko 265 milijardi američkih dolara; • ukupan promet British Petroleum bio je oko 280 milijardi američkih dolara, a BNP SupsaharskeAfrke (bez Južnoafričke Republike) oko 260 milijardi američkih dolara; • ukupan promet tvrtke Sony bio je oko 70 milijardi američkih dolara, a BNP Perua oko 60 milijardi američkih dolara (BusinessWeek, 2005., u: LeMondediplomatique, 2006.).

19. Prema izračunu AngusaMaddisona, između 1820. i 1998. godine BDP po stanovniku povećan je 30 puta u Japanu, gotovo 15 puta u zapadnoj Europi, a između 3 i 9 puta u ostatku svijeta (3,3 puta u Africi).

20. „Keynes je izravno tvrdio da je motor kapitalizma potražnja radnika, a ne buržoaske elite. Zamjenom politike klase s politikom upravljanja masovnom potrošnjom, industrijska društva stvaraju nove putove za rast“ (Robertson u : Domazet, 2010.). Proučavajući „Tigrove“ može se zaključiti kako selektivne i funkcionalne intervencije igraju ključnu ulogu u industrijskom i tehnološkom razvoju u najdinamičnijim zemljama svijeta u razvoju (pogledati: Lall, u: Bianchi i Labory, 2006., str. 92).

23. Napredak u prijevoznoj i komunikacijskoj tehnologiji, liberalizaciji trgovine i investicija, regionalne ekonomske integracije...

24. Nikada kapital nije bio tako mobilan. • Izravno investiranje u inozemstvu od strane industrijskih nacija raslo je 1980.-ih godina pet puta brže nego svjetska trgovina, a deset puta brže nego svjetski BDP; • čak i kad su se ti tokovi usporili devedesetih godina, izravno je investiranje industrijskih nacija u zemlje u razvoju i dalje raslo (Landes, 2003., str. 599).

25. Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina. • „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).

26. Dobar primjer ovih relacija ističe Venables (u: Velde i Morrissey 2005.): • 30% vrijednosti američkog automobila odlazi u Republiku Koreju na montažu, • 17,5% u Japan na komponente i napredne tehnologije, • 7,5% u Njemačku za dizajn, • 4% u Tajvan i Singapur za sitne dijelove, daljnjih • 2,5% na oglašavanje i marketing i • 1,5% u Irsku i Barbados za obradu podataka.

27. Procjene ukupne proizvodnje poduzeća što ih kontroliraju Kinezi (Kina, isključujući Indoneziju, Tajland, Maleziju i Filipine) govore o 2,5 mlrd $ u 1990.-im godinama, što je bilo više od proizvodnje Japana (2,1 bilijun $), upola koliko proizvodnja SAD-a, i raste brže nego oboje (Rohwer, „Asia Rising“, u: Landes, 2003.). + stopa rasta BDP-a u razdoblju 1980.-1989. godine bila prosječno 10,8% oko 10%, a unatoč svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi 2008. godine, nastavila rasti po stopi 9% te nešto nižoj stopi 2009. godine od 8,7%(autorica prema UNICTAD, 2011.).

29. korištenje moderne tehnologije puno lakše nego njezino pronalaženje... ...Ipak, što je brži rast to su veći negativni sporedni efekti – potrebne su društvene i političke institucije sposobne da ovladaju problemima i stvaraju rješenja, a njih u velikoj mjeri nema;

30. “Zašto je dobro biti konkurentan?” • Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskomsposobnošćusvihnjenihposlovnihsubjekatauključenih u vanjskotrgovinskoposlovanje, odnosno u međunarodnu razmjenukonkurentskaprednostvećaprofitabilnost(Grant, 2010.). • Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije,odnosnoposlovnisubjektitihnacionalnihekonomija, stvarujukonkurentskuprednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.).

31. Sofisticiranost vs. tehnologija • Tehnologija  „hardware“ dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost. • Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čini ga konkurentnim. • Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor. • Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), “reinventivnost”, “učenje na greškama”, “leapp frogging”

33. Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).

34. Manufuture (EU) i Monodzukuri (Japan) nove su industrijske paradigme koje se oslanjaju na masovnu customizaciju, veće i kvalitetnije usluge i servise, umreženost i suradnju koja podrazumijeva i obuhvaća globalizaciju. • Ova dva termina u svojoj srži uzimaju u obzir i klimatske promjene te brigu za okoliš, ali i posljedice offshoringa, što u SAD-u nije prioritet, bar ne još uvijek, kako ističu van der Zee i Brandes (2007.).

35. FDI • Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. • Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover efect). • Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja. • FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koja nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. • Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih preskaču pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.).

36. Izvoz? Znanje?