1 / 14

(Neo)liberalizam

(Neo)liberalizam. Tonči Kursar, FPZ. Liberalizmi. Budući da postoji više liberalizama (‘klasični’, ‘novi’, ‘neo’, ‘revizionistički’, ‘ekonomski’, ‘multikulturalni’, ‘socijalni’... ) nadaju se različita pitanja.. Što im je zajedničko? Koji je pravi? Postoji li zapravo samo jedan liberalizam?.

cecily
Download Presentation

(Neo)liberalizam

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. (Neo)liberalizam Tonči Kursar, FPZ

  2. Liberalizmi... • Budući da postoji više liberalizama (‘klasični’, ‘novi’, ‘neo’, ‘revizionistički’, ‘ekonomski’, ‘multikulturalni’, ‘socijalni’... ) nadaju se različita pitanja.. • Što im je zajedničko? • Koji je pravi? • Postoji li zapravo samo jedan liberalizam?

  3. Liberalizam • Liberalizam se javlja kao... 1. teorija/filozofija (ili skup logički razmjerno strogo povezanih tvrdnji) 2. ideologija (ili skup stavova o ljudskoj naravi i tijekovima povijesti koji su naputci za političko djelovanje) 3. poredak (ili skup institucija nadahnutih tim stavovima)

  4. Kad nastaje liberalizam? • Nastaje u okolnostima raspada feudalnog poretka u 17. stoljeću... . • Vezuje se i za velike revolucije 18. stoljeća (Američka i Francuska). • Za doba demokratizacije izbornog prava i jačanje socijalističkog pokreta u 19. stoljeću te za tzv. prvu globalizaciju (1870. - 1914.) • Za stanje nakon 2. svjetskog rata kad se liberalni poredci odnosno tzv. slobodni svijet suprotstavljaju totalitarnim (komunističkim) poredcima. • I na posljetku za globalni kapitalizam druge polovine 80-tih do danas...

  5. Što je zapravo liberalizam? • U teoriji je neprijeporno da je liberalizam jedna od “političkih teorija moderniteta” (Schwartzmantel, Gray... ). • Neprijeporno je i da se liberalizam kroz povijest mijenja. • Neki smatraju (Gray) da liberalizam ipak posjeduje “skup jasnih značajki koje pokazuju njegovu modernost i istodobno ga odvajaju od drugih intelektualnih tradicija... “., J. Gray, Liberalizam, str. 12).

  6. Temeljna obilježja liberalizma • Liberalizam je, Grayu, koncepcija čovjeka i društva koja polazi od... individualizma (moralna superiornost pojedinca u odnosu na bilo koji kolektiv) egalitarizma (polazi od moralne jednakosti ljudi) univerzalizma (čovječanstvo je moralno nedjeljivo, a povijesni poredci i kulturne forme su sporedni fenomeni) meliorizma (pretpostavlja se da postoje neograničene mogućnosti popravljanja institucija i političkih poredaka)

  7. Sloboda • Sloboda shvaćena negativno (neuplitanje odnosno neovisnost pojedinca). • Sloboda shvaćena pozitivno ili kao odnos (samoostvarenja) pojedinca i kolektiva. • U liberalnoj teoriji prevladava prvo shvaćanje (Locke, Smith.. ). • Intrigantnije je drugo shvaćanje budući da se po njemu naša sloboda ne može postići ako ne postoje određene pretpostavke (psihološke, moralne, ekonomijske... ).

  8. Klasični…. • Klasični se liberalizam vezuje za A. Smitha, Bogatstvo naroda (1776) u kojem tvrdi da razvoj čovječanstva kulminira u trgovačkoj civilizaciji (odnosno slobodnom poduzetništvu). • Postoji veza između takvog društva i političkog poretka koji jamči građanske a dijelom i političke slobode. • Pojedinac je stvoritelj institucija koje se zapravo stvaraju bez nekog posebnog plana (individualizam). • Postoji sustav prirodnih sloboda zapravo negativne slobode.

  9. …revizionistički liberalizam • Ove su ideje došle u probleme već u 19. stoljeću jer se polako počeo probijati stav da se institucije mogu racionalno (planski) preoblikovati (politički inženjering). • Iako i sam ima dosta ‘klasičnih’ elemenata John Stuart Mill zapravo revidira stav klasičnog liberalizma jer smatra da raspodjelu treba prepustiti društvenom izboru. • Krajem 19. st. tzv. novi liberali (npr. T.H. Green) manje su skloni negativnoj slobodi i teže slobodi kao sposobnosti ostvarenja.

  10. Obilježja neoliberalizma • Slobodno je tržište najvažniji uvjet slobode pojedinca. • Funkcije vlade moraju biti strogo ograničene. • Demokracija je doduše poželjna, ali samo ako ne smeta tržišne slobode. • Slobodno tržište je najefikasniji sustav proizvodnje koji ujedno najviše doprinosi miru tako što dokida tiranije i ratove.

  11. Neoliberalizam 2 • Iako to neoliberali (Friedman, Hayek.. ) nisu htjeli, njihovo se razmišljanje pokazalo utopijsko i revolucionarno. • Pozivali su na čišćenje liberalizma od kolektivističkih natruha, povratak klasičnom liberalizmu koji je težio komercijalnoj civilizaciji tržišne razmjene. • A. Smith nije mislio da bi ‘nevidljiva ruka’ kojom tržište promiče opće dobro trebala imati puno veze s ljudima. Zapravo se radilo o Bogu koji djeluje kroz ljudske osjećaje.

More Related