1 / 23

Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju

Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju. Mr. sc. Zoran Wittine Katedra za međunarodnu ekonomiju. Razvoj teorije vjerojatnosti. Isprva je proučavana iz religioznih (manje) i kockarskih (više) razloga

dara
Download Presentation

Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju Mr. sc. Zoran Wittine Katedra za međunarodnu ekonomiju

  2. Razvoj teorije vjerojatnosti • Isprva je proučavana iz religioznih (manje) i kockarskih (više) razloga • Motivacija - čovjekova težnja za sigurnošću i pokušaji da razumije zakone koji vladaju u prirodi • Mahabharata i Talmud • Marcus Cornelius Fronto: “Sagradili smo tisuću hramova Sreći, a nijedan hram Razumu” • B. Pascal – utemeljuje teoriju vjerojatnosti • J. Bernoulli – definira vjerojatnost a priori i a posteriori • T. Bayes – definira uvjetnu vjerojatnost

  3. Razvoj korporativnog upravljanja rizicima • Korporativno upravljanje rizicima razvija se tek od 50-ih godina 20.stoljeća, no prave zamahe dobiva 20 godina kasnije: • Propast sustava fiksnih deviznih tečajeva 1971. • Naftni šokovi 1973. • Crni ponedjeljak 1987. (u jednom danu ulagači izgubili 1 000 000 000 000 američkih dolara) • Japanska, Azijska i Ruska kriza 1989., 1997. te 1998. • Teroristički napad na WTC 2001. • Jedna stvar povezuje sve navedene događaje! Koja? • Globalizacija i deregulacija

  4. Određenje rizika i srodnih pojmova • Utjecaj neizvjesnosti na ciljeve, pri čemu pod utjecajem podrazumijevamo pozitivno ili negativno odstupanje od očekivanog, a ciljeve sagledavamo u širem smislu, kako s obzirom na aspekte (financijski, marketinški, društveni i drugi), tako i s obzirom na njihov značaj odnosno organizacijsku razinu na kojoj se ostvaruju (strateški, taktički, operativni, projektni i dr.). Neizvjesnost se odnosi na nedostatak informacija povezanih s razumijevanjem nekog događaja, posljedica koje izaziva ili vjerojatnosti njegovog nastupa. • Ugroza/šteta (eng. Harm) • Prijetnja (eng. Threat ili Hazard)

  5. Određenje rizika i srodnih pojmova • Ugroza/šteta (eng. Harm) - ) je materijalna i/ili nematerijalna šteta (npr. ozljeda ili narušeno zdravlje) i/ili stvarna ili potencijalna opasnost koja prijeti čovjeku ili imovini. Za pojavu ugroze, odnosno štete koju može izazvati nužan je izvor. • Prijetnja (eng. Threat ili Hazard) - objekti, sredstva, aktivnosti, ponašanja ili situacije koje su sposobne izazvati ugrozu.

  6. Rizik i neizvjesnost

  7. Rizik i neizvjesnost Rizik 0<p<1 Čisti Špekulativni Osigurljiv Neosigurljiv Osobni rizik Imovinski rizik Rizik od odgovornosti

  8. Izvori i posljedice rizika

  9. Izvori i posljedice rizika • Izvor rizika određuje i posljedicu njegovog nastupa, te samim time i metode i sustav upravljanja takvim rizikom • Unutarnji (inherentni poduzeću, npr. rizik likvidnosti ili R&D-a) i vanjski (u poslovnom okruženju poduzeća, npr. rizici zemlje) izvori • Poduzeće ima izravan utjecaj na izvore rizika unutar poduzeća, dok će na rizike koji proizlaze iz vanjskih izvora u pravilu teško moći aktivno utjecati, već im se mora prilagođavati. • Ipak i u ovom slučaju utjecaj poduzeća je moguć, ali ovisi o mnogim varijablama kao što su tržišni položaj poduzeća, razvijenost tržišnog, gospodarskog i političkog sustava na kojemu poduzeće djeluje, poznavanje konkurencije, povezanost s političkim subjektima itd.

  10. Rizici poslovanja Poslovni rizici Ne-poslovni rizici Rizici poslovnih odluka Ostali rizici Financijski rizici Strateški rizik Reputacijski rizik Tržišni rizik Rizik proizvoda Regulatorni i politički rizik Rizik likvidnosti Rizik marketinga Kreditni rizik Rizik organizacije Operativni rizik Rizici poslovnog okruženja Makroekonomski r. Rizik konkurencije Rizik tehnologije

  11. Tržišni rizik • Mogućnost nastanka gubitka zbog fluktuacija cijena na tržištu • Ne pogađa isključivo financijske institucije, već sva poduzeća koja se izravno ili neizravno pojavljuju kao ulagači na financijskom tržištu • Način umanjenja rizika – postavljanje ograničenja na zauzimanje određenih vrsta pozicija, kontroliranje ukupne izloženosti pomoću složenih financijskih indikatora, diverzifikacija portfolia, uspostavljanje nadzora od strane risk managera i sl.

  12. Rizik likvidnosti • Rizik likvidnosti imovine i rizik likvidnosti novčanog toka. • Njihov zajednički nastup uvjetovan je neadekvatno strukturom imovine kao posljedicom loše poslovne politike poduzeća. • Umanjuje se diverzifikacijom portfolia i detaljnim planiranjem novčanog toka.

  13. Kreditni rizik • Ugovorni partner ne može ili ne želi ispuniti svoju ugovornu obvezu (npr. nelikvidnost ili stečaj) • Šteta za poduzeće nastupa i prije stečaja poslovnog partnera • Rizik suvereniteta

  14. Operativni rizik • Proizlazi iz neadekvatnih procesa, ljudi ili sustava • Dovode do pogrešaka u provedbi transakcija, prekasnog zatvaranja pozicija, nedobivanja informacija ili pak dobivanja pogrešnih informacija i sl. • Smanjenje izloženosti kroz – pojednostavljenje poslovnih sustava, jasnu raspodjelu odgovornosti, stroge interne mehanizme kontrole i sl.

  15. Reputacijski rizik • Mogućnost nastanka štete izvan granica operativnih gubitaka, a proizašlih iz narušenog ugleda poduzeća. • Nije trenutni rizik, već traje dulji vremenski period, pa mu je ukupnu štetu vrlo teško izmjeriti. • Posljedice mu prvenstveno ovise o duljini trajanja, uzroku nastanka, te branši i osnovnoj djelatnosti poduzeća.

  16. Zakonodavni i politički rizik • Mogućnost nastanka štete proizašle iz promijenjenih državnih politika ili promjena u političkom okruženju kao i kazne i troškove koje poduzeću odredi nadležno regulatorno tijelo. • Umanjuje se uspostavljanjem odgovarajućih politika i mjera zaštite (nor. korištenje standardiziranih ugovora radi izbjegavanje dvojake interpretacije klauzula) • Uz rizik reputacije – izrazito težak za kvantificiranje, te nije podložan formalnim mjerenjima i procjenama vjerojatnosti nastupa.

  17. Subjektivnost u odlučivanju • Znanstvene teorije aksiomatski su pretpostavljale da ljudi u procesu donošenja odluka koriste sve dostupne informacije s ciljem donošenja optimalne odluke, te da su općenito racionalni u procesu donošenja odluka. • Upravljanje rizicima je iracionalno u ekonomskom smislu zbog toga što većina ili gotovo svi subjekti na tržištu loše procjenjuju veličinu i vjerojatnost nastupa različitih rizika. • Najslabija karika sustava za upravljanje rizicima jest ljudski faktor zbog toga što ljudi „nisu sposobni ispravno prosuđivati rizike“

  18. Subjektivnost u odlučivanju • Glavna implikacija subjektivnosti jest u tome da individualne karakteristike donositelja odluke izravno utječu na procjenu vjerojatnosti i donošenje odluke. • Percipiranje rizika je kompleksan proces. Subjektivnost u percepciji rizika ovisi o četiri utjecajna čimbenika: • Načinu na koji razumijemo rizik, • Percepciji dobiti i gubitka, • Kognitivnoj pristranosti i • Obilježjima ličnosti.

  19. Subjektivnost u odlučivanju NAČIN NA KOJI RAZUMIJEMO RIZIK • Vjerojatnost nastupa i veličina utjecaja ključne su dimenzije rizika, no da li donositelji odluka vode računa samo o njima? • Dvije su dodatne komponente koje utječu na to kako ljudi razumijevaju rizik, a to su čimbenik straha (subjektivni stav donositelja odluke o tome koliko se boji posljedica nastupa određenog rizika)i čimbenik kontrole (subjektivna procjena donositelja odluke o tome koliko samostalno može utjecati na nastup rizika i njegove posljedice). • Primjeri?

  20. Subjektivnost u odlučivanju PERCEPCIJA DOBITI I GUBITKA • Ljudi su skloniji prihvaćati veće rizike u područjima percipiranih gubitaka, dok će suprotno vrijediti za područje percipiranih dobitaka. • Snažnije reagiraju na gubitak od dobitka u istom iznosu • Skloni precjenjivanju malih vjerojatnosti, a podcjenjivanju velikih vjerojatnosti • Percepcija dobitka ili gubitka ovisi o vrijednosti koju je donositelj odluke postavio kao referentnu točku, a koja je najčešće posve iracionalno utemeljene.

  21. Subjektivnost u odlučivanju KOGNITIVNA PRISTRANOST • Osobno sustavno iskrivljenje percepcije • Uvjetovana je načinom razmišljanja gdje ljudi koriste pravila ili prečace kako bi ubrzali odlučivanje i pojednostavili donošenje kompleksnih odluka. • Dostupnost informacija; pristranost potvrđivanja i iluzija kontrole

  22. Subjektivnost u odlučivanju OBILJEŽJA LIČNOSTI • Utječu na percepciju nekog događaja kao prilike ili prijetnje, odnosno izravno formiraju sklonost ili averziju prema rizicima • Osobe visoko rizičnog profila podcjenjuju nastup i veličinu rizika • Karakteristike visoko rizičnog profila: otvorenost, potraga za uzbuđenjem, tvrdoglavost, te niske razine emotivnosti i savjesnosti.

  23. Upravljanje subjektivnošću u odlučivanju • Prepoznavanje čimbenika koji dovode do subjektivnosti • Svrha upravljanja vlastitom subjektivnošću? • Otpor kao reakcija na promjene • Ležerna korporativna kultura i loš sustav organizacijskog upravljanja

More Related