Osnovna obilježja komunikacije

2. Osnovna obilježja komunikacije

3. Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova. • Komunikologija je znanstvena disciplina koja proučava komuniciranje.

4. Riječ komunikacija doslovno znači: učiniti nešto općim ili zajedničkim. • Komunikacija je obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju. • Zajedno, sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. • Cilj može biti sam čovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput tvrtke ili grupe

5. Proces komunikacije zamišlja se kao elementarni proces, koji postoji već na najnižim razinama života, a način na koji se on ostvaruje smatra se ključnim za stupanj razvitka određene vrste. • Čovjek najveći dio svog vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. • U ljudi je najvažnije sredstvo komunikacije jezik, koji se može ostvariti različitim sredstvima – govorom, ali i pismom. • Suvremeno društvo sve brže otkriva nova sredstva komuniciranja (tisak, telegraf, telefon, film, radio, televizija, internet i dr.).

6. Pri govornom komuniciranju, svaku poruku, osim samih riječi, čine još dvije komponente: korištenje glasa (ton glasa, njegova boja, brzina govora, glasnoća, izgovor, pauze u govoru) i korištenje tijela.

7. Verbalna komunikacija = izmjenjivanje poruka govorom, odnosno riječima Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije. Temelji se na dvije komunikacijske vještine: • govorenje • slušanje

8. Verbalna komunikacija Izbor riječi koje koristimo ovisi o situaciji u kojoj se nalazimo: • s kim razgovaramo? • kakva je naša uloga u toj situaciji? • koja je tema? • koji je cilj razgovora?

9. Verbalna komunikacija Pogrešan izbor riječi može izazvati probleme u razumijevanju! • tehnički žargon/stručni izrazi • dvosmisleni izrazi • neodređeni, nejasni izrazi Riječi mogu izazvati različite emocije i neugodne reakcije

10. Verbalnim načinom uglavnom prenosimo informacije, a neverbalnim prenosimo stavove i emocionalni odnos prema informacijama koje primamo ili odnos prema osobi s kojom komuniciramo. • Neverbalna ponašanja služe nam za donošenje zaključaka o dvama glavnim vrstama odnosa među ljudima: sklonosti (ili sviđanju) i moći (statusu ili dominaciji u društvenom životu

11. Kad god pokušavamo interpretirati nečije neverbalno ponašanje, svakako moramo uzeti u obzir vlastite emocije koje prilikom percepcije vanjskog svijeta djeluju tako da smanjuju objektivnost našeg opažanja. • Pod utjecajem različitih emocija, stvari i ljude ne vidimo onakvima kakvi jesu, nego “vlastitim dioptrijama”

12. Neverbalni znakovi komunikacije: statični i dinamični Statični: • Udaljenost tijela Prostor oko sebe čovjek dijeli na: • intimni prostor – udaljenost 45 cm, gdje imaju pristup samo bliske osobe • osobni prostor – 120 cm, a na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima prilikom društvenih susreta i zabava • socijalni prostor – 370 cm, koristimo za službenu komunikaciju i poslovne odnose • javni prostor – od 370 cm, interakcija govornika i publike

13. 2. Međusobni položaj • Ljudi u razgovoru zauzimaju sličan položaj tijela kao i sugovornik ako se s njim slažu ili imaju pozitivan stav prema njemu. To se naziva posturalna kongruencija. • Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost, a odmicanje distanciranost i sigurnost u sebe. • Položaj stola u radnom okružju , kao i njegov oblik, daju određene informacije o osobama i njihovim odnosima, pa čak i nameću određen način ponašanja (okrugli stol je pogodniji za timski rad, a pravokutni za hijerarhijske organizacije; stol smješten između osobe i posjetitelja pojačava osjećaj kontrole i omogućava spremnost za interakciju itd.)

14. 3. Stav tijela • Položaj tijela (stav ili postura) ostavlja dojam našeg stava prema osobama ili onome o čemu govore. Slaganje ili neslaganje sukladni su s otvorenošću našeg tjelesnog sustava.

15. 4. Tjelesni kontakt • Dodir služi za pojačavanje verbalne poruke ili umjesto nje. • Najčešći je način rukovanje, koje služi kao pozdrav ili potvrda dogovora ili prijateljstva. • Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam, za razliku od toplog stiska ruke.

16. Dinamični znakovi1. Izraz lica • Smatra se da su emocionalni izrazi urođeni i zato univerzalni za sve ljude. • Istraživanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta, u laboratorijskim uvjetima, na osnovi izraza lica, dobro prepoznaju šest primarnih čuvstava: radost, tugu, iznenađenje, strah, ljutnju i gađenje

17. 2. Kretnje (geste) • Kretnje dirigiranja – činimo ih da bismo naglasili ono o čemu govorimo. Najčešće pokazujemo rukama ili kimamo glavom, podižemo obrve i slično. • Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspješnoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu. ( trljanje dlanova, uvijanje kose, trljanje čela, glađenje brade);

18. 3. Kontakt očima • Vrlo je važan u komunikaciji. • Bjeloočnice koje postoje samo u ljudi, daju posebnu važnost prilikom određivanja smjera pogleda. • Gledanje u oči drugih vrlo je snažan akt komunikacije koji treba pažljivo kontrolirati. • Važan je način gledanja:dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. • Raširene zjenice, nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjetlosti, pokazuje emocionalno uzbuđenje (sviđanje, laganje).

19. Sami oblici ponašanja, odjeća, rasna i etnička pripadnost, pa čak i spol, konstitucija i visina osobe imaju važne, ako ne i odlučujuće utjecaje na neverbalnu komunikaciju i konačno stvaranje dojma o određenoj osobi ili o nama samima;

20. Podjela neverbalne komunikacije prema komunikacijskim kanalima • Vizualna komunikacija • Izrazi lica • Govor tijela • Osobni prostor • Prikazivanje sebe • Parajezik: prozodija (visina, naglasak, vremenski raspored i stanke), emocionalni ton glasa, naglasak i pogreške u govoru kao što je zamuckivanje itd.

21. Međuljudska komunikacija bila bi nemoguća kad ne bismo mogli protumačiti neverbalne znakove druge osobe i prikladno na njih reagirati. • «Ukratko, reći da je netko socijalno vješt znači da ta osoba posjeduje perceptivnu osjetljivost, «slaže se» s neverbalnim ponašanjem drugih, kontrolira vlastito ponašanje i ima sposobnost da preuzme ulogu drugoga» (Pennington, 1997: str. 240).

22. U odnosu s bolesnikom uvijek je prisutno neverbalno ponašanje, pa slušanju mora biti pridruženo gledanje i osjećanje, kako bismo imali cjelokupan doživljaj pacijenta. Verbalno i neverbalno ponašanje liječnika je uvijek isprepleteno sa onim pacijenta

23. Zdravstveni radnik treba biti otvoren i upoznat sa širokim rasponom ponašanja, treba imati razvijene «oči» i kinestetski osjećaj, upravo jednako kao «uho». • S neverbalnim na umu, kapacitet zdravstvenog radnika se obogaćuje.

24. Komunikacija u medicini • Najčešće korištena vještina u medicini • Jedna od najvažnijih kompetencija zdravstevnog profesionalca • Kako smo podučavani o tome?

26. Reduciranje poruke • Pacijenti u stresnoj situaciji – npr. priopćavanje loše vijesti - teško pamte preopširne upute

27. KISS - keep it short and simple!

28. Najčešće pogreške u komunikaciji s laringektomiranim pacijentima • Preglasno se obraćamo laringektomiranom pacijentu/ to što ne govori, ne znači da slabije čuje/ • Preočito pazimo na sebe da nas slučajno pacijent ne “pogodi” sputumom iz traheje i ne uspjevamo se posvetiti na sadržaju “razgovora” • Prekidamo ono što pacijent pokušava izraziti misleći kako brzo i točno shvaćamo pacijenta/ ne dajemo mu poticaj i vrijeme da napiše što želi, jer nemamo strpljenja čekati

29. Komunikacija je ključ uspješne palijativne skrbi u svim segmentima. Komunikacija na svim razinama: • medicinski profesionalci (+ obiteljski liječnik) profesionalci u medicini (nemedicinske struke: socijalni radnik, psiholog, defektolog rehabilitator,...) • udruge, volonteri - matična sredina pacijenta i obitelji (susjedstvo, škola, klub,župa,...) • obitelj – pacijent

30. Literatura • Stroud M., Oči u oči s rakom, 2008., Stepress, Zagreb • Solženicin A., Odjel za rak, 1973., Otokar Keršovani, Rijeka • Frankl Viktor E., Patnja zbog besmislena života, 1998., UPT, Đakovo • Jores A., Čovjek i njegova bolest, 1982., Oko tri ujutro, Zagreb

31. Izvorni slajdovi: Veljko Đorđević