1 / 35

ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga

ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU Krešimir Ćosić,prof. i dipl.knjižničar OŠ Višnjevac.

hung
Download Presentation

ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESUKrešimir Ćosić,prof. i dipl.knjižničarOŠ Višnjevac

  2. Školska knjižnica je sastavni dio nastavnog procesa. Kroz povijest je osiguravala knjižničnu građu za učenike i nastavnike radi podupiranja nastavnog programa i njegova proširenja. Danas je uloga školske knjižnice postala složenija, a u budućnosti će imati još važniju ulogu u svojoj školskoj zajednici.

  3. Ona bi trebala biti mjesto u kojem je učenje temeljeno na istraživanju, rješavanju problema, pretraživanju, odabiru i uporabi informacija u svim dostupnim medijima, a može se ostvarivati individualno, skupno i u paru.

  4. Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu građu koja svim članovima školske knjižnice omogućuje razviti kritičko mišljenje i pomaže im da postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica se povezuje s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama.

  5. Školska knjižnica je ogledalo škole. Ona je opipljivi izraz školske etike i njezinih vrijednosti u moralnim i društvenim pitanjima, brizi, obrazovnim ciljevima i stavovima te njezin prozor u svijet, jer dobre školske knjižnice osnažuju svoje učenike.

  6. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga • sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa • podržava obrazovne ciljeve onako kako su zacrtani u nastavnom planu i programu škole i njenim zadaćama • pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama • mjesto gdje učenici stječu vještine za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih građana • promiče čitanje, izvore i službe školske knjižnice u školi i izvan nje

  7. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – osnovne zadaće • daje potporu učenju • nabavlja knjižnu i neknjižnu građu, izgrađuje fond te obrađuje, čuva, zaštićuje i daje na korištenje knjižničnu građu, naime odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje • povezuje se s drugim knjižnicama i obavijesnim mrežama, poštujući načela UNESCO-vog Manifesta za školske knjižnice

  8. usluge moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj • posebne usluge i građa moraju biti osigurani za učenike koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične usluge i građu – učenike s posebnim potrebama

  9. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – financiranje • ŠK mora imati stalno i odgovarajuće financiranje za obrazovanje osoblja, nabavu građe i računala, te drugih tehnologija, a usluge moraju biti besplatne • dostatno za opremanje policama, namještajem i opremom koja će knjižnicu učiniti privlačnom • odgovornost je na lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima • bitna je za svaku dugoročniju strategiju razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja

  10. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – školski knjižničar • član je stručnog osoblja, stručni je suradnik odgovoran za planiranje i vođenje školske knjižnice • poznaje opća područja znanja koja su prijeko potrebna za razvitak učinkovitih usluga školske knjižnice: izvore, metode poučavanja, upravljanje informacijama i knjižnicom • surađuje s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižničarima i informacijskim stručnjacima i društvenim grupama

  11. Educira se kroz: Županijska stručna vijeća školskih knjižničara, Certificirani tečajevi Centra za stalno stručno usavršavanje u organizacijiMatične knjižnice, Proljetna škola školskih knjižničara i sl. • nabavlja knjižničnu građu

  12. KNJIŽNIČNA GRAĐA • temelj je svake školske knjižnice, a čine je: • -   tiskovine (knjige, časopisi, novine i sl.) • -  AV građa (magnetofonske vrpce, dijapozitivi, audiokasete i videokasete, mikrofilmovi, DVD-i) • -         elektroničke publikacije ili elektronička građa (kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije) • didatičke igre (u knjižnici osnovne škole)

  13. sadržaj ovisi o vrsti škole, odnosno o nastavnom planu i programu po kojem škola radi • mora biti u slobodnom pristupu • mora biti stručno obrađena – klasificirana i katalogizirana prema standardu za strojno čitljivo katalogiziranje (UNIMARC). • (Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)

  14. KNJIŽNIČNA GRAĐA • omogućava svim članovima škole razvijati kritičko mišljenje, te postati stvarni korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima • pristup knjžničnim zbirkama i uslugama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka i ne bi smio biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima (UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice)

  15. IZGRADNJA KNJIŽNIČNE ZBIRKE • Plan nabave – kvalitetne zbirke rezultat su planske, ciljane nabavne politike. Oblikovanje iziskuje planiranje zbirke, a vezano je uz nastavni plan i program škole, financijske i prostorne mogućnosti, sposobnosti školskog knjižničara za suradnju s predmetnim nastavnicima • načini nabave su: kupnja, dar i zamjena. Kupnja na temelju oglednog primjerka najbolji je i najsigurniji način ostvarenja zacrtanog plana nabave, budući da se ostvaruje izravan doticaj s građom i izravna komunikacija s predmetnim stručnjacima, učiteljima ili nastavnicima.

  16. odabir knjižnične građe, uključivanje različitih vrsta građe – vrednovanje knjižnične zbirke /statističke metode/ koristiti u nabavnoj politici • izlučivanje oštećene, zastarjele i prekobrojne građe – izlučivanje knjižnične građe nezaobilazan je čimbenik u održavanju kvalitete zbirke /revizija i otpis/

  17. ŠTO NABAVLJATI? • lektiru iz hrvatskog jezika, a u školama u kojima se izvodi nastava na jeziku nacionalne manjine i lektiru na tom jeziku • ostalu knjižničnu građu – prema programu škole, knjižnica će razvijati fond koji podupire struku • građu na stranim jezicima koji se uče u školi • referentnu građu (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase…)

  18. znanstveno-popularnu i stručnu građu za sva nastavna područja • literaturu iz pedagogije, metodike, psihologije, sociologije te knjižničarstva i informatike • stručne, znanstveno-popularne i pedagoške časopise te časopise i listove za djecu i mladež

  19. OMJER KNJIGA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI • u knjižnici osnovne škole je 60% knjiga za lektiru, a 40% stručnih i ostalih knjiga • u knjižnici srednje škole je 50% knjiga za lektiru, a 50% stručne literature (razmjerna zastupljenost svakog stručnog predmeta u nastavi) • -5 – 10% knjižnične građe čini referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije i sl.) • -10% pedagoško-metodička literatura potrebna za izvođenje nastave i stalno stručno usavršavanje nastavnika te literatura iz knjižničarstva i informacijskih znanosti (Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)

  20. POZORNOST PRILIKOM NABAVE! • prednost imaju tvrdo uvezane knjige • cijena, ali ne jeftinije na račun kvalitete • djelo pisano suvremenim jezikom • pregledati predgovor, pogovor i sl.

  21. ZAŠTO IZLUČIVATI KNJIŽNIČNU GRAĐU? • izdvojiti oštećenu, neaktualnu, fizički neprivlačnu, nekvalitetnu građu i sl. • osloboditi prostor na policama za novu i suvremenu građu te učiniti prostor privlačnijim • školska knjižnica nije «skladište» knjižnične građe

  22. MJERILA ZA IZLUČIVANJE KNJIŽNIČNE GRAĐE • fizičko mjerilo • sadržajno mjerilo • mjerilo upotrebljivosti

  23. FIZIČKO MJERILO • uništena i oštećena knjižnična građa • knjige • -         pokidane, pohabane, nagrižene, nagorjele, razmočene, polivene, pljesnive, išarane i sl. • -         kojima nedostaju stranice • -         u higijensko neprimjerenom stanju • -         nepotpune monografske publikacije u više svezaka, nepotpuna godištačasopisa • -         publikacije izblijedjelog tiska, odnosno ilustracija itd.

  24. neknjižna građa (zvučne kasete, filmske vrpce, diskete, videokasete, CD ROM-ovi) • -         oštećeni od vlage, topline • -         iskidane trake • -         izbrisani zapisi • loše snimljeni zapisi

  25. SADRŽAJNO MJERILO • neodgovarajući sadržaj • zastarjele informacije • zastarjeli udžbenici • starija izdanja, ako ima novijih • slabije prevedena djela, ako ima kvalitetnije prevedenih

  26. prekobrojni primjerci građe • slikovnice nekvalitetnih ilustracija • knjige zastarjela jezika • knjige pisane pismom koje nije u nastavnom programu škole

  27. MJERILO UPOTREBLJIVOSTI • frekvencija posudbe • upotreba nositelja zapisa • usklađivanje među knjižnicama kod izlučivanja građe (razmjena) • specifična mjerila za periodične publikacije: • -         na početku nije naveden sadržaj • -         više ne izlaze i nemaju zajednički sadržaj • -         obzirom na godine više ih nije potrebno pohranjivati

  28. ŠTO S OTPISANOM GRAĐOM? • ponuditi pravnim osobama • ponuditi fizičkim osobama • reciklaža • (Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe, NN, broj 21/2002.)

  29. Školski knjižničari su svjesni važnosti ravnateljeve potpore za uspjeh njihovaprograma. Kao voditelj škole i glavna osoba u postavljanju okvira i uvjeta za provedbu školskog programa, ravnatelj škole bi trebao biti svjestan važnosti djelotvorne uloge školske knjižnice i kvaliteta knjižničara profesionalca. U procjenjivanje cijele škole ravnatelj bi trebao uključiti i procjenu knjižnice te isticati koliko je važan doprinos dobre knjižnične službe u postizanju zadanih obrazovnih standarda.

  30. Svaka je škola svojim učenicima dužna osigurati dobro opremljenu, pristupačnu, suvremenu knjižnicu. Školska knjižnica bi se trebala nalaziti u središtu, srcu škole i neophodna je kako djeci u učenju, tako i nastavnicima u poučavanju, pružajući temelj za učenje i razonodu tijekom cijeloga života.

  31. No, znamo da postoje izvrsne i dobre školske knjižnice, ali i one osrednje i loše. Ima školskih knjižnica smještenih u neprikladne prostore, sa zastarjelom i dotrajalom građom, bez informacijske i komunikacijske tehnologije. Štošta može utjecati na takvo stanje školskih knjižnica, no, u nekim je školama to nedostatak interesa i znanja o uloziškolskih knjižnica u obrazovanju. U takvim sredinama moramo promicati uvjerenje o važnoj ulozi školskih knjižnica u obrazovnom i osobnom životu djece i mladih.

  32. Školska je knjižnica važna za nastavni program, kao i za čitanje izvan nastavnog programa i zadovoljavanje informacijskih potreba učenika. Osigurava pristup spoznajama, mislima i raspravama. Ima središnje mjesto u intelektualnom, duhovnom i političkom životu svakoga društva i stoga su školske knjižnice posebno važne u životu školskih zajednica. Da bi svakom učeniku omogućila ostvarenje njegova punog potencijala, škola mora osigurati uvjete koji će čitanje i učenje učiniti ugodnim.

  33. U društvu u kojem se znanje neprestano razvija, a učenje postaje cjeloživotno iskustvo, usvajanje informacijskih vještina i razvijanje kritičkog mišljenja trebalo bi započinjati upravo u školskoj knjižnici koja bi trebala pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu koje se sve više zasniva na informacijama i znanju. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i tako im pomaže da postanu odgovorni građani.

  34. Školske knjižnice učenicima nude vrijeme, prostor i mogućnosti za individualni i grupni rad, timski rad te za razvijanje i usvajanje novih vještina. U knjižnici učenici mogu istraživati i povezivati različite ideje, podupirući razvoj osobnih ukusa i interesa, neovisnosti, znatiželje i ljubavi prema čitanju i istraživanju. Međutim, ona mora biti dostupna, dobroopremljena, a mora nuditi novu, odgovarajuću, točnu i privlačnu građu različite tematike koja će poduprijeti i njegovati um djeteta u razvoju.

  35. U knjižnici bi trebali raditi knjižničari koji razumiju mnogobrojne potrebe učenika i zahtjeve promjenjivog nastavnog programa. Promidžbom programa HNOS-a, školska knjižnica treba skrbiti da svaki učenik uspije na najbolji mogući način.

More Related