1 / 33

Zajednice koje brinu – znanstveno utemeljenje preventivnih intervencija u zajednici i školskom okruženju Josipa Bašić V

Zajednice koje brinu – znanstveno utemeljenje preventivnih intervencija u zajednici i školskom okruženju Josipa Bašić Valentina Kranželić Miranda Novak Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Odsjek za poremećaje u ponašanju Centar za prevencijska istraživanja

jana
Download Presentation

Zajednice koje brinu – znanstveno utemeljenje preventivnih intervencija u zajednici i školskom okruženju Josipa Bašić V

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zajednice koje brinu – znanstveno utemeljenje preventivnih intervencija u zajednici i školskom okruženju Josipa Bašić Valentina Kranželić Miranda Novak Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Odsjek za poremećaje u ponašanju Centar za prevencijska istraživanja Zagreb, 19. i 20. 2. 2009. Skup2009

  2. Sadržaj prezentacije • O projektu “Zajednice koje brinu: razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici“- prevencija rizičnih ponašanja djece i mladih u lokalnim zajednicama • O programu PATHS – socijalno-emocionalno učenje za učenike razredne nastave u osnovnim školama

  3. Zajednice koje brinu znanstveno-akcijski projekt • Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju (2002-2006; projekt ERF-a, potpora MZOŠ i Istarske županije- Upravno odjel za zdravstvo i socijalnu skrb) • Zajednice koje brinu: razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici (2007-2009; nastavak istog projekta i uz istu potporu)

  4. Intervencijski spektar(mjesto projekta ZKB) prevencija tretman održavanje stanja identificiranislučajevi standardnitretman za znane poremećaje indicirana dugotrajnitretman selektivna univerzalna post-tretman (Mrazek, Haggerty, 1994)

  5. Zajednice koje brinu znanstveno-akcijski projekt Ciljevi projekta: • izraditi model prevencije poremećaja u ponašanju koji će biti postavljen u lokalnu zajednicu te opisan kroz pozitivan razvoj, osnažene obitelji, vrtiće/škole koje promiču zdravlje, učenje i zaštitu, zajednice koje brinu. Svrha projekta: • unapređenje znanja iz područja prevencijske znanosti, • programiranje modela prevencije na lokalnoj razini na osnovi procjene potreba i resursa u zajednici te • jačanje zajednice za organizaciju prevencije rizičnih ponašanja djece i mladih.

  6. Misija Misija predstavnika regionalne i lokalne samouprave u Istarskoj županiji i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je: istražiti potrebe djece/mladih te zaštitne i rizične čimbenike njihovog razvoja, povezati postojeće i poticati pokretanje novih resursa, jačati kapacitete zajednice za izradu sveobuhvatnog modela prevencije poremećaja u ponašanju. Vizija i misija Vizija Istra kao zajednica sa sustavom multidisciplinarne podrške i pomoći za djecu/mlade, koji odgovara njihovim potrebama i osnažuje ih za aktivno sudjelovanje u vlastitom razvoju i razvoju okruženja u kojima žive • Viziju i misiju projekta izradila je grupa koordinatora i istraživača, 21. i 22. siječnja 2003. godine u Puli

  7. Istraživački dio izbor uzoraka i instrumenata studijski projekt pilot projekt glavno istraživanje upisivanje i obrada podataka rezultati i analiza implikacija rezultata na lokalnoj i županijskoj razini završni elaborat Plan provedbe projekta Akcijski dio - jačanje lokalne zajednice • razvijanje i izgradnja stručnih timova, Koalicija za prevenciju • edukacija stručnjaka • popisivanje postojećih projekata/programa • procjena/evaluacija postojećeg stanja • postavljanje i evaluacija pilot projekata/programa • edukacija stručnjaka u odnosu na odabrane projekte/programe • supervizija provođenja izabranih projekata/programa • institucionalizacija/održivost projekata/programa (modela u cjelini)

  8. Model prevencije u zajednici

  9. Procjene potreba (kvantitativni i kvalitativni pokazatelji) problem (3) ↕ rizični i zaštitni čimbenici (2) ↕ pozitivan razvoj (1)

  10. Glavno istraživanje

  11. Cilj glavnog istraživanja je identificiranje rizičnih i zaštitnih čimbenika na razini: - djeteta, mladog čovjeka - obitelji - vrtića/ škole - susjedstva, zajednice

  12. Uzorak instrumenata

  13. Kvalitativni podaci • Fokus grupe (izabrani građani – svih dobi, predstavnici građana i ključnih ljudi na svih 12 lokalnih zajednica) u dvije vremenske točke (priprema se i treća)

  14. Rezultati istraživanja – prioriteti(kvantitativni i kvalitativni podaci) • intervencije koje bi trebale bile namijenjene djeci i mladima trebaju uključivati jačanje socijalnih i emocionalnih vještina. • kada se radi o obiteljskom okruženju preventivne intervencije potrebno je usmjeriti razvijanju/jačanju učinkovite komunikacije u obitelji, te svladavanju i dosljednoj primjeni roditeljskih vještina poput nadgledanja djece, discipliniranja i slično

  15. Rezultati istraživanja (kvalitativni i kvantitativni podaci) – prioriteti • predškolske ustanove i škole koje promiču pozitivan razvoj te time ulažu i u prevenciju poremećaja u ponašanju trebaju ulagati u stvaranje partnerstva između institucija obrazovanja i roditelja, stvaranje podržavajućeg okruženja u školama • u području djelovanja na razini zajednice preventivni napori trebali bi se usmjeriti na jačanje normi «ne-korištenja» alkohola i droga te veću kontrolu poštivanja zakona (prodaja i točenje alkohola mlađima od 18. godina); isto tako potrebno je stalno ulagati u senzibilizaciju ljudi u zajednici za potrebe djece/mladih te, posebice, uključivanje ključnih ljudi u preventivne aktivnosti (zastupanje prevencije)

  16. Izabrani prioritetni programi/projekti 1. PATHS (Promoting Alternative Thinking Strategies, socijalno- emocionalno učenje) 2. Suradnja obitelji i škole 3. Treninzi/škole za roditelje 4. Norme u zajednici – pijenje mladih 5. Savjetovalište

  17. Programi prevencije utemeljeni na dokazima/znanstvenim rezultatima • nema programa prevencije utemeljenih na dokazima u Hrvatskoj i Istri (rijetki programi počeli su se približavati evidence-based programima primjerice Vršnjak pomagač u IŽ) • u projektu se radi na tome da se za izabrane prioritete razviju programi koji zadovoljavaju sve značajke uspješnih programa (prate se svi kriteriji) • primjena programa s dokazima iz SAD-a (primjerice PATHS na kojemu se osim evaluacije uči o implementaciji, vjerodostojnosti, kulturološkoj prilagodbi, evaluaciji …)

  18. Socijalno – emocionalno učenje • ZKB prioritet za ulaganja Istarske županije u zdravi razvoj djece i mladih postavljen na temelju: • podataka istraživanja • fokus grupa sa građanima i stručnjacima • procjene postojećih resursa/programa u području • Socijalno – emocionalno učenje (SEL) – znanje, navike i vještine koje stoje u središtu djetetovog akademskog, osobnog i socijalnog razvoja (www.casel.org) • SEL je neophodan za uspjeh – u školi i u životu djeteta • SEL koncept uključuje vještine: • prepoznavanja osjećaja i nošenja s njima • donošenja odgovornih odluka • ostvarivanja i održavanja pozitivnih odnosa s drugima • učinkovitog nošenja sa svakodnevnim situacijama – rješavanje problema

  19. PATHS program • Promoting Alternative Thinking Strategies – razvijanje alternativnih strategija razmišljanja • Autori - C. Kusché, M.Greenberg, 1994 • sveobuhvatan program za promicanje emocionalne i socijalne kompetencije i smanjivanja agresije i nasilnih ponašanja u ranoj osnovnoškolskoj dobi • namijenjen učenicima nižih razreda osnovne škole (1.-4.razred) • provode ga učiteljice u razredu, cijele školske godine, 2-3 puta tjedno po 20-30 minuta uz superviziju i podršku stručnih suradnica (socijalnih pedagoginja, psihologinja…)

  20. Učinkovit program, znanstveno utemeljen (NREPP, Blueprints for Violence, SAMHSA) • Implementiran u mnogim zemljama – SAD, Australija, Nizozemska, Njemačka, Velika Britanija… • Pokazuje učinke u urbanim i ruralnim sredinama, s populacijom djece s teškoćama u razvoju (npr. oštećenja sluha, gluhoća, teškoće u učenju, emocionalni poremećaji, snižene intelektualne sposobnosti), nadarenim učenicima, redovitom populacijom, različitim rasnim i etničkim skupinama…

  21. Ciljevi PATHS-a • Povećanje samokontrole – kontrola uznemirenosti i ponašanja • Razumijevanje i korištenje vokabulara vezanog za osjećaje i emocionalna stanja – razumijevanje emocija • Integriranje emocionalnih, kognitivnih i lingvističkih vještina za učinkovito rješavanje problema • Promicanje pozitivnih vršnjačkih odnosa i razvijanje samopoštovanja

  22. Sastavni elementi PATHS-a • PATHS lekcije – opći cilj, specifični ciljevi, potreban materijal, upute učiteljima, procedura, dodatne aktivnosti, aktivnosti za doma, bilješke, podsjetnik • Lica s osjećajima, semafor kontrole, priče, slikovnice, stripovi, priče u slikama, fotografije • Pisma za roditelje • Radni listići – za generalizaciju naučenih vještina

  23. Rezultati PATHS-a u istraživanjima • U različitim studijama, PATHS je pokazao (u odnosu na kontrolnu grupu): • 32% smanjenje agresivnih ponašanja učenika prema izvještaju učitelja • 68% poboljšanje prepoznavanja i imenovanja emocija • 20% bolji rezultati na testovima kognitivnih vještina • značajno poboljšanje sposobnosti i volje u korištenju učinkovitih strategija rješavanja konflikata • U tri rigorozna znanstvena istraživanja, pokazalo se da korištenje PATHS-a značajno utječe na poboljšanje u području razumijevanja socijalnih situacija i prepoznavanje emocija, te smanjenje agresivnog ponašanja i nasilja.

  24. Proces implementacijePATHS-a u Istarskoj županiji 2006/07 • Promicanje PATHS programa u zajednici i školama – prezentacije autora programa • Prijevod pilot-lekcija • Primjena pilot-lekcija – iskustva korištena za prilagodbu programa • Prijevod i prilagodba materijala za prvu godinu primjene (priručnik za učitelje, popratni materijal – lica, priče, skice…) • Izbor škola za pilot primjenu PATHS-a • OŠ Poreč, Poreč (dva 1.razreda) • OŠ I.L.Ribar, Labin, PŠ Kature (dva 1.razreda)

  25. 2007/08 • Edukacija učiteljica – Elaine Berrena, Prevention Research Center, Penn State University • Socijalno-emocionalno učenje; pozitivno ozračje u razredu; lekcija o osjećajima; samokontrola i rješavanje problema; lekcije o prijateljstvu • Rasprava o SEL-u i PATHS programu; pregled istraživanja i teorijske podloge; obrađivanje lekcija i materijala; razrađivanje strategija za poučavanje lekcija i vođenje učenika kroz program • Primjena programa u 1.razredima • 2 puta tjedno 30-40 minuta • 56 lekcija u školskoj 2007/08. godini 2008/09 • Primjena programa u 2.razredima • 1-2 puta tjedno 30-40 minuta • 46 lekcija u školskoj 2008/09. godini

  26. Kvaliteta implementacije • Supervizijska podrška autora programa (M.Greenberg, C.Domitrovich, Prevention Research Center, Penn State University, SAD) • PATHS koordinator u školi – stručne suradnice (tjedni susreti, logistička podrška) – mjesečni izvještaji • Izvještaji učiteljica – o primjeni programa i eventualnim promjenama (tjedni) • Supervizija s istraživačkim timom (prema potrebi telefonski kontakti, mjesečni susreti)

  27. Izazovi implementacije • Kontekst – priprema okruženja za promjenu; senzibilizacija struke i javnosti; priprema škole za primjenu • Učitelji/ce – znanja i vještine vođenja razreda, interaktivnog rada, stvaranja pozitivne atmosfere pogodne za učenje, entuzijazam, iskustvo i pripremljenost za program; dostupna trajna edukacijska i supervizijska podrška • Administrativna podrška – ravnatelj, administracija u školi, više administrativne razine – financiranje, trajna podrška primjeni; dugoročna institucijska podrška programu • Početak u manjim koracima – pilot primjene, sa svrhom prikupljanja iskustva u primjeni SEL programa u različitim okruženjima • Održivost programa – potrebno je 3-5 godina implementacije na temelju kojih se može stvoriti dugoročni plan ugrađivanja SEL programa u kurikulum

  28. Proces evaluacijePATHS-a u Istarskoj županiji • Evaluacija učinka – koje rezultate PATHS ima na razini prepoznavanja i nošenja s osjećajima, ponašanja, socijalne kompetencije, rješavanja problema? • Upitnici: Upitnik prepoznavanja osjećaja, Upitnik o socijalnoj kompetenciji, Intervju s djetetom • Pre- i post-test (3 točke – prije početka programa, na kraju 1.razreda, na kraju 2.razreda) • Eksperimentalna – kontrolna grupa

  29. Evaluacija implementacije – koliko vjerno je program primijenjen, koliko su korisnici zadovoljni programom, što možemo naučiti iz primjene programa, što je bilo dobro, što treba mijenjati za primjenu u uvjetima hrvatskih škola? • Upitnici, izvještaji, vođeni razgovori: Mjesečni upitnik za koordinatora, Upitnik o PATHS-u za učiteljice, Anketa za roditelje, razgovor s učenicima, razgovor s timom za implementaciju (ravnatelj, PATHS koordinatorice, učiteljice, istraživački tim) • Na kraju 1.razreda, na kraju 2.razreda

  30. Izazovi evaluacije • Priprema za proces evaluacije –razumijevanje smanjuje otpor • Osigurati sredstva za provođenje vanjske evaluacije • Evaluacija učinka – standardizirani instrumenti za procjenu emocionalnog, socijalnog, kognitivnog funkcioniranja djece (iz razloga kulturološki osjetljivih tema) • Evaluacija implementacije – vrijedna iskustva za program, tijekom primjene i za ubuduće

  31. Naučene lekcije • Osiguravanje podrške programu na razini škole i više administrativne razine • Prijevod i adaptacija programa u suradnji sa svim dionicima • Pilot primjena • Priprema preduvjeta prije početka programa • Osiguravanje trajno dostupne podrške za vrijeme primjene programa – edukacija, supervizija i tehnička/logistička podrška • Poštivanje i priznavanje uloženog znanja, vještina i energije; podržavajući i pozitivni odnosi u timu, povjerenje, razumijevanje i uvažavanje • Povezivanje programa s drugim sličnim ulaganjima u školi/zajednici i s drugim dionicima procesa socijalno-emocionalnog učenja – roditelji, obitelj, građani, stručnjaci…

  32. Zajednice koje brinu … kako dalje? • javni pozivi/prioriteti osigurani na osnovi procijenjenih potreba i resursa • programi prevencije utemeljeni na dokazima • studije isplativosti/korisnosti • održivost modela prevencije na pojedinim lokalitetima i na razini Istarske županije • institucionalizacija modela (Koalicija za prevenciju u Istarskoj županiji)

  33. Hvala na pažnji!

More Related