Politika zaštite okoliša EU- pregled istorijskog razvoja

1. Politika zaštite okoliša EU-pregled istorijskog razvoja Paul Tempany ekspert za oblast izrade politika - industrijsko zagađenje, klimatske promjeneimonitoring okoliša

2. Profesionalno iskustvo konsultanta • preko 30 godina iskustva u oblasti kontrole zagađenja i politika u UK i EC • agencije za upravljanje vodama i zaštitu okoliša, vlada, obuka, istraživanje, konsultantski angažmani i industrija • autor 3 referentna dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama (BAT)za IPPC • zagađenje voda, upravljanje otpadom, IPPC, energetska efikasnost i klimatske promjene

3. Ciljevi prezentacije • Objasniti istorijski razvoj politike zaštite okoliša EU • Istaknutidešavanja ključna za razvoj politike • Objasniti ključna dešavanja • Na koji su način ove politike relevantne za BiH

4. Počeci i rani razvojpitanja zaštite okoliša • Mojsije i Izraelci • obredno pranje izvanlogora,od 15.do 12.stoljeća p.n.e • Islamski učenjaci,od 9. do 13. stoljeća • najstariji pisani izvori o vezi između zagađenja i zdravlja ljudi • Mesari iz doba srednjeg vijeka u talijanskom gradu Ferrari • jame za sakupljanje krvinakon klanja životinja • Engleski kralj Edvard I, 1272. • zabranio spaljivanje uglja u Londonu • Španski kralj Filip II, 15.stoljeće • groblja izvan urbanih područja

5. Industrijska revolucija – glavne odlike • Mehanizacija • znatno povećala proizvodnju • Snaga vodene pare • zamijenila ljudsku radnu snagu i životinjsku vučnu snagu, te snagu vjetra i tekuće vode • Proizvodnja željeza (kao iolova ibakra) • ugalj i koks zamjenili su drvo kao gorivo u metalurgiji • Migracija stanovništva uveća mjesta i gradove • čista voda, onečišćena voda • loš kvalitet zraka

6. Primjeri iz UK Slika s početka 19. stoljeća, Widnes (Cheshire,UK) prekriven oblakom nastalim uslijedLe Blancovog postupka Zakon o lužinama, 1863 (Alkali Act) 5 inspektora čiji je zadatak da kontroliraju gas nastao iz procesa proizvodnje hlorovodonične kiseline u hemijskoj industriji

7. London je 1851. godine bionajveći i najpoznatiji grad u svijetu, sa 2,5 miliona stanovnika Epidemija kolere 1848. i drugi slučajevi pojave epidemije kolere 616 smrtnih slučajeva 1854. 1858.-u obilježio je “Veliki smrad” (Great Stink)koji je doveo do uvođenja modernog kanalizacionog sistema

8. Veliki smog, 1952 20000 smrtnih slučajeva 100000 oboljelih doveo je do donošenja Zakona o čistom zraku (Clean Air Act), 1956.

9. Počeci razvoja politike EU • 1957.Rimski ugovor • formirana Evropska ekonomska zajednica • Primarno ekonomskog karaktera – ‘Zajedničko tržište’ • Nije postojala okolišna dimenzija • državni propisi • Početni propisi na temelju: • Člana 100 ‘jednaka pravila za sve na unutrašnjem tržištu’ • Člana 235 ‘ostalo’

10. Prve evropske direktive o zaštiti okoliša • 1967. ‘Direktiva o pakiranju’ - o usklađivanju propisa u vezirazvrstavanja, označavanjai pakiranja opasnih tvari • 1970. Direktiva o dozvoljenom nivou buke iizduvnom sistemu motornih vozila.

11. Okolišna pitanja od interesa za javnost • od 1945 do danas: nuklearno testiranje • 1971. Greenpeace proveo prvu akciju protiv testiranja • 1940 – 1960: smog u gradovima • 1950 – 1980s: kisele kiše • 1984. pogođena polovina stabala u Švarcvaldu (Crnoj šumi), u Njemačkoj • 1962 ‘Tiho proljeće’(Silent Spring): posljedice upotrebe pesticida • 1978 Love Canal: toksični otpad

12. Slike koje ilustruju stanje okoliša 1960-ih

13. Pritisci i promjene • 1: različiti državni standardi predstavljali su značajne prepreke u trgovininpr. kontrola emisija izduvnih gasova iz motornih vozila • 2: okolišni problemi sve više postaju predmetom međunarodne politike, npr. kisela kiša, toksični otpad • 1972. održana Konfrencija Ujedinjenih naroda posvećena okolišu • Štokholmska konferencija • 1972. uParizu održan samit šefova država, dekleracija postaje Prvi akcioni program zaštite okoliša

14. Prviakcioni program zaštite okoliša (EAP) 1973 - 1976 Komisija je trebala predložiti: • smanjenje zagađenja i štetnog djelovanja i smetnji uzrokovanih zagađenjem ; • unapređenjeprirodnog i urbanog okoliša; • rješavanje okolišnih problema prouzrokovanih iscrpljivanjem određenih prirodnih resursa; • bolju upoznatost s okolišnim problemima i edukaciju.

15. Razvoj politike zaštite okoliša EU • Od 1957.do 1987.oko 200 propisa • Kritizirana pravna osnova • Međuvladina konferencija (IGC), 1986.s ciljem modifikovanja Rimskog ugovora • 1987.Jedinstveni evropski akt • Glava: Okoliš,članovi 130r-t,veoma opsežno • Nova područja • npr. zaštita staništa divlje faune i flore, sloboda pristupa informacijama

16. Načela vezana za zaštitu okoliša • očuvati, zaštititiipoboljšatikvalitetu okoliša; • doprinijetizaštiti zdravlja ljudi • osiguratirazboritoiracionalnokorištenje prirodnih bogatstava. • potrebno je preduzimanje preventivnih mjera • šteta nanesena okolišu ispravlja se na izvoru • zagađivač plaća • ‘zahtjevi vezani za zaštitu okolišasastavni su dio drugih politika Zajednice’

17. Zajednica uzima u obzir: • naučne i tehničke podatke • okolišne uvjete u različitim regijama • troškove i koristi djelovanja odnosno nedjelovanja • ekonomski i društveni razvoj Zajednice • gdje je djelovanje Zajednicebolje od djelovanja na nivou zemalja članica • da zemlje članice mogu uvesti strožije mjere sve dok su iste usklađene sa ciljevima Ugovora npr. unutrašnjim tržištem

18. Dalji pokretači politike zaštite okoliša • 1976 nesreća u mjestu Seveso: • eksplozija u hemijskom postrojenju • 1982 Sevesodirektiva • Opad • 1978. Amoco Cadiz: izlijevanje nafte • 1979. 3 Mile Island: topljenje jezgre nuklearnog reaktora • 1984. Bopalska nesreća: curenje otrovnog gasa • 1986.Černobil: nuklearna katastrofa • 1985.Oznska rupa: • Međunarodni efekat • 1987. Montrealski protokol

19. Incident u tvornici u Sevesu 1976 • Malo hemijsko postrojenje • Zakon je nalagao zatvaranje tokom vikenda • Zatvorena prebrzo i bez odgovarajućih mjera predostrožnosti • Eksplozija je za posljedicu imala najveću zabilježenu izloženost stanovnika dioksinima • 41 bure toksičnog otpada pronađeno je u Francuskoj, nakon što je bilo “izgubljeno”sedam godina

20. Ugovor iz Mastrichta, 1992 • Održiv i neinflatorni rast, poštujući pri tomokoliš’ (član 2) • ‘uravnotežen i održiv ekonomski i socijalni razvoj’ • ‘s ciljem postizanja visokog nivoa zaštite’, i temelji se na ‘načelu predostrožnosti’ • ‘zahtjevi za zaštitom okoliša moraju se ugraditi u ... druge politike Zajednice • Postupak suodlučivanja s Evropskim parlamentom • Glasanje kvalificiranom većinom (QMV) u Vijeću, uklonjen veto ZČ

21. Ugovor iz Amsterdama, 1997 • Održivi razvoj je izričito naglašen • Generalnom direktoratu za okoliš date veće ovlasti • Uključivanje zahtjeva u pogledu zaštite okoliša u sva područja koja uređuju politike • VM priprema procjenu uticaja na okoliš (EIA)za sve politike koje se mogu odraziti na okoliš • Suodlučivanje postaje redovni postupak za pitanja zaštite okoliša • Zajednicanadležna za sve oblasti zaštite okoliša • Novi pristupi: • Kardifski proces • Strategija Evropske unije za održivi razvoj

22. Ugovor iz Nice, 2001 • Izmjeneglasanja kvalificiranom većinom (QMV) • ManjeZČimaju više glasova u odnosu na broj stanovnika

23. 2009 (na snagu stupa) Ugovor iz Lisabona • Dodatno jačati održivost • Podupirati održivi razvoj izvan granica Evrope • Unija sa ZČ dijeli nadležnost za energetiku • Ribarstvo i očuvanje morskih bioloških resursa pripadaju poljoprivredi • Poljopriveda i ribarstvopotpadaju pod postupak suodlučivanja • Parlament može uticati na kompletan budžet

24. Šesti akcioni program zaštite okoliša EU • od jula 2002.dojula 2012. • 4 ključne tematske oblasti • 7 tematskih strategija: • Zrak • Pesticidi • Prevencija otpada i recikliranje • Prirodni izvori • Zemljište • Morski okoliš • Urbani okoliš

25. ŠestiEAP - 4 ključne tematske oblasti: - Klimatske promjene - Priroda i biodiverzitet - Okoliš, zdravlje i kvalitet života - Prirodni resursi i otpad

26. Sedmi akcioni program zaštite okoliša EU • Komunikacija EK o strateškim inicijativama • Strategija Europe 2020 • Europski semestar • Sedmi EAP treba biti strateški dokument za: • Poboljšati provedbu praćenja evidencija • Dalje integrisati klimu i okoliš • Uskladiti postojeću politiku i praksu sa znanjem • Ispuniti značajne praznine politike • 26.septembraministarski sastanak RENA

27. Ograničenja djelokrugapolitike zaštite okoliša EU • Načelo supsidijarnosti • određeni ‘okvirni’ propisičime se ZČ ostavlja prostor da detaljno razdrade svoje propise • Osjetljiva područja zahtijevaju jednoglasnost Vijeća ministara • npr. ekološko oporezivanje, kvantitativno upravljanje vodnim resursima, prostorno planiranje, određeni aspekti energetske politike

28. Prednosti i nedostaci politike • Prioriteti više nisu pod isključivom kontrolom pojedinačnih zemalja članica. • ZČutiče naoblikovanje politike zaštite okoliša u cijeloj Evropi i svijetu • Zemlje članicemoraju primjenjivatipropise EU ili će biti kažnjene • ZČučestvuje u procesu •  Donošenje odluka na nivou EU neosporno je transparentnije • Zahtjev za ispunjavanjem standarda EU može osnažiti pregovaračko stajalište ministarstava nadležnih za okoliš u odnosu na ostala ministarstva u vladama ZČ • Okolišni standardi su pooštreni u većini ZČ npr. zraki voda. • Razmjena iskustava izmeđuZČnpr. IMPEL, EP Review grupa

29. Šta je Akcioni plan približavanja EU? • Usklađivanje okolišne politike i strategije sa EU • Akcioni plan se izrađuje u tu svrhu • Najveće poglavlje propisa: • VRIJEDI LI TRUDA?

30. Prednosti primjenepravne stečevina EU o okolišu Primjena će: • donijeti ulaganja i radna mjesta • privući ulaganja i izvan okolišnog sektora • smanjiti rizike • smanjiti troškove osiguranja • poboljšati iomogućiti očuvanjeimidža BiH • smanjiti troškove zdravstvene zaštite • poboljšati zdravlje i povećati potencijale stanovništva • zaštititi okoliš kako bi ga mogle koristiti i današnje i buduće generacije

31. IPA projekti • Ovaj projekat ‘otvara put’ • Izvršenje ovog ugovora otvara put do ulaganja u vrijednosti od preko 40 MILIONA EURA

32. Otvaranje novih radnih mjesta – ekološka industrija- Eko-industrija 3.4 miliona Proizvod-njaautomob-ila 2.7 miliona Hemik-alije 2.4 miliona -Metali 1.4 miliona -Tekstilnaindustrija 1.3 miliona -Zaposlenost u EU u odabranim industrijama (2005)

33. -Optimističnaprocjenaposlovauključujućiindirektnopodržanaradnamjesta 17% -Poslovidirektnoovisni o okolišu 12% Poslovivezanizaokoliš u Velsu (izraženi u % ukupnogzaposlenja, 2003) -Eko-industrija 2%

34. Turizam • Jedan od najvećih ekonomskih sektora u svijetu koji bilježi najbrži rast • Jedno od dvanaest radnih mjesta je u turizmu • predstavlja 5% globalnog BDP-a i BDP-a EU • 30% vrijednosti svjetskog izvoza usluga, dnevno se ostvaruje 3 milijarde američkih dolara prihoda od turizma, na 4. mjestu nakon goriva i proizvoda hemijske i automobilske industrije • Ljudi se kroz turizam približavaju prirodi što povećava upoznatost javnosti s okolišnim pitanjima • Ujedinjuje ljude i povezuje svijet, razvija međusobno poštovanje, razumijevanje i toleranciju

35. Turizam • BiHće biti 3. zemlja po visini stope rasta turizma u svijetu • Sarajevo proglašeno: • 43. najboljim gradom u svijetu; • jednim od 10 najboljih u 2010; • a 2012. proglašeno najboljim gradom za posjetiti • Postoje brojne mogućnosti za razvoj ruralnih područja

36. Izazovi za BiH • Teškoće u pogledu implementacije • Poboljšanje i očuvanje imidža • Posljedice nedjelovanja

37. Sprečavanje zagađenja: Ajka, Mađarska, industrijska nesreća – izlijevanje crvenog toksičnog mulja • 4.oktobra 2010. • Crveni otpadni muljizlio se iz fabrike aluminijuma • Brana je pukla • 9 smrtnih slučajeva, 122 povrijeđenih

38. Održivost • Nedostatak drveta kao ogrevnog i građevinskog materijala može se povezati sa padom: • Gilgameša ~ 3000 p.n.e. • Minojske civilizacije (na Kritu) ~ 1400 p.n.e. • Rima ~500 nove ere • Venecije u16. stoljeće • UK? Španija, Portugal • Gubitak kolonijalnih resursa

39. Granice rasta • Rimski klub, 1968. • ‘Granice rasta’ ,1972. • Kritike: • Tehnologija podcijenjena • Novi resursi, smanjena potrošnja • Mehanizam cijena • Revidirano 1993., 2009., 2010. zbog usklađenosti sa podacima

41. Održivost i klimatske promjene • Najveći eksperiment svih vremena • Značajni rizici promjena • BiHosjetljiva: • Zemljište, ekosistemi i vrste • Erozija i degradacija tla • Smanjivanje protoka vode u rječnim tokovima • Poplaveiklizišta • Gubici u turizmu (posebno zimskom), trgovini i sirovinama, poljoprivredi, šumarstvu, elektroenergiji dobijenoj iz hidroelektrana

42. Rezime • Politika zaštite okoliša razvijala se kao odgovor na incidente i aktivnosti • EU je usvojila načela kao što su: • zagađivač plaća, supsdijarnost ..... • Postoje nedostaci primjene, ali: • Prednosti su velike • prednosti za ekonomiju • održivost • Članstvo u EU pruža mogućnostda se utiče na oblikovanje politika EU i međunarodnih politika

43. Hvala za pažnju! Paul Tempany ptempany@eptisa.com