SMETNJE U PSIHOFIZICKOM RAZVOJU DJECE I ADOLESCENATA

1. SMETNJE U PSIHOFIZICKOM RAZVOJU DJECE I ADOLESCENATA

2. ZA�TO JE VA�NO POZNAVATI DJECJI RAZVOJ? Da bismo znali �to mo�emo ocekivati od djeteta, kad to mo�emo ocekivati, te u kojoj dobi se neka razvojna pojava (pona�anje, sposobnost) nadomje�ta zrelijim oblikom. To znanje omogucuje postavljanje dobnih normi tjelesnog, motorickog razvoja te kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja.

3. Poznavanje odvijanja razvoja omogucuje da se djetetu pru�e odgovarajuci razvojni poticaji u najbolje vrijeme. Poznavanje odvijanja razvoja omogucuje pravovremenu pripremu djeteta na promjene koje ce se zbivati u njegovom tijelu, pona�anju ili interesima.

4. TJELESNI NEDOSTACI Nasljedni ili steceni uslijed nepovoljne prenatalne okoline, povreda tijekom poroda, bolesti, nesrece, Psihogeni, uvjetovani emocionalnim problemima (npr. �fantomski�, umi�ljeni nedostaci). Neki se mogu ukloniti ili izlijeciti, neki ubla�iti, neki prikriti, ali neki ostaju ili se cak vremenom progresivno pogor�avaju.

5. Posljedice tjelesnih nedostataka Ogranicavaju djetetovu aktivnost i razvoj. Osjecaj manje vrijednosti, osobito u �kolskoj dobi i adolescenciji. Mogu imati o�tecenja u: psihofizickom razvoju, �kolskom uspjehu, igri s drugom djecom, socijalnoj prilagodbu, razvoju i prilagodbi licnosti, i u odrasloj dobi.

6. Te�ina posljedica ovisi o: te�ini tjelesnog nedostatka (�to je te�i, to je i psihicka �teta veca); vremenu nastanka (�to je ranije nedostatak nastao u djetetovom �ivotu, to ce se ono bolje prilagoditi na njega); ogranicenjima aktivnosti koja nedostatak uzrokuje; stavovima drugih ljudi i stavovi samog djeteta (prihvacanje ili neprihvacanje, sa�alijevanje djeteta); osjecaju razlicitosti od druge djece.

7. O�TECENJA OSJETILA Osjetila najva�nija za pravilan psihofizicki razvoj djeteta su vid i sluh. O�tecenja osjetila ogranicavaju iskustva djeteta i mijenjaju druga osjetila. Percepcija, predod�be i procesi mi�ljenja, tj. cjelokupno iskustvo postaje drukcije.

8. O�tecenje vida Krajnje o�tecenje vida je sljepoca Slijepo dijete do�ivljava svijet na potpuno drugaciji nacin. Njihovo iskustvo je oskudnije. Najveci su problemi u socijalnoj prilagodbi.

9. Posljedice gubitka vida U �kolovanju, bitno je vrijeme gubitka vida Djeca rodena slijepa te�e usvajaju �kolska znanja, ali se emocionalno bolje prilagodavaju na nedostatak Djeca koja su kasnije izgubila vid, obrnuto. Slijepa djeca se zbog toga �koluju u posebnim �kolama.

10. Gubitak sluha Prvi znak: izostanak stadija brbljanja u govornom razvoju. Javlja se u razlicitim oblicima i stupnjevima. Nu�na je rehabilitacija, a po potrebi i �kolovanje u posebnim ustanovama.

11. Posljedice gubitka sluha: Ote�an razvoj govora, narocito kod potpune gluhoce. O�tecen razvoj mi�ljenja - te�ko dosi�e najvi�i razvojni stupanj, apstraktno mi�ljenje. Velike te�koce u socijalnoj prilagodbi, narocito u adolescenciji � izolirani, osjecaju se manje vrijedni.

12. UMNA ZAOSTALOST (MENTALNA RETARDACIJA) Psihosocijalni i psiho-odgojni nedostatak koji se ocituje u velikim te�kocama ucenja, rje�avanja problema, apstraktnog mi�ljenja te prilagodbe na nove situacije. Najra�irenija od svih razvojnih smetnji � 2-3% u populaciji

13. Stupnjevi umne zaostalosti Utvrduje se testovima, na osnovi omjera kronolo�ke dobi i mentalne dobi. Osoba se kategorizira kao: lako mentalno retardirana - IQ 50-69 � kao djeca 7-11 god umjereno mentalno retardirana - IQ 35-49 - kao djeca 3-7 god te�e mentalno retardirana � IQ 20-34 te�ko mentalno retardirana � IQ 0-19. - te�e i te�ko - kao djeca 0-3 god

14. Vanjski znakovi Vecina nema organskih o�tecenja, Manji broj, obicno umjereno, te�e ili te�ko zaostalih, imaju i razlicita organska o�tecenja - obilne stigmatizacije glave, lica, tijela, kao npr. deformacije ociju, uha, usta, nosa, lubanje, prstiju, govornih organa te o�tecenja unutarnjih organa i organskih sustava.

15. Uzroci umne zaostalosti endogeni - nasljedni genetski poremecaji ili poremecaji strukture ili broja kromosoma; poremecaji metabolizma � prenatalno; egzogeni � �tetne tvari - kemijske tvari, lijekovi, droge, alkohol, zracenja; bolesti ili povrede trudnice. Djeluju: prenatalno; perinatalno ( pri porodu) - prijevremeni ili zaka�njeli porod, te�ak porod, anestezija rodilje, nestrucna pomoc pri porodu; postnatalno - bolesti, povrede i infekcije glave i s�s, komplikacije poslije cijepljenja, nepovoljna socijalna okolina, npr. zapu�tanje, zlostavljanje, napu�tanje djeteta i sl. nepoznati - npr. neke rijetke progresivne bolesti koje dovode do intelektualnog propadanja i neurolo�kih poremecaja.

16. Znacajke pona�anja umno zaostalih osoba Lako umno zaostala djeca kasnije prohodaju i progovore, imaju ucestalije govorne smetnje (tepanje, mucanje), a u redovnoj osnovnoj �koli te�ko napreduju. Mogu se osposobiti za jednostavnija zanimanja i osobno neovisan �ivot.

17. Umjereno umno zaostala djeca u pred�kolskoj dobi zaostaju u psihomotornom razvoju i govoru, o�tecena su im osjetila, nemaju kontrolu pra�njenja mjehura i crijeva. Nauce se hraniti, brinuti o sebi, razviju jednostavan govor, a mogu se obuciti za najjednostavnije poslove (u kuhinji, praoni, pletenje ko�ara).

18. Te�e umno zaostala djeca u pred�kolskoj dobi zaostaju u psihomotornom i govornom razvoju, ali do 6 godina nauce hodati i hraniti se. Govor im je oskudan i nejasan, motoricki su nespretni, o�tecenih osjetila, te�ko usvajaju toaletne navike do 6 godina, ne mogu suradivati u igri pa su odbaceni od druge djece. Mogu nauciti odr�avanje osobne higijene i elementarni jezik, te se mogu osposobiti za jednostavne poslove u za�titnoj radionici, uz nadzor (metenje). Trebaju stalnu skrb okoline.

19. Te�ko umno zaostala djeca u pred�kolskoj dobi rijetko se nauce brinuti o sebi ili kontrolirati pra�njenje mjehura i crijeva, govore oskudno, neartikulirano, a ponekad ni to. Neki su pasivni, neki nemirni - cine stereotipne pokrete (npr. ljuljanje), trgaju �to dohvate, izra�eni su znakovi poremecaja na licu i tijelu, cesto imaju epilepsiju, paralizu udova i sl. Nu�na im je stalna zdravstvena skrb, cesto u socijalno-medicinskim ustanovama.

20. Granicno inteligentna djeca - poseban problem jer se njihove te�koce ocituju tek pri polasku u �kolu. Redovna �kola im je prete�ka, a posebni obrazovni programi su im prelagani. Rijetko zavr�e srednju �kolu, ali se mogu �kolovati za neki zanat i biti u tome uspje�ni.

21. AUTIZAM te�ak poremecaj u djecjoj dobi, 3-4 puta ce�ce u djecaka. Osnovni znaci su: rano pojavljivanje (do druge godine), te�nja za samocom, poremecaj u jezicnom izra�avanju i komunikaciji, otpor promjenama u okolini.

22. Mirno, ne reagira emocionalno na lice majke, ne tra�i tjelesni dodir s majkom, Nezainteresirano je za okolinu, s drugim osobama postupa kao s predmetima, ljulja se i lupa glavom. Govor se javlja jako kasno, oskudan je, ponekad se gubi, ne slu�i komunikaciji nego dijete govori za sebe ili ponavlja �to je culo, ali bez razumijevanja. Slab razvoj mi�ljenja i opci intelektualni razvoj, Ne igra se s drugom djecom, gleda kroz osobu ili mimo nje, a igra je stereotipna - ponavlja jedan pokret, reda stvari u nizove i sl. Ako se prekine u aktivnosti, reagira otporom, tjeskobom i ispadima bijesa, vri�ti. Ne podnosi bilo kakve promjene okoline - raspored namje�taja, ili ne�to drugo, reagira strahom ili bijesom. Citav �ivot trebaju nadzor, mogu zbrinjavati temeljne potrebe (higijena, ishrana, oblacenje itd.) i najjednostavnije aktivnosti.

23. POREMECAJI GOVORA Tepanje ili dislalija Ispu�tanje nekih glasova (npr. trava - tava), zamjena drugima (npr. lopta - jopta) krivi izgovor glasova (c, s, z, r, l). Sekundarna dislalija, tepanje nakon �to je dijete usvojilo normalan izgovor, najce�ce kao regresija ( npr. rodenje brata ili sestre, boravak u bolnici i sl.). Ponekad posljedica organskih promjena na perifernim govornim organima (usta, zubi, nepce, nos), urodenima ili stecenima nakon npr. kirur�kog zahvata, ili posljedica nagluhosti.

24. Mucanje Funkcionalna smetnja, javlja se izmedu 2. i 5. godine. Poremecaj ritma i tempa govora zbog grca govorne muskulature. Najce�ce pri izgovoru glasova p, b, m, k. Osoba zastaje na suglasniku ili ga ponavlja vi�e puta, a zatim eksplozivno izgovara ostatak rijeci. Mo�e se pojaviti i kao posljedica neurotskog poremecaja kod djece, a prisutni su i genetski cimbenici.

25. Brzanje u govoru Rjeda govorna smetnja, izgovaranje znatno veceg broja glasova u jedinici vremena (oko 30 u sekundi) nego �to je normalno ( 8-12 u sekundi). Afazija rjedi poremecaj, nesposobnost govora ili nerazumijevanje govora drugih. Uzroci afazije su neurolo�ki poremecaji.

26. Usporen razvoj govora Jedan od znakova nedovoljne intelektualne razvijenosti ili neurolo�kih poremecaja. Mo�e biti posljedica nagluhosti Ako dijete do 30 mjeseci ne upotrebljava rijeci sa znacenjem ili ako s 3 godine ne oblikuje jednostavne recenice. Sve govorne smetnje � ometaju socijalizaciju u grupi vr�njaka.

27. SMETNJE UCENJA I PONA�ANJA - ADHD Poremecaj nedostatne pa�nje i hiperaktivnosti (ADHD - attention deficit/hyperactivity disorder). Izazvan neurofiziolo�kim osobitostima funkcioniranja djetetovog s�s. Nasljedne ili stecene traumama prije ili za vrijeme poroda, kao i u najranijem djetinjstvu. 4-20% djece do 12 godina.

28. Znakovi ADHD hiperaktivnost, kratkotrajnost pa�nje, perceptivno-motoricke smetnje, smetnje pamcenja i mi�ljenja, te�koce u govoru, slaba opca koordinacija, smetnje u ucenju (citanju, pisanju, racunanju), neurolo�ki znaci (nepravilan EEG).

29. Disleksija, disgrafija (legastenija) i diskalkula - razvojni poremecaji koji se javljaju u �kolskoj dobi, ocituju se u pote�kocama ovladavanja citanjem, pisanjem i racunanjem Prisutni unatoc odgovarajucoj poduci, dovoljnoj inteligenciji, neo�tecenim osjetilima i povoljnim sociokulturnim prilikama - 10-15% �kolske djece.

30. Znakovi: zamjena glasova odnosno slova (npr. mama-nama, bob-dob), ispu�tanje ili dodavanje glasova ili slova (prozor-pozor; barka-baraka), ispu�tanje ili dodavanje slogova (govornoga-govora; on-ona), okretanje slogova (im-mi; je-ej). Nu�na terapija kod logopeda i psihologa.

31. POREMECAJI U PONA�ANJU Pona�anje se mo�e smatrati poremecenim ako cini trajnu barijeru u odnosima izmedu djeteta i odraslih, odnosno vr�njaka. Uzroci su u velikoj mjeri cimbenici okoline, ali je va�na i uloga dispozicijskih cimbenika, s kojima se dijete rada. Dakle, bitno je na koga okolina djeluje.

32. Podjela poremecaja pona�anja Aktivni oblici poremecenog pona�anja su: nametljivost, uzornost, prkos, la�ljivost, agresivnost. Pasivni oblici poremecenog pona�anja su: pla�ljivost, povucenost, poti�tenost, nemarnost. Delinkventno pona�anje ukljucuje: skitnju i prostituciju, kradu, nasilje i ubojstvo.

33. Tretman poremecaja pona�anja Ce�ci u adolescenciji, sve su vi�e prisutni i u mladoj dobi, u vi�im razredima osnovne �kole. Bla�i poremecaji - savjetovanje roditelja o odgovarajucim odgojnim postupcima. Ozbiljniji poremecaji - pomoc strucnjaka, u �koli, u ustanovama za socijalnu ili zdravstvenu skrb.

34. Neuroze Emocionalne smetnje koje nastaju kao posljedica neprilagodenosti na frustrirajuce situacije ili na nemogucnost ostvarenja vlastitih ciljeva. Uzroci neuroza su uglavnom egzogeni, okolinski, npr. pritisci okoline, konflikti, i sl.

35. Oblici neuroza konverzivne reakcije - smetnje u funkcioniranju pojedinih organa ili organskih sustava: probavnih organa (poremecaji hranjenja, anoreksija i bulimija, nekontrolirano pra�njenje crijeva ili zatvor stolice, povracanje), dnevno ili nocno mokrenje, di�nih organa (ka�alj, bronhijalna astma, mucanje, tepanje), smetnje sna (nesanica, nemiran san, nocni strah, somnambulizam) tikovi, grizenje noktiju, sisanje prsta, bolovi u trbuhu, srcu, itd.

36. depresivne reakcije - dijete djeluje tu�no, nesretno, poti�teno, povuceno je i nezainteresirano za aktivnost, preosjetljivo, sklono samookrivljavanju, fobicne reakcije - strah od odvajanja (separacijska anksioznost), strah od mraka, strah od �kole. Neurotske smetnje mogu ometati ucenje i �kolski uspjeh, te zahtijevaju terapiju.

37. PSIHOZE Psihoze su te�i psihicki poremecaji U djecjoj dobi su rijetke, ali moguce (depresija) Ce�ce u adolescenciji: mlada osoba se pocinje postupno mijenjati, povlaciti se, sukobljavati se s roditeljima i vr�njacima, postaje nekomunikativna, emocionalno neprimjerenog pona�anja, itd. Ukoliko su ovi znakovi jako izra�eni, mo�e se posumnjati na razvoj psihoze.

38. ZDRAVSTVENI DJELATNICI I RAZVOJNE TE�KOCE Va�no je znati �to je tipicno pona�anje ili reakcija za svaku razvojnu dob. Cesto su zdravstveni djelatnici u polo�aju da prvi uoce odstupanja od normalnog razvoja, bilo tjelesnog ili psihickog. Moguce je predvidjeti posljedice odstupanja u razvoju jednog podrucja na razvoj u ostalim razvojnim podrucjima.