Ekonomska analiza prava

1. Ekonomska analiza prava Corporate crime Ekonomska analiza kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta iz područja poslovanja trgovačkih društva Dominik Vuletić Jean Monnet Katedra za pravo Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. Temeljna pitanja: • Društveni troškovi gospodarskog kriminaliteta • Izbor optimalne sankcije, odnosno uopće primjena sankcije • Interakcija s tržišnim (“nepravnim”) sankcijama • Troškovi sankcioniranja

3. Beckerov model: • Gray S. Becker – američki ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1997. god. • Počinitelji kaznenih djela u najvećem broju slučajeva postupaju racionalno -s jedne strane su očekivane koristi od izvršenja kaznenog djela (A) -s druge strane su vjerojatnost otkrivanja i očekivane sankcije (B) stoga je izvjesno da će kazneno djelo biti počinjeno ako je prvo veće od drugog (A > B); iz ove jednostavne postavke izveden je višestruki matematski sustav diferencijalnih jednadžbi koji se naziva Beckerovim modelom

4. Temeljem Beckerovog modela mogu se detektirati čimbenici kojima se utječe na smanjenje vjerojatnosti počinjenja kaznenih djela, odnosno posljedično stope kriminaliteta: -smanjenjem očekivanih koristi od počinjenja kaznenog djela -i povećanjem vjerojatnosti otkrivanja i očekivane sankcije primjerice, možemo utjecati na stopu počinjenja krađe automobilskih radio uređaja (rašireni oblik krađe u SAD-u tijekom 90-tih) na način da se radio uređaji učine tehnički neupotrebljivim nakon njihovom nasilnog vađenja iz kućišta

5. Kritika Beckera: • Psihoanalitički pristup + biheviorizam: čovjek nije racionalno biće, njegovim ponašanjem upravljaju nagoni • Beckerov model teže primjenjiv na tzv. zločine iz strasti i ulični kriminalitet, prikladniji upravo na gospodarski kriminalitet, tzv. white collar crime • Kritika da je jedan od uzroka visoke stope populacije u zatvorima u SAD-u neosnovana (Becker daje prednost novčanim pred nenovčanim sankcijama), ali stariji pristup Cesare Beccarie o prevalenciji vjerojatnosti otkrivanja nad visinom sankcije (kazne zatvora kod Beccarie dominanto) suprotan Beckerovom modelu

6. Što ulazi u gospodarski kriminalitet (u RH)? • Velik broj kaznenih djela iz Kaznenog zakona, osobito zbog stjecaja (jedan počinitelj, više kaznenih djela), osobito k.d. iz: -glave XVII KZ-a: kaznena djela protiv imovine -glave XIX KZ-a: kaznena djela protiv okoliša -glave XXI KZ-a: kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja -glave XXIII KZ-a: kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava + Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela *razlikovati zakonskog od sudskog izbora sankcije

7. Kaznenopravnu odgovornost uvijek promatrati vezano uz građanskopravnu odgovornost + prekršajnu odgovornost • Vezanost građanskog parničnog i izvanparničnog postupka, kod sudova opće nadležnost i trgovačkih sudova, s kaznenim postupkom • Primjerice doktrina proboja pravne osobnosti (lifting the corporate veil) : Zakon o trgovačkim društvima (ZTD), čl. 10., st. 3. Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Primjer iz prakse: presuda Visokog trgovačkog suda RH od 14.2.2006. god. (u materijalima) Trend porasta kaznenopravne odgovornosti za poslovne radnje koja tradicionalno nisu bile predmet kaznenopravne regulacije

8. Tržišne (“nepravne”) sankcije • Tržišne sankcije pojavljuju se uvijek nakon počinjenja kaznenog djela ali često i prije okončanja redovnog postupka (pravomoćnosti presude) • Utjecaj na položaj na tržištu:-na potražnju za proizvodima i uslugama -distribuciju -na promjene u tržišnoj vrijednosti vrijednosnih papira -na buduće poslovanje i goodwill -na atraktivnost za radnu snagu -na postupke konkurencije Prilikom izbora optimalne pravne sankcije ekonomska analiza prava upućuje na potrebu korelacije s tržišnim sankcijama (osobito izvedivo u zemljama commonlaw tradicije ali i kod regulatornih agencija u svim pravnim sustavima)

9. Utjecaj k.d. na položaj vrijednosnih papira na tržištu Sva istraživanja pokazuju da postoji korelacija između položaja vrijednosnih papira koje je emitiralo trgovačko društvo na tržište nakon vijesti o sumnji za počinjenje kaznenog djela, osim kod kaznenih djela protiv okoliša Studija Kerpoffa i Lotta iz 1993. god. pokazala da je reakcija tržišta vrijednosnih papira nakon prvih vijesti o postajanju sumnjama o prijevari u gospodarskom poslovanju(corporate fraud) pad tržišne vrijednosti dionica od -2.66 % kod društava iz privatnog sektora i pad od -2.86% kod onih iz javnog sektora Studija Gerety i Lehna iz 1997. god. provedena na 37 trgovačkih društava pokazala pad tržišne vrijednosti dionica nakon otkrivanja sumnji u povredu obveze vođenja poslovnih knjiga (accounting fraud) od -3.05 %

10. Empirijska istraživanja pokazuju da je reakcija tržišta vrijednosnih papira kod sumnji u razne oblike pronevjera u gospodarskom poslovanju značajnija nego kod sumnji u počinjenje kaznenih djela protiv okoliša: studija Karpoffa i suradnika iz 1998. god. pokazuje prosječni pad vrijednosti dionica kod sumnji u počinjenje kaznenih djela protiv okoliša od -0.85% dok studija Jonesa i Rubina iz 1999. god. pokazuje čak porast vrijednosti dionica od +0.016% nakon sumnji u počinjenje k.d. protiv okoliša od strane naftnih i elektrodistribucijskih poduzetnika

11. Uprava i odgovorne osobe u trgovačkim društvima • Pitanje izbora objekta sankcioniranja, odnosno omjera distribucije sankcije između -uprave i odgovornih fizičkih osoba -i trgovačkog društva kao pravne osobe Društvene posljedice sankcioniranja t.d.-a načelno teže od sankcioniranja odgovornih fizičkih osoba (osobito kod velikih subjekata).

12. Pitanje neovisnosti odgovornih osoba u trgovačkim društvima Neovisnost menadžmenta i članova nadzornog odbora u odnosu na dioničko društvo smanjuje vjerojatnost počinjenja kaznenih djela iz područja gospodarskog poslovanja (Beckerov model)? Kriteriji neovisnosti: -radni odnos -dionice (odnosno poslovni udjeli kod d.o.o.) -drugi oblici zavisnog položaja (npr. odvjetnici i revizori u stalnom poslovnom odnosu) -razlike u modelima uređenja trgovačkih društava: corporate culture (common law) u odnosu na srednjoeuropski (RH inter alia) i romanski (civil law)

13. Zahtjevi burza za neovisnim članovima nadzornih odbora: - The New York Stock Exchange (NYSE) za uvrštena trgovačka društva od 1978. god. (svi članovi) - Zagrebačka burza (ZSE) u svom Kodeksu korporativnog upravljanja (većina članova) pod pritiskom čestih skandala NSYE uvela obvezu neovisnosti i većine članova uprave uvrštenih trgovačkih društava Unatoč ovakvim pravilima empirijske studije pokazuju da neovisnost menadžmenta i odgovornih osoba od trgovačkog društva uopće ne utječe pozitivno na smanjenje izvjesnosti počinjenja kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta.

14. Objašnjenje ekonomske analize prava: Počinjenje kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta donosi poslovnu štetu dioničarima i negativno utječe na poslovanje društva. Stoga će vjerojatnost počinjenja takvih kaznenih djela od strane menadžmenta i odgovornih osoba biti manja ukoliko su oni ujedno i dioničari (imatelji poslovnih udjela etc.), odnosno usko povezani s poslovanjem društva u odnosu na situacije kad su oni neovisni u odnosu na društvo.