1 / 38

TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE. Pojmovno određenje resursa u ekonomiji…. općenito, resursi su: materijalna i nematerijalna dobra, koja se mogu gospodarski valorizirati (iskoristiti)

matty
Download Presentation

TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

  2. Pojmovno određenje resursa u ekonomiji… • općenito, resursi su: • materijalna i nematerijalna dobra, koja se mogu gospodarski valorizirati (iskoristiti) • faktori koji se koriste u proizvodnji roba ili pružanju usluga i time sudjeluju u stvaranju realnog bruto domaćeg proizvoda • resursi se ubrajaju u temeljne faktore proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetništvo kao pridruženi faktor), dok su izvedbeni faktori proizvodnje tehnologija, istraživanje i razvoj te obrazovanje i usavršavanje • ograničenost resursa je presudno pitanje zbog neprestane potrebe rastućeg stanovništva (i potreba) za novom proizvodnjom dobara ili pružanjem usluga

  3. Klasifikacija resursa… • prirodni resursi – ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog života jedne zemlje (Kovačević, 2005.) • dobra koja nalazimo u svom okruženju: zemlja (tlo), rudno blago, vode (tekućice i stajaćice te podzemne vode), flora i fauna i sl. • prirodne resurse možemo podijeliti i na obnovljive (oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (oni koji se troše i bespovratno gube)

  4. • društveni resursi (socio-ekonomski) – obuhvaćaju stanovništvo, stupanj obrazovanja, znanstvena, kulturna i etnosocijalna baština, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, članstvo u gospodarski snažnim i važnim ekonomskim organizacijama i dr.

  5. Prostor kao komponenta turističkog razvoja… • postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju niza elemenata, iz čega proizlaze: primarna i sekundarna turistička ponuda (Vukonić, 1987.) • primarnu turističku ponudu čini određeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadržajima • prostor u turizmu ne podrazumijeva samo fizički okvir prostora, odnosno prostor s njegovim prirodno-geografskim obilježjima (klima, reljef, vode, vrste tala, biljni i životinjski svijet…), već prostor sa čovjekom (stanovništvom) i svim tragovima njegove aktivnosti u obliku materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te rezultati intelektualnog stvaralaštva

  6. • prostor i resursi u prostoru koje koristi turizam posjeduju čitav niz specifičnosti po čemu se bitno pojmovno i sadržajno razlikuju od resursa u pojedinačnim gospodarskim granama i djelatnostima • turizam uvijek traži kvalitetan prostor, da svaki resurs tijekom njegova korištenja potiče različite turističke aktivnosti • turizam je dinamična pojava koja se uvijek manifestira u nekom prostoru, koji sadrži određene prirodne i društvene resurse (atrakcije, privlačnosti) koji svojom snagom motivirajuće djeluju da ih ljudi posjećuju

  7. • o kvaliteti resursa odnosno stupnju atraktivnosti ovisi hoće li te resurse, u kojoj mjeri i u kojem vremenu ljudi posjećivati i uz koje ekonomske učinke • ukoliko resursi (atrakcije) nemaju atribute koji privlače, za mogućnost bavljenja različitim sportsko-rekreativnim aktivnostima, ako nemaju visok stupanj kuriozitetnosti i znamenitosti te visoku estetsku vrijednost, onda su to samo resursi, ali ne ujedno i turistički resursi • turizam pretendira i koristi najatraktivnije resurse (prostore) – nužno je planiranje mjera i postupaka ekološke i svekolike zaštite turističkog prostora

  8. ako se naruše temeljne vrijednosti i karakteristike resursa (prostora), ne samo da će se smanjivati stupanj atraktivnosti tog prostora, već će nestati i turizma zbog narušene izvornosti ili čak devastacije prirodnih ili društvenih resursa, u nekim se zemljama u turističkoj ponudi pribjegava stvaranju tzv. umjetnih tvorevina odnosno supstituta (npr. zabavni parkovi)

  9. Turistički resursi… • turistički resursi su ona prirodna ili društvena dobra koja se mogu turistički valorizirati (iskoristiti), odnosno one pojave, procesi, objekti i sl. koje turisti (i izletnici) posjećuju • predstavljaju dio cjeline određenog geografskog područja, a bogatstvo turističkim resursima komparativna su prednost u gospodarskom razvoju • cjelokupna turistička ponuda temelji se na karakteristikama i svojstvima resursa (prostora) • ako neki prostor ne raspolaže nekim prirodnim ili društvenim resursom visokog stupnja privlačnosti, nemoguće ga je bilo čime nadomjestiti

  10. • turistička (i ekonomska) vrijednost resursa ne može se ocijeniti samo po osnovi njegovih svojstava atraktivnosti, estetike, kuriozitetnosti i znamenitosti. • elementi vrednovanja turističkih resursa su: • stupanj atraktivnosti • povoljnost geografskog položaja • udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turističkim tržištima (tržištima potražnje) • veličina izvora potražnje • položaj resursa o odnosu na glavne turističke tokove • položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima

  11. • atraktivnost resursa jest sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije • turističke resurse, s obzirom na sposobnost u privlačenju privremenih posjetitelja, nazivaju se turističkim atrakcijama ili privlačnostima • turističke atrakcije su sve prirodne ili društvene pojave, objekti, procesi i rijetkosti, koje privlače privremene posjetitelje i koje se mogu turistički i ekonomski valorizirati te na taj način postati jedan od značajnih faktora primarne turističke ponude

  12. • za razliku od primarne turističke ponude koja predstavlja glavni motiv dolaska turista, egzistencijalne potrebe turista u destinaciji zadovoljava sekundarna turistička ponuda (ugostiteljski objekti poput hotela i privatnog smještaja, zatim trgovine, sportsko-rekreacijski sadržaji, zdravstvo…), koja je sekundarna po nastanku, ali ne mora biti sekundarna po kvantiteti i kvaliteti • primarna i sekundarna turistička ponuda moraju biti usklađenepo svojim kvalitativnim svojstvima u cilju optimalne valorizacije resursa i postizanja odgovarajućih ekonomskih učinaka

  13. • cjelokupna ponuda u turizmu mora biti temeljena na karakteristikama i svojstvima prirodnih i društvenih resursa, odnosno na turističkoj vrijednosti prostora (resursa u prostoru), čime se stvara skladan odnos između tržišta turističke potražnje i sekundarne turističke ponude • samo kvantitativno i kvalitativno usklađena primarna i sekundarna turistička ponuda daje mogućnost turističke i ekonomske valorizacije nekog prostora, odnosno daje optimalne ekonomske i neekonomske učinke

  14. Klasifikacija turističkih resursa… • prema genetskom podrijetlu resursi se dijele u dvije velike skupine: • prirodni (biotropni) – klimatski, geomorfološki, hidrogeografski, biogeografski i pejsažni • društveni (antropogeni, atropični) – kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetnički, manifestacijski i ambijentalni

  15. • prema zadovoljavanju čovjekovih (turističkih) potreba, prirodni resursi u pravilu imaju rekreativna svojstva, odnosno utječu na fiziološke funkcije čovjeka (osvježenje, oporavak, odmor…), dok antropogeni resursi u pravilu djeluju na psihičke funkcije čovjeka, odnosno zadovoljavaju njegove kulturne potrebe (iako i neki prirodni resursi imaju slična djelovanja) • pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na privlačenje turista, dok se većina ostalih pojavljuju u kombinaciji s drugim resursima, koji im povećavaju intenzitet atraktivnosti; te resurse nazivamo komplementarnim resursima

  16. Prirodni turistički resursi

  17. Društveni turistički resursi

  18. Prirodni turistički resursi

  19. Klimatski turistički resursi… • klima – prosječno vrijeme u tijeku jedne godine • povoljna klima jedan je od najvažnijih čimbenika turističke privlačnosti nekog mjesta, regije ili veće prostorne jedinice • po intenzitetu djelovanja klima je komplementaran turistički resurs, ali može i samostalno djelovati na privlačenje turista, obzirom na njena rekreativna svojstva • na fiziološke osobine čovjeka, osjećaj ugode i opuštenosti posebno značenje i utjecaj imaju insolacija i temperature zraka, relativna vlažnost i oborine te vjetrovi, pri čemu sezonske varijacije imaju odlučujuće značenje u određivanju privlačnosti pojedinih klima i odabiru turističke destinacije

  20. • Sunce – osnovni izvor svjetlosti i toplinske energije • insolacija – količina sunčeve energije koji dolazi do Zemlje (ovisi o geografskoj širini) • prevelika insolacija nije stimulativna u privlačenju turista, naročito ako je relativna vlažnost • Temperature zraka – ovise prije svega o rasporedu kopna i mora na Zemlji; kopno se brže zagrijava, ali i brže hladi u odnosu na vodenu masu; more je važan regulator topline zraka, pa su ljeti primorja svježija od ugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno brže hladi od vodenih površina • na temperature zraka uvelike utječu i biljni pokrivač te smjer pružanja planinskih lanaca

  21. • Morske struje – morske struje koje teku iz ekvatorijalnih širina (npr. Golfska) zagrijavaju zrak, a hladne (npr. Labradorska) ga hlade • Vjetar – cirkulacija zraka koja je posljedica narušavanja ravnoteže zraka što je izazivaju barometarski maksimum i barometarski minimum • razlikujemo stalne (npr. pasati, zapadni i sjeveroistočni polarni vjetrovi), periodične (npr. ljetni i zimski monsuni u području južne i jugo­istočne Azije, etezijski vjetrovi u istočnom Mediteranu) i lokalne vjetrove (npr. mistral u Francuska, sjeverac u panonskom dijelu Hrvatske, bura i jugo na hrvatskom primorju, fen u Alpama)

  22. • Oborine – oborine su na zemlji vrlo različito raspoređene • najveće količine kiša primaju područja oko tropskih krajeva, posebno obronci reljefnih uzvišenja; najmanje oborina imaju područja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su tamo anticiklonalna strujanja • količina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira čak i unutar istog klimatskog područja zbog utjecaja reljefa, morskih strujanja, biljnog pokrova i dr., pa razlikujemo tri tipa vremena– prosječno stanje atmosferskih prilika na nekom prostoru: • tip stalno vedrog vremena • tip stalno vlažnog vremena • tip promjenjivog vremena

  23. • klima je prosječno vrijeme u tijeku jedne godine • tipovi klima: • ekvatorijalna klima • tropska klima • umjereno topla klima • umjerena (svježa) klima • planinska klima • hladna klima • polarna klima • pustinjska klima

  24. Geomorfološki turistički resursi… • su sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja • u turizmu, reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvišenja) i geomorfološke pojave u zemlji imaju značajnu ulogu u oblikovanju turističke ponude, ali i u izgradnji brojnih receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture. • reljefna udubljenja – doline, klisure, kanjoni, kotline, polja u kršu, krateri, cirkovi, špilje i dr. • reljefna uzvišenja – planine i planinski lanci, vulkani, morenski bedemi, humovi, dine i sl.

  25. Hidrogeografski turistički resursi… • usmjerenost i masovnost turističkih kretanja pokazuje kako su, uz klimu, hidrografski elementi najprivlačniji čimbenici suvremenog turizma, bez obzira o kojem specifičnom obliku ili vrsti turizma je riječ • vode na zemlji možemo podijeliti na: • vode na kopnu – tekućice (rijeke i potoci), stajačice (jezera i bare) te podzemne vode (termalni izvori, gejziri) i • svjetska mora • ledenjaci

  26. Biogeografski turistički resursi… • osim za proizvodnju hrane i industrijsku preradu, biljni i životinjski svijet ima posebno značenjeza usmjeravanje turista i turističku valorizaciju nekog prostora • Biljne zajednice i staništa biljaka nalazimo gotovo na svim područjima zemlje, pa i u vodama, pustinjama, na visokim planinama i u polarnim predjelima • razlikujemo prirodne (ovise isključivo o ekološkim uvjetima područja u kojem uspijevaju)i kulturne biljke (one pri čijem nastajanju, održavanju, iskorištavanju i širenju najveće značenje ima čovjek, njegovo znanje i trud)

  27. • biljni svijet (flora) u turizmu ima višestruko značenje, a naročito estetsko, dekorativno, higijensko i rekreativno • posebno značenje u turističkim kretanjima imaju kuriozitetne biljke (raritetno svojstvo atraktivnosti), kao npr. sekvoje u sjevernoj Americi, ginko u Kini, runolist na Velebitu i sl., te kulturne biljke, npr. polja ruža u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili naranči na Siciliji

  28. • životinjski svijet (fauna) ima višestruko značenje za čovjeka, od ishrane i odijevanja do korištenja životinja kao vučne snage • bogatstvo divljači u šumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogućnosti za sportsko-rekreativne i zabavne manifestacije, kao što su lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.

  29. Pejsažni turistički resursi… • pejzaž u turizmu podrazumijeva različite prirodne i antropogene resurse određenog prostora koji imaju polivalentno djelovanje, pa ih zato svrstavamo u kompleksne turističke motive kretanja • tri su osnovna geografska elementa koji tvore svaki pejzaž: • sastav tla i geomorfološki oblici • vegetacija • čovjek i njegov utjecaj na pejzaž

  30. • prirodne pejzaže možemo grupirati u tri velike skupine i više podskupina: • planinski (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...), • nizinski ili pejzaži relativno niskog reljefa (panonski, ukrajinski, nizozemski, sjeverno­američki...), • primorski (dalmatinski tip obale, andaluzijski...) • pejzaži stvoreni djelovanjem čovjeka poznati su u literaturi kao "land use“ (npr. polja tulipana u Nizozemskoj, vinogradi južne Francuske, polja ograđena živicom na obroncima niskog gorja i u ravnicama Engleske, ali i otvoreni pejzaži sjevernoameričke prerije, ruska tundra ili kineska lesna polja)

  31. • ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE (458): • strogi rezervat (2) – Bijele i Samarske stijene, Hajdučki i Rožanski kukovi; • nacionalni park (8) – Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit; • park prirode (11) – Medvednica, Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Učka, Telašćica, Žumberak – Samoborsko gorje, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otočje, Velebit; • posebni rezervat (83) – šumske vegetacije na Lokrumu, Motovunska šuma, Limski kanal – more, Japetić, ornitološki rezervati na otocima Prviću i Cresu, u moru Cres-Lošinj, Vražji prolaz i Zeleni vir; • regionalni park (2) – Moslavačka gora, Mura-Drava; • spomenik prirode (116) – Modra špilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat, Varaždinsko groblje, Hušnjakovo (Krapina); • značajni krajobraz (79) – Rovinjsko priobalno područje, područje Istarskih toplica, Odransko polje, područje Sutinskih toplica; • park-šuma (35) – Maksimir, Čikat (Mali Lošinj), Trakošćan, Marjan; • spomenik parkovne arhitekture (122) – Arboretum Trsteno itd.

  32. Društveni turistički resursi

  33. • društveni turistički resursi su sve pojave, objekte, procese i događanja, koja kod čovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje turističke potrebe • oni sadržaji za koje su vezani atributi estetskog i znamenitog, a stvorili su ih narodi ili etničke skupine u davnoj ili bliskoj prošlosti • razlikujemo kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke i manifestacijske te ambijentalne resurse

  34. Kulturno-povijesni turistički resursi… • sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i pojedini objekti, urbanističke cjeline, umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlačni turistički resursi • pri odabiru destinacije i planiranju svoga turističkog putovanja na većinu turista veliki utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost

  35. Etnosocijalni turistički resursi… • grupa etnosocijalnih turističkih resursa vrlo je heterogena, jer zahvaća čitav spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve što čini život jednoga naroda • narodne igre, pjesme, običaji, narodno graditeljstvo, narodne nošnje, rukotvorine, kulinarstvo, mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost, uslužnost, neposrednost, pristupačnost, temperament) predstavljaju posebnu i kompleksnu grupu atraktivnosti, koja ima turističku vrijednost i može imati značajnu ulogu u privlačenju turista • turističkom valorizacijom socio-kulturnih resursa ne samo da se postižu pozitivni materijalni efekti, nego se njihovom prezentacijom kod turista stvara dobra osnova za mijenjanje, često pogrešnih negativnih stavova i predrasuda o karakteristikama nekih naroda ili etničkih skupina, ali su i dobra osnova za očuvanje i bolje vrednovanje vlastitog identiteta

  36. Umjetnički turistički resursi… • umjetnički resursi nisu samo spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda, već i suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazališnoj umjetnosti • ovisno o stupnju atraktivnosti, umjetnički su resursi i dostignuća uglavnom dopunska ponuda u turizmu, a izuzetno i u obliku manifestacija mogu djelovati i kao samostalni motivi turističke ponude

  37. Manifestacijski turistički resursi… • velike kulturne i druge manifestacije značajno povećavaju stupanj atraktivnosti turističkog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i time obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnosti veće potrošnje turista • turizam značajno utječe na njihov postanak, razvoj, vrijeme održavanja pa i kvalitetu • manifestacije prema vrsti možemo podijeliti na: kulturne, umjetničke, folklorne, viteške i povijesne igre, sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili stručne manifestacije ili skupove

  38. Ambijentalni turistički resursi… • manje ili veće prostorne cjeline koje je stvorio čovjek svojim radom i umijećem, a koje po svom izgledu, tehnici izvedbe ili funkciji predstavljaju za turiste posebnu privlačnost – pojedini gospodarski objekti kao što su hidroelektrane, zračne luke, morske luke i drugi prometni objekti i komunikacije, manje urbane prostore kao što su trgovi i drugi urbani prostori, sportsko-rekreacijski objekti, arhitektonske posebnosti, različiti tipovi naselja i drugo • svojim estetskim svojstvima i svojstvom znamenitosti ovi resursi rijetko mogu samostalno djelovati u privlačenju turista, često bilježe velik turistički posjet, pa njihov utjecaj na atraktivnost drugih resursa može biti značajan

More Related