PREGLED PRAVOPISA

1. PREGLED PRAVOPISA

2. PRAVOPIS GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI GLAS Č GLAS Ć GLAS DŽ GLAS Đ VELIKO POČETNO SLOVO RIJEČI IZ POČASTI VLASTITA IMENA JEDNOČLANA VLASTITA IMENA VIŠEČLANA VLASTITA IMENA REČENIČNI ZNAKOVI PRAVOPISNI ZNAKOVI SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE SLOŽENICE POLUSLOŽENICE RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA KRATICE OBIČNE KRATICE SASTAVLJENE KRATICE ZNAKOVI SADRŽAJ

3. PRAVOPIS Pravopis ili ortografija obuhvaća skup pravila o: • o slovopisu ili grafiji • načinu pisanja pojedinih glasova • pisanju velikoga i maloga početnoga slova • sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi • uporabi razgodaka (interpunkcijskih znakova) i pravopisnih znakova. Uz pravopisna pravila priručnici sadrže i pravopisni rječnik u kojemu se navode riječi pisanje kojih predstavlja pravopisnu poteškoću.

4. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI • Ostvarujući jezik u pismu služimo se slovima, znakovima i bjelinama. • Slovopis (grafija) skup je znakova kojim bilježimo pojedine glasove. • Neki glasovi predstavljaju poteškoću govornicima u pisanju standardnim jezikom zbog razlika između govora i pisma, obilježja samih glasova te glasovnoga sastava riječi i njihovih oblika.

5. GLAS Č 1.Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: čast, čaša, čekati, čelo, četiri, čovjek, dječak, ključ, luč, priča, pročelje, račun, veljača ... 2. Javlja se u nastavcima: -ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina -ečak, -ičak: grmečak, krajičak -ački, -ički: zagrebački, turistički

6. GLAS Č 3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema K u osnovi riječi: pjesnik > pjesniče, pjesnički radnik > radniče, radnički vikati > vičem, viči jak > jači, gorak > gorči lijek > liječiti, liječnik, liječništvo

7. GLAS Č 4. Javlja se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema C u osnovi riječi: klicati > kličem, kliči srce > srčan, srčanost djeca > dječji, ptica > ptičji srce > srčan, srčanost sunce > sunčan

8. GLAS Ć 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć, pomoć, stećak, tisuća, voće, već 2. Javlja se u nastavcima: -ić, -čić: brodić, balončić -oća, -aća: čistoća, zadaća -aći, -eći: domaći, pileći -ći: ići, reći; pjevajući

9. GLAS Ć 3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema T u osnovi riječi: upornost > upornošću, ljut > ljući, žut > žući kretati > krećem, kreći, krećući pamtiti > pamćenje, list > lišće brat > braća, gost > gošća

10. GLAS DŽ 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: srdžba, džudo, džip, džep, džus, džamija, pidžama 2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema Č u osnovi riječi: jednačiti > jednadžba, svjedočiti > svjedodžba, predočiti predodžba ... 3. Javlja se u dometku -džija: šeširdžija, galamdžija, šaljivdžija ...

11. GLAS Đ 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: anđeo, čađa, lađa, leđa, đem, đak, smeđ ... 2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema D u osnovi riječi: glad > glađu, mlad > mlađi, glodati > glođem, glođi vidjeti > viđen, viđenje, grad > građanin roditi > rođen, rođenje, rođendan i sl.

12. VELIKO POČETNO SLOVO Velikim se početnim slovom pišu: 1. prva riječ u rečenici 2. riječi iz počasti 3. vlastita imena. Ostale se riječi pišu malim početnim slovom.

13. RIJEČI IZ POČASTI Osim zamjenica Vi, Vaš, Ti, Tvoji njihovih oblika, u izravnome pismenom obraćanju velikim slovom pišemo i riječi kojima se obraćamo državnim i crkvenim velikodostojnicima: Vaša Svetosti, Vaša Ekscelencijo ... Nazive poglavara država kada ih pišemo bez imena i prezimena (i posvojne pridjeve izvedene od njih): Predsjednik, Predsjednikov; Papa, Papin.

14. VLASTITA IMENA • Imena koja se odnose na samo jedno biće, pojavu ili stvar. • Vlastita imena mogu biti jednočlana i višečlana.

15. imena i prezimena, nadimci, umanjenice Božje ime etnici posvojni pridjevi od vl. imenica Ana, Šimić, Buco, Ančica Bog, Jahve, Alah, Spasitelj Hrvat, Splićanin, Slavonac Hrvatov, Šimićev, Marijin JEDNOČLANA VLASTITA IMENA

16. imena životinja imena država imena mjesta zemljopisna imena svemirskih tijela imena blagdana Bijelac, Maza, Ćupko Hrvatska, Italija Zagreb, Split, Sinj Sava, Dunav, Dinara, Sljeme, Triglav, Jadran Mars, Mjesec, Sunce Božić, Uskrs, Duhovi JEDNOČLANA VLASTITA IMENA

17. imena ljudi, atributi i sraslice imena naseljenih mjesta imena država imena kontinenata Ivan Goran Kovačić, Ljudevit Posavski Dvor na Uni, Slavonski Brod Republika Hrvatska, Kraljevina Danska Sjeverna Amerika VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

18. imena ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta imena županija imena svemirskih tijela imena blagdana Vukovarska ulica, Ulica grada Vukovara, Trg kralja Tomislava, Stari grad, Donja Dubrava Primorsko-goranska županija Županija požeško-slavonska Mliječna staza, Kumova slama Sveta tri kralja, Praznik rada VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

19. Zemljopisna imena: pokrajine, regije, krajevi, otoci, poluotoci, doline, planine, jezera, mora, rijeke, prijevoji … Hrvatsko zagorje Dugi otok Zadarski kanal Gacko polje Plitvička jezera Delnička vrata Kopački rit Veliki koraljni greben … VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

20. imena povijesnih događaja imena institucija, ustanova, poduzeća, udruga imena knjiga, časopisa, umjetnina Krbavska bitka, Domovinski rat Hrvatski sabor, Elektrostrojarska tehnička škola, Zračna luka Zagreb, Društvo hrvatskih književnika Hrvatski bog Mars, Hrvatski preporod VIŠEČLANA VLASTITA IMENA

21. REČENIČNI ZNAKOVI Rečenični znak ili razgodak je onaj znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni nadomještaju govorna obilježja (naglasak, intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni niz na smislene cjeline. To su: točka, upitnik, uskličnik, zarez, točkasazarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici, zagrade.

22. PRAVOPISNI ZNAKOVI • Pravopisni znak je onaj znak koji određuje kako što treba pročitati ili razumjeti. Tako točka iza brojke označuje da je treba čitati kao redni broj. • Neki su znakovi i rečenični i pravopisni, a posebni su pravopisniznakovi: * zvjezdica, ‘ izostavnik, < i > znakovi podrijetla, naglasni znakovi, znak za dužinu i dr.

30. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE • U pisanju se riječi i sveze riječi pišu odvojeno – razdvojeni bjelinama. Pri tome se i dijelovi izgovorne cjeline pišu odvojeno: izgovor [pisaćemo] – pisanje: pisat ćemo. • Slaganjem dviju riječi tvori se nova riječ – složenica, koja se piše sastavljeno. • Treba razlikovati složenicu od sveze riječi, npr. Treba vjerovati u istinu. – prijedlog + imenica To je uistinu važno. – prilog

31. SLOŽENICE Složenice su i pišu se sastavljeno: • riječi kojima se jedan ili oba dijela ne rabe samostalno:možda,neprestano, tobože, valjda ... • riječi u kojima se jedna od sastavnica ne rabi uz drugu u obliku koji ima u složenici: oduvijek, napose, pokraj ... • riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobije novo značenje:naokolo, usprkos, odoka,smjesta, zajedno, zapravo ...

32. POLUSLOŽENICE • Polusloženice su riječi nastale slaganjem ravnopravnih sastavnica od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo drugi dio. Pišemo ih sa spojnicom, npr. lovor-vijenac, lovor-vijenca, lovor-vijencu, pilot-projekt, rok-glazba, pop-kultura ... • Polusloženicama pripadaju i izrazi koji u prvome dijelu imaju kakvo slovo ili simbol: B-mol, C-vitamin, H-bomba, i-sklonidba ...

33. RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA U rastavljanju riječi na kraju retka ne rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove dž, nj, lj, ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dva puta: gleda-ti, gla-san, pidža-ma, izlju-biti spomen- -ploča

34. KRATICE Kratice se dijele na stalne i prigodne. Stalne kratice nastaju po pravopisnim odredbama, dok prigodne stvara sam pisac. Stalne se kratice dijele na: a) obične kratice b) sastavljene (složene) kratice. Obične se kratice pišu malim slovima i s točkom na kraju koja je znak kraćenja riječi.

35. JEDNOSLOVNE g.– godina, gospodin t. – točka o. g. – ove godine r.– razred VIŠESLOVNE kat. – katolički gosp. – gospodin prof. – profesor dr. – doktor i sl. – i slično itd. – itako dalje npr.– na primjer OBIČNE KRATICE

36. OBIČNE KRATICE • Kada skraćujemo osobna imena, pišemo ih s točkom: A. G. M.– Antun Gustav Matoš. • Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih latinskih riječi pišu se izvorno: dipl. oec.– diplomirani ekonomist dr. sc.– doctor scientiarum (doktor znanosti).

37. SASTAVLJENE KRATICE Sastavljene su od početnih slova svakoga člana višečlanoga naziva; pišu se bez točke iza pojedinoga slova i u njima su sva slova velika, npr. • HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti • MH – Matica hrvatska • HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija • RH – Republika Hrvatska • OŠ – Osnovna škola

38. SASTAVLJENE KRATICE Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha]. Većina se takvih kratica, koje oblikom odgovaraju riječima našega jezika, sklanja. Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom: SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom …]

39. ZNAKOVI To su većinom međunarodno prihvaćene oznake: • mjernihjedinica • kemijskih elemenata • novčanih jedinica • imena država • i drugi znakovi Pišu se bez točkena kraju, a čitaju kao puna riječ.