1 / 41

“Stvarno bogatstvo jedne zemlje su njeni ljudi.” Koliko je bogata Crna Gora?

“Stvarno bogatstvo jedne zemlje su njeni ljudi.” Koliko je bogata Crna Gora?. Ljudski kapital Crne Gore – aspekti obrazovanja i društvenog kapitala; vrijednosti i aspiracije

ondrea
Download Presentation

“Stvarno bogatstvo jedne zemlje su njeni ljudi.” Koliko je bogata Crna Gora?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. “Stvarno bogatstvo jedne zemlje su njeni ljudi.”Koliko je bogata Crna Gora? Ljudski kapital Crne Gore – aspekti obrazovanjai društvenog kapitala; vrijednosti i aspiracije Podgorica, 28. 01. 2013. BoženaJelušić

  2. Šta da uradimo da ovi “točkovi” skladno rade i da se ljudski kapital zemlje uvećava?

  3. Šta utiče na uvećanje ljudskog kapitala zemlje?

  4. Tranzicija i njen uticaj na ljudski kapital u Crnoj Gori • Prije početka procesa tranzicije, zdravstvo, prosvjeta i drugi sektori koji oblikuju ljudski kapital u Crnoj Gori, imali su relativno dobre rezultate i služili su tadašnjem političkom i ekonomskom režimu. Ekonomska tranzicija, sukobi i duži period nesigurnosti u pogledu prioriteta zemlje ostavili su negativan trag na stvaranje i korišćenje ljudskog kapitala.

  5. Ko smo sada mi i gdje idemo?Ljudski kapital u životnim pričama

  6. OBRAZOVANJE Da li oni koji su završili školovanje posjeduju vještine uz pomoć kojih mogu da se nadmeću na tržištu rada?

  7. Da li imamo kompetencije koje su potrebne u 21. vijeku kao što su sposobnost da radimo brzo, da analiziramo i organizujemo složene informacije, da preuzmemo odgovornost, kontrolišemo krize, upravljamo rizicima i preduzimamo odlučne radnje? Kompetencije se ovdje definišu kao kombinacija znanja, vještina i stavova koji odgovaraju kontekstu. Ključne kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima radi ličnog ispunjenja i razvoja, aktivnog učestvovanja u društvenom životu, socijalne inkluzije i zaposlenosti: 1) Komuniciranje na stranim jezicima; 3) Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji; 4) Digitalna kompetencija; 5) Učiti kako se uči; 6) Društvene i građanske kompetencije; 7) Osjećaj inicijative i preduzetništva; i 8) Kulturološka svijest i izražavanje. Izvor: Preporuka Evropskog parlamenta i Savjeta 18. decembra 2006. dodine o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EC)

  8. Obrazovne kontroverze

  9. Po Vašem mišljenju, koje je obrazovanje najprikladnije za Vaše dijete/unuče?

  10. Dovoljno smo obrazovani! (???)

  11. Na svim nivoima postoje ozbiljne prepreke za formiranje ljudskog kapitala u okviru sektora obrazovanja

  12. Ulaganja i rezultati

  13. Stavovi građana o kvalitetu obrazovanja

  14. Stavovi građana o problemima u školi

  15. “Peru” li ruke i nastavnici i roditelji?

  16. Tabela 3.4 UNDP Anketa 2011. Koliko je ozbiljansvakiodovihproblema u školamakojepohađavašedijeteilidjeca? Procentualnadistribucijapoodgovorimapobodovima (1 = veomaozbiljan problem, 5 = problem ne postoji)

  17. Crnogorski građani ipak vjeruju u obrazovni sistem i to treba iskoristiti

  18. Kolika treba bude mjesečna plata za nastavnike u srednjoj školi?

  19. Ipak, stavovi ispitanika otkrivaju različite probleme

  20. Dijete je otac čovjeka – predškolsko vaspitanje i obrazovanje

  21. Osnovna škola po mjeri PISA evaluacije

  22. Srednje i srednje stručno obrazovanje

  23. Visoko obrazovanje

  24. Reformekojeuzimaju u obzircjelovitsektorobrazovanjamoguda se usmjere na sljedećapitanja:

  25. Društveni kapital Crne Gore Da li Crna Gora ima guste društvene mreže i odnose povjerenja među građanima koji pozitivno doprinose djelotvornom razvoju i korišćenju ljudskog kapitala?

  26. Mreže koje sve objedinjuju

  27. Koje su naše sadašnje društvene mreže? • Na nivou pojedinaca, građani Crne Gore vrednuju porodične odnose i u velikoj se mjeri oslanjaju na svoje mreže rođaka i prijatelja. • Iako većina ispitanika ne vjeruje ljudima (64% ispitanika) ogromna većina (89.7%) izjavila je da ima bliske prijatelje. • Crnogorcisunajvišezadovoljnisvojimdruštvenim (8) iporodičnimživotom 7.98 (na skaliod 1 do 10, gdjejedanznačinajvećezadovoljstvo a 10 najmanje) • Sve u svemu, građanin Crne Gore “začauren” je na nivou najmanjih društvenih grupa koje mu pomažu da riješi razne problem i pitanja.

  28. Građani ne vjeruju u snagu građanskog aktivizma • Na nivou zajednice i društva, građani Crne Gore ne vjeruju u svoju vlastitu sposobnost i kolektivnu sposobnost da se utiče na donošenje odluka i njihov nivo učešća u nevladinim organizacijama, udruženjima, klubovima i drugim oblicima građanskog društva relativno je mali.

  29. Da li ste tokom protekle godine bili uključeni u bilo kakvu dobrovoljnu aktivnost u okviru neke organizacije, udruženja ili vjerske grupe?

  30. Građani Crne Gore vjeruju da su za karijeru i uspjeh u životu važnije veze nego trud, znanje, vještine i radno iskustvo.

  31. Vrijednosti

  32. Građani Crne Gore imaju neke tradicionalne vrijednosti koje možda nisu uvijek dobre za razvoj ljudskog kapitala.

  33. Zadovoljstvo životom

  34. Do sreće – uz ljude • Jedan od značajnih rezultata Istraživanja UNDP-a iz 2011. godine jeste da zadovoljstvo životom kod stanovnika Crne Gore raste u svim domenima ako imate bliske prijatelje. • Zadovoljniji smo svojim obrazovanjem, poslom, standardom života, uslovima stanovanja, porodičnim životom, zdravljem i društvenim životom ako imamo bliske prijatelje • Ovi rezultati potvrđuju značaj društvenog kapitala za razvoj po mjeri čovjeka.

  35. Zadovoljstvo javnim uslugama

  36. Zbog čega su građani zabrinuti Najmanjesu zabrinuti zbog: • mogućnosti gubitka krova nad glavom, zbog prinudnog iseljenja, nemogućnosti otplate kredita (2.08%) • mogućnost izbijanja lokalnih vjerskih I etničkih sukoba (2.5). • nedostatak vjerskih sloboda (2.00) Očigledan je svojevrsni oporavak nakon epohe ratova i etničkih sukoba. Najviše su zabrinuti zbog: • budućnost svoje djece jer smatraju da su rasprodati prirodni i ekonomski resursi tj. da smo narednoj generaciji nije ostalo dovoljno resursa. • nedostatak materijalnih sredstava za život, • korupcije • bolesti • uličnog kriminala

  37. Putovanja, migracije, penzije Građani ne razmišljaju o odlasku iz Crne Gore Do kog nivoa bi trebalo povećati penzije?

  38. Koga crnogorski građani ne žele za komšije? • Postoje određene grupe koje su isključene iz društva kojima mi ne vjerujemo i koje ne želimo da nam budu susjedi. Većina ispitanika u Istraživanju UNDP-a iz 2011. godine ne bi željela da živi u blizini narkomana, iza kojih slijede homoseksualci, bivši zatvorenici, zatim bivši narkomani I ljudi koji žive sa HIV-om (v. Tabelu 5.5). • Relativno dobar pokazatelj društvenog kapitala zemlje je i da nakon perioda ratova, etničkih tenzija, raseljavanja i tranzicije, samo mali broj lica ne želi da živi u blizini ljudi drugačije etničke ili vjerske pripadnosti, lica sa invaliditetom ili ljudi različite političke opredjeljenosti, siromašnih, socijalnih slučajeva, raseljenih lica ili doseljenika.

  39. I stavovi“pričajupriču” o ljudskomkapitalu

  40. Stavovi“pričajupriču” o ljudskomkapitalu

  41. Koliko je bogata Crna Goraizugla ljudskog kapitala?

More Related