1 / 43

-hardver-

-hardver-. kućište. monitor. zvučnici. tipkovnica. miš. RAČUNALO IZVANA. CD/DVD uređaj. Napajanje. Matična ploča. Disketna jedinica. Procesor. AGP utor . Tvrdi disk. PCI utori. RAM memorija. Modem. Zvučna kartica. BIOS. Mrežna kartica. RAČUNALO IZNUTRA. KUĆIŠTE.

rivka
Download Presentation

-hardver-

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. -hardver-

  2. kućište monitor zvučnici tipkovnica miš RAČUNALO IZVANA

  3. CD/DVD uređaj Napajanje Matična ploča Disketna jedinica Procesor AGP utor Tvrdi disk PCI utori RAM memorija Modem Zvučna kartica BIOS Mrežna kartica RAČUNALO IZNUTRA

  4. KUĆIŠTE • kutija u kojoj se nalaze svi dijelovi računala • nosači i otvori za pričvršćivanje dijelova • najčešće s njim dolazi i napajanje • postoje dva oblika kućišta: vodoravni i horizontalni • izbor ovisi o korisniku i njegovim potrebama • vrlo važna je i veličina kućišta o kojoj ovisi koliko ćemo u njega moći ugraditi dodatnih kartica • današnja kućišta nisu više samo sive kutije nego se proizvode u raznim bojama • također postoje kućišta koja su prozirna te se u njemu mogu vidjeti svi dijelovi

  5. MATIČNA PLOČA RAČUNALA

  6. LOGIČKA SHEMA MATIČNE PLOČE CHIPSET (Northbridge,Southbridge) • veza procesora s ostalim dijelovima

  7. PROCESORI CPU – (Central Processing Unit) središnja jedinica za obradu podataka

  8. ŠTO JE CPU? • obavlja aritmetičke (+,-) i logičke (i,ili,ne)operacije nad podacima • koordinira i upravlja prijenosom podataka • sastoji se od aritmetičko-logičke jedinicei upravljačke jedinice • obično je to jedan integrirani krug tj. čip • sastoji se od više desetaka milijuna tranzistora • najpoznatiji proizvođači: INTEL i AMD

  9. PROCESOR na matičnoj ploči • spaja se u podnožje na matičnoj ploči • broj nožica • PENTIUM - Socket 370, 423, 478 • AMD – Socket 462, 754, 939 • Hladnjak (cooler)

  10. 4004 razvoj procesora

  11. RAM MEMORIJA • Upisno-ispisna memorija • Podaci se brišu prilikom isključenja računala • Najvažnije karakteristike: • Kapacitet (32MB – 1024MB) • Brzina (vrijeme pristupa) – brze 5-10ns, spore 100ns • Postoje 2 vrste: • Statička RAM memorija (SRAM) • Dinamička RAM memorija (DRAM)

  12. SRAM MEMORIJA • Svaka 0 ili 1 (1 bit) pohranjena je u bistabilu • Bistabil može pamtiti zapisano stanje do nestanka napajanja • Prednost: jednostavna građa i velika brzina • Nedostatak: velike dimenzija, manji kapacitet i veća cijena od DRAM-a • Obično služi kao brza priručna memorija (Cache)

  13. DRAM MEMORIJA • Svaka 0 ili 1 (1 bit) pohranjena je u minijaturnom kondenzatoru u obliku naboja • Kondenzator ima karakteristiku da s vremenom gubi naboj • Gubitkom naboja gubi se i sadržaj memorije • Da se to ne bi dogodilo potrebno je neprestano osvježavanje sadržaja (memory refreshing) • osvježavanje sadržaja izvodi se svakih nekoliko mili sekundi • Posljedica toga je spora razmjena podataka • Prednost DRAM-a: male dimenzije i niska cijena

  14. GRAFIČKA KARTICA • U početku je služila samo za slanje signala na monitor (iscrtavanje slike) • Obavlja 2D i 3D izračune • Današnje grafičke kartice imaju od 32MB memorije pa nadalje

  15. GRAFIČKA KARTICA - građa • Video BIOS • veza između operacijskog sustava i video procesora • Procesor • Izračunava poziciju elemenata na monitoru • Pretvara digitalne podatke u piksele • npr. rezolucija 1024 x 768 = 786.432786.432 x 30 = 23.592.960786.432 x 90 = 70.778.880 • Video RAM– lokalna video memorija • RAMDAC (Digital to Analog Converter) čip • pretvara digitalni signal u analogni i šalje ga na monitor • za svaki piksel izračunava vrijednost crvene, zelene i plave boje (RGB) • nije potreban kod nekih novih monitora – DVI (Digital Video Interface)

  16. ZVUČNA KARTICA • U počecima jedini uređaj koji je mogao stvarati zvuk u računalu bio je beeper koji je upozoravao korisnika na greške • Današnja računala su multimedijska (zvuk, grafika, animacija, glazba, video zapis…), a glazba je jedan od osnovnih elemenata • Na matičnoj ploči nalazi se dio koji je zadužen za stvaranje zvuka, a zove se zvučna kartica (sound card) • Zvučne kartice su na većini današnjih računala integrirane na matičnu ploču, iako se zvučna kartica može kupiti kao poseban dio i naknadno utaknuti u PCI utor

  17. MODEM • Modem (MODulator-DEModulator) je dio koji omogućuje povezivanje s drugim računalima tj. spajanje na internet. Prilikom spajanja na internet, medij preko kojeg se podaci prenose između računala je telefonska žica • Računalo "razumije" samo 0 i 1 tj. digitalne podatke. Osnovna zadaća modema jest da pretvara podatke u oblik koji je pogodan za prijenos telefonskom žicom i obrnuto, podatke koji se prenose telefonskom žicom pretvara u digitalni oblik. • Modem može biti na matičnoj ploči pa ga zovemo unutarnji ili interni, a može biti spojen s računalom izvana i zovemo ga eksterni.

  18. TVRDI DISK Karakteristike tvrdih diskova • Kvaliteta tvrdog diska ocjenjuje se na temelju slijedećih karakteristika: • BRZINA OKRETANJA PLOČA DISKA • Prvi tvrdi dikovi imali su brzinu vrtnje 7200 o/min • 1997 – tvrtka Seagate proizvodi tvrdi disk s 10033 o/min • 1999 – tvrtka Hitachi predstavlja disk koji ima 12000 o/m (Pegasus II) • danas već postoje i tvrdi diskovi s 15000 o/min • .VRIJEME KAŠNJENJA • vrijeme potrebno glavi da pronađe fizičku lokaciju podataka na disku • obično je negdje oko 3-8 ms • .BRZINA PRIJENOSA PODATAKA • Najveća brzina kojom je moguće razmjenjivati podatke između tvrdog diska i ostalih dijelova računala • tipična brzina kod suvremenih diskova je 5-20 MB u sekundi • .KAPACITET • količina podataka koja stane na tvrdi disk • obično se kapacitet suvremenih tvrdih diskova mjeri u GB (Giga Bajt) i iznosi od 2 GB do više od 100 GB

  19. DVD • Kapacitet DVD-a nekoliko je puta veći od CD-a, mjeri se u GB (giga byte), a standardno iznosi: • 4.7 GB – jednostrani – jednoslojni disk • 8.5 GB – jednostrani - dvoslojni disk • 9.4 GB – dvostrani - jednoslojni disk • 17 GB – dvostrani - dvoslojni disk • Veći kapacitet postignut je gušćim zapisom podataka • Kod DVD-a razmak iznosi 0,74 m, dok je kod CD-a bio 1,6 m. • Kod DVD-a najveća je duljina udubine 0,4 m (CD ima 0,83 m). • Zbog veće pouzdanosti kod čitanja podataka, dubina udubljenja iznosi 0,44 m. • DVD podržava zapis podataka u dva sloja što također povećava kapacitet • Prilikom čitanja laserska zraka može mijenjati fokus i time podatke čitati s jednog ili drugog sloja • DVD, osim dvoslojnog zapisa, podržava i zapis podataka s obje strane diska.

  20. PISAČI • VRSTE PISAČA: • iglični (matrični) • tintni (ink-jet) • laserski

  21. MIŠ KAO ULAZNI UREĐAJ • pokazivački uređaj • glavni zadatak: pretvaranje pokreta ruku u impulse razumljive računalu • može detektirati samo relativni pomak – pomak u odnosu na trenutni položaj • šalje računalu podatak koliko se pomaknuo i u kojem smjeru • razlučivost – broj impulsa koje miš može generirati kod pravocrtnog gibanja • razlučivost – koliki najmanji pomak miš može registrirati • povezivanje – PS/2, USB ili bežično • razlikuju se po načinu pretvorbe i po načinu spajanja

  22. OPTOMEHANIČKI MIŠ • princip rada temelji se na pretvaranju mehaničkog gibanja u niz električnih impulsa unutrašnjost miša • metalna kuglica (promjera 21mm) presvučena je gumom dodiruje podlogu i vrti se

  23. OPTOMEHANIČKI MIŠ osovine 2. kuglica je povezana na dvije osovine koje služe za detekciju pomaka vodoravno i okomito

  24. OPTOMEHANIČKI MIŠ rešetkasti diskovi 3. Na krajevima osovina nalaze se rešetkasti diskovi

  25. OPTOMEHANIČKI MIŠ infracrvenisenzor Infracrvena dioda 4. S jedne strane svakog diska je infracrvena LED dioda, a s druge infracrveni senzor koji registrira pulsirajuće zrake svjetla

  26. OPTOMEHANIČKI MIŠ procesor 5. Procesor čita impulse koje mu šalje senzor te ih pretvara u BINARNE PODATKE razumljive računaluŠalje binarne podatke u računalo preko kabla

  27. Napretkom tehnologije došlo je i do napretka na području miševa. I izgleda da je došlo i do polaganog izbacivanja iz uporabe klasičnih miševa sa kuglicomUređaj koji je sve više u uporabi i postaje sve omiljeniji je optički miš OPTIČKI MIŠ

  28. Stari optički miševi koristili su i zastarjelu tehnologiju, gdje se zraka odbijala od posebne podloge, koja je morala biti jako reflektirajuća te imati mrežu tamnih linija.Pri svakom pomaku miša, zraka se prekidala jer je naišla na tamnu liniju od koje se nije odbila.Senzor je javljao računalu da je miš pomaknut za određenu udaljenost. Također, oštećenje ili gubitak podloge za miša značio bi nemogućnost uporabe miša te nabavu nove podloge. OPTIČKI MIŠ

  29. OPTIČKI MIŠ • optički miš koji danas koristimo razvila je tvrtka Agilent Technologies i predstavila ga 1999. godine • optički miševi koriste malu kameru koja snima 1500 slika u sekundi • crvena LED dioda osvjetljava podlogu te se zraka svjetlosti odbija u CMOS senzor u mišu • CMOS senzor svaku sliku šalje DSP procesoru (Digital signal processor ) na analizu

  30. OPTIČKI MIŠ • DSP može obavljati 18 milijuna instrukcija u sekundi (18 Mipsa) • sposoban je detektirati uzorke na slici i vidjeti koliko se tih uzoraka promijenilo u odnosu na prethodnu sliku • na temelju promjena uzoraka u slijedu slika • DSP utvrđuje koliko daleko se miš pomaknuo i šalje odgovarajuće koordinate računalu • nakon toga pomiče se kursor prema dobivenim koordinatama • sve ovo dešava se 100 puta u sekundi što ima za posljedicu glatko kretanje kursora po zaslonu

  31. OPTIČKI MIŠ • prednosti optičkog miša: • nema pokretnih dijelova - manja mogućnost kvara i habanja • nemogućnost ulaska prašine u unutrašnjost miša n • pveća rezolucija tj. preciznost • ne zahtijevaju posebnu podlogu • miš radi na svakoj podlozi osim stakla i zrcala tj. na podlogama koje su na cijeloj svojoj površini jednolike

  32. MONITORI VRSTE MONITORA • CRT (Cathode Ray Tube) • LCD (Liquid Crystal Display) • Plazma (ionizirani plin) Tehnologija prikaza slike

  33. MONITORI • Veličina – 14”, 15”, 17”, 19”, 21”…Vidljiva veličina slike (po dijagonali) • Maksimalna razlučivost – tipično:800x600, 1024x768, 1152x864, 1280x960, 1280x1024 • Brzina osvježavanja (više je bolje) • broj iscrtavanja slike u sekundi • TV 30 Hz isprepleteno (interlaced) • monitor ± 75 HZ neisprepleteno (noninterlaced) • Vrsta kabela (VGA, DVI)

  34. MONITORI • Dubina boje • broj bitova koji se koristi za opis boje • 16 bitni prikaz – 65.536 boja (16 binarnih znamenki od 65.536 mogućih kombinacija) • 24 bitni prikaz – 16.777.216 boja (RGB) • 32 bitni prikaz – 16.777.216 boja + 8 bitova (dodatni sloj) za određivanje razine prozirnosti (Alfa kanal)

  35. MONITORI • Razmak između piksela • manji razmak – veća rezolucija • Potrošnja energije • monitor – 80% ukupne potrošnje • CRT – 110 W • LCD – 30-40 W

  36. CRT MONITOR

  37. CRT MONITOR

  38. TIPKOVNICA • Ulazna jedinica – specijalizirana za unos teksta(?) • Računalo u malom • Sastoji se od označenih tipki koje su povezane s prekidačima i procesorom na njoj • Vrste tipkovnica: • Prema broju i rasporedu tipki • Prema tehnologiji izrade • Način spajanja i ergonomija

  39. Tipkovnica – raspored i broj tipki 101 – 108 tipki QWERTY(z) Brži unos DVORAK

  40. Tipkovnica – raspored i broj tipki značenje tipki? • slovčane • brojčane • funkcijske • kontrolne kombinacija više tipki

  41. kućište kontakti Tipkovnica – tehnologija izrade 1. ELEKTROMEHANIČKE TIPKOVNICE 2. MEMBRANSKE TIPKOVNICE

  42. Unutrašnjost tipkovnice

  43. TIPKOVNICA NAČIN SPAJANJA ERGONOMIJA bežično

More Related