Globalizacija i globalna ekonomija

1. Globalizacija i globalna ekonomija O ekonomiji i ekonomskim načelima u kontekstu globalnih promjena

2. Danas mogu ... • raditi za stranu firmu kod „kuće” i imati šefa u Italiji; • štedjeti svoj novac u švicarskoj banci; • kupovati odjeću u Engleskoj; • mogu pogledati američku seriju na laptopu u komociji svoga doma … • mogu nabaviti turski kebab, američki hamburger, kinesku hranu, belgijsku čokoladu, japanske grickalice itd. • svečanu priliku mogu obilježiti slavnim francuskim šampanjcem iz Interspara ili Konzuma • … Globalizacija, IKT, globalna ekonomija

3. Tri ključna pojma • Globalizacija: širenje proizvoda, tehnologije, informacija i radnih mjesta preko nacionalnih granica i kultura. U ekonomskom smislu, ona opisuje međusobnu ovisnost nacija diljem svijeta koje se potiču slobodnom trgovinom (investopedia.com) • Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT): odnosi se na svu tehnologiju koja se koristi za upravljanje telekomunikacijama, • radiodifuznim medijima, inteligentnim sustavima za upravljanje zgradama, sustavima za audiovizualnu obradu i prijenos, te mrežne funkcije nadzora i nadzora (technopedia.com) • Globalna ekonomija / svjetska ekonomija: svjetska gospodarska aktivnost između različitih zemalja koje se smatraju međusobno isprepletenima te zbog toga mogu pozitivno ili negativno utjecati jedne na druge (BusinessDictionary.com)

4. Nekoliko glavnih aspekata globalizacije: • Omjer trgovine i BDP-a • Ekspanzija tijekova financijskog kapitala • Strane izravne investicije , spajanje i akvizicije • Globalni brendovi • Specijalizacija rada • Globalni lonac opskrbe i nove investicijske rute • Migracije međunarodnih radnija i migracije stanovnika • Povezanost ljudi putem mobilnih i Wi-Fi mreža • ...

5. O ekonomiji: uvijek i zauvijek • Najšira definicija: ekonomija jest znanost rješavanja ekonomskih pitanja/problema. • Najpopularnija definicija: Ekonomija jest izučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima. • Ključne zamisli u ekonomiji: • Dobra su oskudna. • Društvo mora upotrebljavati svoje resurse učinkovito (efikasno). • Društvo mora pravedno raspodijeliti dobra među ljudima. • Ekonomska organizacija: što, kako i za koga proizvoditi? • Granica proizvodnih mogućnosti: izbor • Napredna gospodarstva: trgovina, novac, kapital

6. 7 “velikih”ekonomskih pitanja • Proizvodnja, potrošnja i tehnološke promjene • Plaće i zarade • Zaposlenost • Cijene • Država (vlada) • Međunarodno poslovanje • Gospodarski rast Izvor: Parkin, M., Macroeconomics, Addison-WesleyPublishing Co., New York, 1990

7. Ekonomski rast vs. ekonomski razvoj u uvjetima globalizacije “Economic growth has been vital for reducing extreme poverty and improving the lives of many poor people,”saidWorld Bank Group President Jim Yong Kim. “Yet, even if all countries grow at the same rates as over the past 20 years, and if the income distribution remains unchanged, world poverty will only fall by 10 percent by 2030, from 17.7 percent in 2010. This is simply not enough, and we need a laser like focus on making growth more inclusive and targeting more programs to assist the poor directly if we’re going to end extreme poverty.” http://www.worldbank.org/en/news/press-release/2014/04/10/ending-poverty-requires-more-than-growth-says-wbg (3.3.2019.)

8. Ekonomska načela • Princip (lat. principum) ili načelo označava pravilo ili zakon ... koji se treba slijediti ... ili koji se obično slijedi ... ili koje je poželjno slijediti.Ekonomsko načelo je temeljno pravilo, rukovodeća ideja koja postoji u ekonomiji. 

9. .... iz žablje perspektive • S aspekta mikroekonomije, osnovna ekonomska načela su ekonomičnost, produktivnost i rentabilnost. • Ekonomičnost ima za cilj da se ostvari određena proizvodnja ili usluga uz što manje troškove. Ona predstavlja odnos između proizvodnje i troškova za njeno ostvarenje. Može se mjeriti vrijednosno i naturalno. • Produktivnost nam govori koliko je rada utrošeno za stvaranje nekog proizvoda. Značajan je pokazatelj uspješnosti poslovanja i zbog toga predstavlja predmet konstantnog praćenja i pronalaženja načina za unapređivanje. Cilj je ostvariti maksimalni rezultat s minimalnim ulaganjima, koji je moguće postići na 2 načina: povećanjem ukupne mase proizvoda ili povećanjem radnog učinka. • Rentabilnost je uspješnost poslovanja. Ona je najširi ekonomski pokazatelj koji teži maksimalnoj dobiti uz što manja ukupno angažirana sredstva. Predstavlja odnos između poslovnog rezultata i uloženog kapitala. • Sva ova ekonomska načela su međusobno povezana i svako uspješno poslovanje podrazumijeva njihovo poštovanje i primjenu u praksi.

10. ... iz ptičje perspektive • S aspekta makroekonomije, osnovna ekonomska načela se odnose na: • Kako pojedinci donose odluke? • Kako pojedinci utječu jedni na druge? • Kako gospodarstvo funkcionira kao cjelina?

11. Načelo # 1: Ljudi se suočavaju s izborom. • Ljudi se suočavaju s izborom (trade-off). Da bismo dobili ono što trebamo najčešće se odričemo nečeg drugog. • Da bismo dobili ono što trebamo najčešće se odričemo nečeg drugog; donošenje odluka zahtjeva žrtvovanje jednog cilja kako bismo ostvarili drugi. • Milton Friedman: “There is no such thing as a free lunch!” (hrv. Niti jedan ručak nije besplatan. ) • Društva su suočena s izborom između učinkovitosti i pravednosti. • Učinkovitost= društvo iskorištava svoje oskudne resurse na način da dobije najviše moguće od njih. • Pravednost = korist od tih resursa pravedno je raspoređena među članovima društva. • Učinkovitost = veličina torte • Pravednost = kako je torta raspodijeljena

12. Načelo # 2: Trošak jedne stvari je odustajanje od druge stvari. • Tošak jedne stvari je odustajanje od druge stvari. Donositelji odluka moraju voditi računa o očitim i implicitnim troškovima. • Oportunitetni trošak je najbolja moguća propuštena alternativa kod donošenja odluke.

13. Načelo # 3: Racionalni ljudi razmišljaju na temelju graničnih promjena. Granične (marginalne = rubne) promjene opisuju učinak malih postupnih promjena na postojeći plan akcije. • Racionalna odluka znači da je granična korist te odluke veća od graničnog troška. • Primjer 1: odluka za vrijeme večere • gladovati ili prejesti se? → trebate li uzeti još jednu žlicu tjestenine ili...? • Primjer 2: odluka o cijeni last minute ili standby aranžmana • Kolika treba biti cijena karte putnicima na čekanju (stand-by aranžman) ako u avionu ima još 10 praznih mjesta?

14. Načelo # 4: Ljudi reagiraju na poticaje. • Ponašanje se mijenja s primjenama troškova ili koristi, odnosno ljudi odgovaraju na poticaje. • Primjer: kada se cijena jabuka poveća • Ponuda: uzgajivač jabuka zapošljava još berača jer je korist od prodaje jabuka veća: • Potražnja: Kada poskupe jabuke, ljudi će jesti više krušaka i manje jabuka (efekt supstitucije).

15. Načelo #5: Razmjenom (trgovinom) se može osigurati poboljšanje položaja svima. • Trgovina omogućuje da se svaka osoba (država) specijalizira u aktivnosti koju najbolje radi. • Trgujući s drugima, ljudi imaju veću raznovrsnost dobara i usluga. • Ideja o međusobnoj razmjeni se temelji na: • Specijalizaciji • Podjeli rada • Zakon komparativnih prednosti

16. Načelo #6: Tržište je, u pravilu, dobar način organiziranja gospodarske aktivnosti.  • Tržišna ekonomija je gospodarstvo koje raspoređuje resurse pomoću decentraliziranih odluka mnogih poduzeća i domaćinstava, dok oni međusobno djeluju na tržištu roba i usluga. • Domaćinstva odlučuju za koja poduzeća će raditi i što će kupiti sa svojim prihodima. • Poduzeća odlučuju koga će zaposliti i što će proizvoditi. • Kroz povijest je tržište pokazalo svoju nadmoć nad naredbodavnim gospodarstvima. Osnovni instrument koji usmjerava ekonomske aktivnosti na tržištu su cijene. • Adam Smith iznio je jedno od najpoznatijih opažanja u čitavoj ekonomskoj znanosti: domaćinstva i poduzeća koja međusobno djeluju na tržištima, ponašaju se kao da im pomaže neka “nevidljiva ruka” koja ih vodi prema poželjnim rezultatima na tržištu. • Budući da domaćinstva i poduzeća gledaju cijene pri donošenju odluke što kupiti i što prodati, oni nesvjesno uzimaju u obzir i društvene koristi i troškove svog ponašanja. • Kao rezultat toga cijene “vode” ove pojedinačne donosioce odluka kako bi dostigli rezultate koji će u mnogim slučajevima povećati blagostanje cjelokupnog društva.

17. Načelo #7: Države ponekad mogu poboljšati rezultate tržišta. • Tržišne manjkavosti: neuspjeh ‘nevidljive ruke’ • Neuspjeh tržišta se događa u situaciji u kojoj tržište prepušteno samom sebi ne uspije učinkovito rasporediti resurse. • U slučaju neuspjeha tržišta, država može intervenirati da bi povećala efikasnost i jednakost. • Izvori tržišnih manjkavosti: javno dobro, pozitivne i negativne eksternalije, tržišna moć, pravednost. Javna politika bi morala povećavati ekonomsku efikasnost i pravednost.

18. Načelo #8: Životni standard određene zemlje ovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodi dobra i usluge. • Životni standardse može mjeriti na različite načine: • Uspoređujući osobni dohodak pojedinaca. • Uspoređujući ukupnu tržišnu vrijednost nacionalne proizvodnje. • Skoro sve varijacije u životnom standardu se mogu pripisati razlikama u proizvodnosti radau pojedinim državama. • Produktivnost predstavlja količinu dobara i usluga koje su proizvedene tokom svakog sata radnog vremena radnika.

19. Načelo #9: Cijene rastu kada država tiska previše novca. • Inflacijapredstavlja povećanje opće razine cijena unutar jednog gospodarstva. • Jedan od razloga zbog kojeg dolazi do inflacije je – porast količine novca u opticaju: • kada neka vlada pusti u opticaj veliku količinu državne valute, vrijednost te valute opada.

20. Načelo #10: Društvo se suočava s kratkoročnim odabirom između inflacije i nezaposlenosti. • Inflacija i nezaposlenost dva ključna makroekonomska pitanja za svaku vladu. • Izbor između inflacije i nezaposlenosti (trade-off): • Čuvena Phillipsova krivulja prikazuje kratkoročni odnos između inflacije i nezaposlenosti: ako se inflacija poveća, nezaposlenost se smanjuje i obrnuto. • Ovaj ‘kompromis’ (trade off) je nužan za razumijevanje kratkoročnih učinaka promjena u porezima, vladinoj potrošnji i monetarnoj politici.

21. Znanost i znanje: the age of knowledge • Gospodarstvo i društvo – njihov rast i razvoj – oduvijek je determiniran znanstveno-tehnološkim razvojem. • Uloga čovjeka: iskustvo – znanje- znanost • Uloga znanosti: analitička – pokretačka - predvodnička • Ključni čimbenik razvoja: iskustvo – znanje - znanost Znanstveno-tehnološke revolucije: koliko ih je? • 1. tehnološka revolucija: industrijska revolucija • 2. tehnološka revolucija: mehanizacijska revolucija • 3. trećatehnološkarevolucija: digitalna revolucija • 4. tehnološka revolucija: umjetna inteligencija • ...

22. Opadajući troškovi komunikacije Smanjivanje protoka vremena transmisije informacija 1500-1840 Morsova abeceda Telefon Satelit Optički kablovi Broadband Najbolja prosječna brzina kočija s konjima i brodova je bila 16 km/h Željeznica na paru prosječno 104 km/h; parni brod 57 km/h 1850-1930 Avion na propelere 482-643 km/h Konvergencije vremena i prostora utječe na neke više nego na druge. Ovisi o povezanosti 1950-te Putnički jet avioni 804-1127 km/h 1960-te Cyber prostor: informacije u sekundama 1990-te

23. Posljedice… • Svijet se mijenja neusporedivom brzinom, zahtjeva brze prilagodbe razvijajućoj tehnologiji i promjenjivim društvenim uvjetima. • Svijet postaje sve povezaniji: naš život ovisi o događajima i ljudima ‘negdje drugdje’. • Svijet kao paukova mreža Međuovisno globalno društvo

24. Pokušaj definiranja globalizacije • Martin Albrow: Globalizacija označava skup procesa putem kojih cijelo čovječanstvo prerasta u jednu kompaktnu zajednicu. • AnthonyGuiddens: Globalizacija se može definirati kao snaženje i intenziviranje društvenih odnosa na globalnoj razini, što dovodi do povezivanja geografski najudaljenijih područja. U ovom procesu neka lokalna dešavanja izazvana su događajima koji su se zbili kilometrima daleko. To je globalni utjecaj. • EmmanuelRichter: Globalizacija...je svjetska mreža koja nekada potpuno razdvojena i međusobno izolirana društva povezuje u svijet potpune međuovisnosti. • Robertson: Globalizacija ili planetarna povezanost svijeta je pojam koji ukazuje na dinamičan progres svijeta i intenziviranje saznanja o svijetu kao jednoj cjelini, ali i na međuovisnost i kompaktnost svijeta u dvadesetom stoljeću.

25. Povijesni ili suvremeni pojam? • Kronološki kontekst: • društveni znanstvenici: globalizaciju kao suvremeni proces • povjesničari: globalizacija kao povijesni proces • Zemljopisni kontekst: • planetarna perspektiva: globalizacija se pojavila nakon što je Kolumbo povezao Stari i Novi svijet.

26. Dimenzije globalizacije • Ekonomija: trgovina, novac, korporacije, bankarstvo, kapital • Politologija: upravljanje (vlast), rat, mir, IGO, NGO, režimi • Sociologija: zajednice, sukobi, klase, nacije, dogovori • Psihologija: pojedinci kao subjekti i objekti globalne akcije • Antropologija: preklapanje kultura, prilagođavanje, konflikt • Komunikologija: informacija kao znanje i alat – INTERNET • Zemljopis:sve, ako može biti fiksirano u prostoru

27. Globalizacija se najčešće fokusira na ekonomske prednosti (i/ili nedostatke) i stvaranje međuovisnosti. • Globalno društvo se ne suočava samo s ekonomskim posljedicama globalizacije već i s • društvenim • ekološkim • humanitarnim i pravnim • političkim • sigurnosnim izazovima.

28. Izazovi… TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE GLOBALNA UTAKMICA EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ IT I GLOBALNA KOMUNIKACIJA

29. Naš predmet interesa jest… Globalizacija u ekonomskom smislu: proces kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni i povećava ekonomska integracija među zemljama (Međunarodni monetarni fond) • Utječe na: • proizvodnju dobara i usluga • zaposlenost radne snage • investicije u fizički i ljudski kapital • difuziju tehnologije • efikasnost, produktivnost, konkurentnost • Posebno uočen rast: • stranih izravnih investicija (FDI) • tehnološke inovacije • trgovine uslugama --- tzv. “the age ofcompetence”