NOVA SVJETSKA FINANCIJSKA ARHITEKTURA

1. NOVA SVJETSKA FINANCIJSKA ARHITEKTURA MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomije Smjer FINANCIJE, 2013/14

2. CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA • CILJEVI PREDAVANJA • Analizirati potrebu za reformom svjetskog financijskog sustava. • Novi svjetski monetarni poredak • “Novi” kriteriji definiranja nacionalne tečajne politike • Valutni ratovi • STRUKTURA PREDAVANJA • Analiza svjetskog monetarnog i financijskog poretka te mogućih pravaca reforme sustava • Analiza sličnosti povijesnih i suvremenih okolnosti • Analiza kriterija nacionalne tečajne politike i potrebe za uvođenjem nove svjetske rezervne valute • Je li opasnost od valutnih ratova realna

3. REFORMA MEĐUNARODNOG MONETARNOG SUSTAVA • Globalna financijska kriza pokrenula je diskusije o nužnim reformama svjetskog gospodarstva i globalnog financijskog tržišta • Nedostaci postojećeg sustava: • Snažna ovisnost sustava o rezervnoj valuti i, posljedično, asimetričnosti u procesu usklađivanja gospodarskih ciklusa • Troškovi koji nastaju kao posljedica držanja visokih razina rezervi likvidnosti kod tržišta u nastanku • Poteškoće u usmjeravanju kapitalnih tokova – međunarodni tokovi kapitala su se, prema studiji McKinseyja, u razdoblju 2007. – 2011. smanjili za 60%, najviše u Europi, osobito u Velikoj Britaniji (82%) • Neusklađenost u kretanjima deviznih tečajeva koja uzrokuje sumnje u valutne ratove

4. Izvor: Montiel, J. P.: International Macroeconomics, Wiley-Blackwell, 2009. • Na nacionalna gospodarstva snažno utječu: • Kretanja kapitala na globalnom tržištu • Ponašanje međunarodnih financijskih institucija • Uloga MMFa kao davatelja posljednjeg utočišta? • Je li uopće potreban davatelj posljednjeg utočišta na međunarodnoj razini – bi li njegovo postojanje potaknulo moralni hazard i širenje kriza, dijelom i zbog utjecaja panike među ulagačima? • Pitanje regionalnih monetarnih ujedinjenja – nakon kriza u Europskoj uniji pokazali su se i negativni aspekti ulaska u zajednice država i vođenje zajedničkih politika

5. NOVI SVJETSKI MONETARNI POREDAK • Uvijek aktualno pitanje što je “dobar” izbor tečajne politike – izbor između monetarne suverenosti i stabilnosti (kroz fiksni devizni tečaj i/ili valutne unije)  kakve tečajne režime odabirati u budućnosti? • Jesu li mjere nekonvencionalne monetarne politike uzrokovale valutne ratove • Politika konkurentskih, osiromaši-svog-susjeda, tečajnih politika • Kakav će biti novi svjetski gospodarski poredak – hoće li se dolar održati kao svjetska valuta, a SAD kao vodeće svjetsko gospodarstvo? • Mijenja li se uloga međunarodnih monetarnih institucija i treba li nam zasjedanje nalik onome u Bretton Woodsu 1944?

6. Ravnoteža u svjetskim gospodarskim kretanjima u pravilu se ostvarivala kao posljedica utjecaja vodećih sila (Velike Britanije u 18 i 19 stoljeću) i SADa u 20 stoljeću • Tijekom druge polovice 20 stoljeća najveća i najznačajnija gospodarstva svijeta uvijek su se udruživala u G – “x” skupinu zemalja što je u konačnici rezultiralo s G – 20 skupinom zemalja • Međutim, u ovom trenutku ne postoji jasna podjela svijeta i, djelomično i kao posljedica financijske krize, dolazi do preslagivanja, odnosno do “G – Zero” svijeta u kojem niti jedna zemlja (ili skupina zemalja) nema prevladavajući utjecaj u međunarodnoj ekonomiji

7. S druge strane, Kina i ostala tržišta u nastanku nisu bile tako snažno izložene utjecaju financijske krize kao SAD i europske zemlje te se i brže oporavljaju • Pitanje je koja će valuta biti dominantna u budućim odnosima: dolar, euro ili neka treća  odnosno, koje će biti najutjecajnije svjetsko gospodarstvo te kakav će biti budući međunarodni monetarni ustroj • Kakva će pri tome biti uloga međunarodnih institucija, u prvom redu MMFa te na koji način će se donositi odluke

8. Redefiniranje kriterija nacionalnih tečajnih politika • Kakva je uloga intermedijarnih režima? • Polarizacija režima (izbor “krajnjih rješenja” i odustajanje od intermedijarnih režima) nije prikladna za okolnosti kriza • U nestabilnom okruženju potrebni su čvrsti, ali prilagodljivi tečajni režimi • Kakva politika za središnje banke? Uloga nominalne varijable kao sidra? • Korištenjemsidrene varijable slabi mogućnost utjecaja političkih pritisaka na monetarna kretanja • Ovisno o korištenoj varijabli slabiji je utjecaj monetarne politike, osobito u manjim gospodarstvima gdje središnja banka teže može utjecati na razinu cijena i stopu nezaposlenosti • Fluktuiranje tečaja • Može pogoršati postojeću nestabilnost i unijeti dodatnu nervozu na tržišta , ali ostavlja prostora središnjoj banci za korištenje nekonvencionalnih monetarnih politika - je li prikladan izbor za sve zemlje?

9. (Nova?) svjetska rezervna valuta • Problemi s US$ kao međunarodnom valutom nastaju (između ostalog) i zbog činjenice kako je riječ (i) o nacionalnoj valuti te je njegova emisija određena nacionalnim interesima • TRIFFINOVA DILEMA • ukoliko se nacionalna valuta koristi i kao međunarodna (rezervna) valuta, može doći do konflikta ciljeva između kratkoročnih nacionalnih i dugoročnih međunarodnih interesa • Nacionalne vlasti moraju biti spremne osigurati dodatnu razinu likvidnosti međunarodnom gospodarstvu u slučaju dodatnih potreba za likvidnošću – za SAD to je značilo probleme u osiguravanju (zagarantiranog) zlatnog pokrića • U tom slučaju može doći do neravnoteže tekućeg računa u nacionalnoj bilanci plaćanja

10. Triffinova dilema, razdoblje 1948 - 1974 Treba imati na umu kako se dilema (koja se prvi put pojavila u literaturi 1959 godine) odnosila primarno na konvertibilnost dolara u zlato Izvor: Levich, M. R.: International Financial Markets, 2001

11. NOVE POLITIKE - JAPAN (1) • “abenomika” – nazvana prema japanskom premijeru Shinzu Abeu – predviđa mjere monetarnih, fiskalnih i strukturalnih politika • Postavlja inflacijski cilj od 2% - pokušaj da se riješi deflacija kao kronični problem japanskog gospodarstva • Fiskalni poticaji (sa svrhom poticanja potražnje) i deregulacija gospodarstva • Tečaj jena slabi – japansko gospodarstvo postaje konkurentnije (dijelom i kao odgovor na monetarnu politiku SADa) Više pogledati u Roubini, N.: “The Global Economy on thefly”, 2013., i u Stiglitz, J. “ThePromiseofAbenomics”, www.project-syndicate.org

12. NOVE POLITIKE – KRIZA EUROZONE (2) • Globalna kriza ukazala je na nedostatke monetarnih integracijskih procesa te (potencijalne) probleme zajedničke valute i decentraliziranih fiskalnih politika • Problemi: zaduženost zemalja periferije Europe te dugotrajna financijska pomoć bogatijih zemalja onima koje su snažnije zahvaćene krizom (i njihovo opiranje mjerama štednje) • Rješavanje krize trenutnim mjerama – npr. kriza na Cipru • Ohrabruje ponovna emisija državnih obveznica Grčke ali preostaju ne-financijski problemi (nezaposlenost, nejednak razvoj među članicama ..) • Rizici raspada eurozone – visoka zaduženost pojedinih zemalja, niske stope rasta i konkurentnosti, visoke stope nezaposlenosti, deflatorni pritisci • Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka (travanj 2014)

13. Realni efektivni devizni tečajevi u zemljama eurozone bili su razmjerno stabilni tijekom krize – najviše zbog činjenice kako je sudjelovanje u monetarnoj uniji onemogućilo devalvaciju. Deprecijacija je kod zemalja pogođenih krizom zabilježena jedino u Italiji, Portugalu i Španjolskoj, i to pod utjecajem interne devalvacije kroz snižavanje plaća, mirovina i drugih prava. S druge strane, u Japanu i SADu su zabilježene značajno snažnije oscilacije tečaja Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a LostDecade? A ComparisonWith Japan ‘s EconomicCrisis”, CREMA WP No. 2013-03

14. Korištenje eura u drugim zemljama Više pogledati u ECB, The International Role of Euro, July 2013.

15. NOVE POLITIKE – KINA (BRIC zemlje) (3) • Nejasna strategija tranzicije ka tržišnim ekonomijama – pitanje razvoja na dulji rok • Koliko je stabilan kineski rast i do kada će biti održive visoke stope rasta – očekuje se pad investicija, time i zaustavljanje rasta gospodarstva • Visoke razlike između društvenih slojeva, relativno niska privatna potrošnja,

16. NOVE POLITIKE – QUANTITATIVE EASING (4) • Nekonvencionalne mjere monetarne politike – koliko su opasne, a koliko korisne? • Problem funkcioniranja kanala prijenosa novca – niski prinosi na obveznice, banke ne plasiraju novac nego nastoje sačuvati likvidnost (posljedica: sporija brzina optjecaja novca) • Što kada više središnjih banaka počne primjenjivati istu strategiju kvantitativnog olakšanja? Vrijednost više valuta istovremeno opada, dok očekivani učinci na bilance izostaju • Monetizacija deficita – može uzrokovati moralne hazarde jer vlada odgađa nužne reforme, a i niske kamatne stope također ne pridonose uvođenju discipline na tržište • Na koji način napustiti nekonvencionalnu politiku te kada se i na koji način vratiti konvencionalnim monetarnim mjerama? Kakve će biti dugoročne posljedice nekonvencionalnih mjera je još uvijek teško predvidjeti Više pogledati u Roubini, N.: “Ten QE Questions”, 2013., www.project-syndicate.org

17. Realni BDP, odabrane zemlje ECB MonthlyBulletinMarch 2014.

18. Kretanje cijena u odabranim zemljama ECB MonthlyBulletinMarch 2014.

19. KAKO ĆE IZGLEDATI MEĐUNARODNE FINANCIJE U BUDUĆNOSTI? • Smanjivanje vrijednosti nacionalnih valuta radi poboljšanja konkurentnosti – posljedice QE politika • Potreba za usklađenim akcijama najznačajnijih središnjih banaka – u suprotnom se javljaju strahovi od konkurentskih devalvacija i valutnih ratova, oporavak od krize se usporava, a političke tenzije rastu • Posljedice koje će kriza imati po eurozonu i zajedničku valutu – unatoč krizi stabilna pozicija eura n ameđunarodnim tržištima, nije došlo do smanjenja obujma korištenja eura kao paralelne/ rezervne valute • Virtualne valute kontrolirane od strane računala – (bitcoin) – koliki će njihov značaj biti u budućnosti i na koji način spriječiti nastanak kriza i zaštititi ulagače od propasti

20. DODATNA LITERATURA • Kordić, G.: Tečajna politika za 21.stoljeće: mogućnosti izbora za post-krizni i post-brettonwoodski svijet, izlaganje na znanstvenom skupu “Izazovi monetarne i tečajne politike u uvjetima nestabilnosti financijskih tržišta”,  2010., Zagreb, Hrvatska • Eichengreen, B. : Global Imbalances and the Lessons of Bretton Woods, The MIT Press, 2010. • Levich, M. R.: International Financial Markets, 2001.