SUPER UNIOS Obrazovna politika i kurikularni pristup

1. SUPER UNIOSObrazovna politika i kurikularni pristup mr.sc. Slavko Petrinšak, prof. Ovi materijali temelje se na radu koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske studeni, 2008.

2. Osnovni temelji učenja Obrazovanju se zasniva na cjeloživotnom učenju - koncepciji društva znanja temeljenog na četiri stupa učenja: • UČENJE ZA ZNANJE (UČITI ZNATI) – kao sredstvo ovo učenje treba omogućiti svakom pojedincu razumijevanje vlastitog okruženja da bi dostojanstveno živio, razvijao stručna umijeća i komunikaciju. • UČENJE ZA RAD (UČITI ČINITI) – odnosi se na praktičnu primjenu teorijskog znanja. Nove tehnologije zahtijevaju nove vještine, potrebu za cijeloživotnim obrazovanjem, snalaženjem u novim situacijama i timski rad. . • UČENJE ZA ZAJEDNIČKI ŽIVOT (UČITI ŽIVJETI ZAJEDNO) – ovo učenje odnosi se na uzajamno razumijevanje mirnu komunikaciju i sklad, bolje upoznavanje drugih i pronalaženje zajedničkih ciljeva rada i života. • UČENJE ZA POSTOJANJE (UČITI BITI) – označava potrebu svestranog obrazovanja svakog pojedinca. Učenje treba usmjeriti na razvoj samostalnog kritičkog mišljenja, donošenja vlastitih sudova, osobne odgovornosti i duhovnih vrijednosti.

3. Obrazovanje – izazov čovječanstvu « … obrazovanje je u srcu razvitka i pojedinca i zajednica; njegovo je poslanstvo omogućiti svakome od nas, bez iznimke i u potpunosti, razviti sve naše talente i ostvariti naš stvaralački potencijal, uključujući i odgovornost za vlastite živote i postignuća osobnih ciljeva.» (Jackues, Deloes./1998. str.19)

4. Globalizacija obrazovanja - obrazovne politike • Tehnološki razvoj i brze promjene na tržištu rada nameću potrebu redefiniranjem ukupne obrazovne politike. • Osnovna značajka su promjene u procesu prijenosa nadležnosti o pitanjima obrazovanja s nacionalnog tijela na međunarodna tijela. • Najbolji primjer navedenih promjena je Europska unija u kojoj se odvija proces prijenosa nadležnosti s nacionalnih tijela na odgovarajuća tijela Europske unije.

5. Standardizacija obrazovanja PODRAZUMJEVA: • usaglašavanja zajedničke obrazovne politike do 2010. godine -Bolonjski proces. • definiranje obrazovnih standarda kojima se provjeravaju ishodi učenja tj. što je pojedini student naučio iz pojedinog predmeta. • kompetencije koje je student stekao i razvio te njihovo mjerenje putem testiranja i vanjskog vrednovanja • anketiranje studenata o radu nastavnika. • Krajnji cilj STANDARDIZACIJE je dobiti uvid u kvalitetu pojedine ustanove na razini države i šireg okruženja.

6. Osnovna pretpostavka za uspješno ostvarivanje zajedničkog Europskog sustava visokog obrazovanja je: • Obrazovni procesi su usklađeni i usporedivi onda kada su usporedivi ishodi učenja akademskih i profesionalnih profila. • TKO JE GLAVNI NOSITELJ OVIH PROMJENA (usklađivanja)? NASTAVNICI (Profesori i asistenti) • NA ŠTO SU USMJERENE PROMJENE?NA POMOĆ STUDENTIMA U ORGANIZACIJI UČENJA NA FAKULTETU KOD KUĆE

7. OD PREMA dobrog rada kvalitetnom radu ocjenjivanja drugih samoevaulaciji i samoocjenjivanju prisile dogovaranju i suradnji šefovanju vođenju vanjske motivacije unutarnjoj motivaciji suparničkih odnos suradničkim odnos neuspjeha uspjehu zahtjeva pomoć individualnog učenja suradničkom učenju Koji put izabrati? Osnovno polazište poučavanja je pomoći studentima u organizaciji učenja Nastava temeljena na sadržajima Nastava temeljena na ishodima učenja

8. Obrazovanje - kurikularni pristup Osnovno polazište visokog obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu, koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži njihov obrazovni sustav. Planiranje visokoškolskog kurikuluma se uvijek izvodi na slijedećim razinama: • Razina države - nacionalni kurikulum • Razina fakulteta – kurikulum fakulteta • Razina predmeta – predmetni kurikulum

9. Obrazovanje - kurikularni pristup Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljedeća pitanja: • Zašto se uči – ishodi učenja studijskog programa(ili grupe srodnih predmeta /modula/, jednogpredmeta, grupe nastavnih sati koji predstavljajuneku cjelinu, ili jednog nastavnog sata). b) Što se uči – sadržaj studijskog programa(ili grupe srodnih predmeta /modula/, jednogpredmeta, grupe nastavnih sati koji predstavljajuneku cjelinu, ili jednog nastavnog sata). c) Kako se uči – opis postupaka koji osiguravaju studentu stjecanjepotrebnih kompetencija.Ovo podrazumjeva metode poučavanja, odnos formalnogi neformalnog procesa učenja, načinprovjereusvojenih kompetencija, evaluaciju... . Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo: KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA