1 / 13

Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta

Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta. Neue slawistische Horizonte: Studenten-Forschungsprojekt 1. Workshop Wort – Text – Stil Graz, 06. Juni 2013 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Darjan Horvat. Sadržaj. Fonološki sustav Leksičke osobine

vivek
Download Presentation

Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta Neue slawistische Horizonte: Studenten-Forschungsprojekt 1. Workshop Wort – Text – Stil Graz, 06. Juni 2013 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Darjan Horvat

  2. Sadržaj • Fonološki sustav • Leksičke osobine • Morfološki sustav

  3. Fonološki sustav • Relativno blizak hrvatskom • Najviše razlika na polju samoglasničkog sustava • samoglasnik ă [ǝ]; srednjeg stupnja otvorenosti, središnji • samoglasnik î[ɨ]; zatvoreniji, središnji • samoglanik ǫ [ɔ]; otvoren, stražnji i usneni • samoglasnik ę [ɛ]; otvoreni, srednji • dva poluglasa [i] i [w] – njima se tvore diftonzi, odnosno triftonzi.

  4. Suglasnički sustav • [ʐ] u pismu ź ‒ palatalni zvučni frikativ (palatalniji od ž) • [dʐ] u pismu đ ‒ palatalna zvučna afrikata, nešto palatalnija od one koja se u hrvatskom bilježi grafemom • [ɕ] u pismu ś ‒ palatalni bezvučni frikativ (palatalniji od š), • [ʨ] u pismu ć‒ palatalna bezvučna afrikata, nešto palatalnija od one koja se u hrvatskom bilježi istim grafemom.

  5. Naglasni sustav • ekspiratorni, dinamički naglasak npr. Zagreb ‒ Zagréb

  6. Leksičke osobine • Erdeljski – rumunjski • veliki broj preuzetih riječi iz rumunjskog • internacionalizmi, npr. adresă, film,formă i sl. • slavenske posuđenice, npr. dar

  7. Erdeljski - hrvatski • glavne i sporedne strane svijeta: sjever, jug, istok i zapad, • glavni i redni brojevi: jedan, dva, tri, pet, dvadeset, sto, prvi, drugi, treći, stoti itd. • zanimanja: električar, automehaničar, bravar, strojar, fratar, konobar

  8. Utjecaj kajkavskog dijalekta: • ublok → prozor; kajk. “oblok” • racă→ patka; kajk. “raca”

  9. Adaptirane posuđenice • glagol mišălesk (1. l. j. prezenta, od hrv. miješam) • imenica država-sta (imenica + određeni član + postponirani zamjenički pridjev, od hrv. država) • pridjev s imenicom svest jakă (oba elementa su posuđenice, red riječi je tipičan za erdeljski u kojem imenica stoji ispred pridjeva, od hrv. jaka svijest) • prilog maj hrvatski ( od hrv. više hrvatski)

  10. Morfološki sustav Imenice: • gramatičke kategorije imenica: (a) rod, (b) broj, (c) padež i (d) određenosti. • rod: muški, ženski i srednji (nepostojanje zasebnih oblika za srednji rod) • broj: jednina i množina (univerzalni nastavak -uri) • padež: N, G, D, A, V; N=A i G=D • određenost: određenim i neodređenim članom te pokaznim pridjevom

  11. Pridjevi • opisni i odnosno • moguća je i komparacija (samo opisnih) • najčešće stoje iza imenice, mogu i iza • promjenjivi i nepromjenjivi pridjevi Brojevi • tendencija korištenja posuđenica iz hrvatskog jezika Član • određeni i neodređeni

  12. Glagoli • glagolski oblici: indikativ, konjunktiv, kondicional-optativ i imperativ • utvrđeno da ne postoji aorist, kako ni pluskvamperfekt i futur drugi • Zamjenice • u kombinaciji s glagolom, naglašeni oblici lične zamjenice u najvećem broju slučajeva dolaze zajedno s nenaglašenima, npr. Jumǎ ćem Ivica ‘zovem se Ivica

  13. Hvala na pažnji

More Related