“Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

1. “Nešto o ekonomiji javnih nabavki” Dr Gian Luigi Albano Rukovodilac istraživačkog odjeljenja Italijanska agencija za javne nabavke (Consip S.p.A.) Podgorica, 23. jan. 2008.

2. U kojoj mjeri centralizovati javne nabavke?

3. Kontrola cijene • ‘Streamline’ procesi Adekvatnija vrijednost za novac! Sile koje definišu potrošnju u upravi Vlade i privatne organizacije moraju se baviti prilično sličnim problemom.

4. kontrola troškova • ‘streamline’ procesi Centralizacija Decentralizacija Hibridni modeli Centralizacija Modeli javnih nabavki

5. Ima li dokaza o trendu kretanja ka više centralizovanim procesima nabavki? • Primjeri (uz izvjesne diferencijacije) obuhvataju, između ostalog, sljedeće: • GSA (SAD) • OGC Buying Solutions (Ujedinjeno Kraljevstvo); • Consip (Italija); • SKI (Danska); • Hansel (Finska); • Satskontoret (Švedska); • BBG (Austrija)

6. Ključne sile koje utiču na stepen centralizacije • Efikasnost/uštede • Standardizacija proizvoda • Favorizovanje • Strateške nabavke • Efekti mreže i standardi • Dinamika tržišta • Nepredviđene situacije • Troškovi informacija za odlučivanje • Moć pregovaranja oko cijene • Monitoring uspješnosti podugovarača • Elektronske nabavke

7. Efikasnost/uštede • Tri glavna načina: • Veći obim (na strani potražnje)  • Niža cijena po jedinici proizvoda (na strani nabavki)  + uštede putem konkurentnih procesa • Niži troškovi nabavki u dijelu organizacije i transakcije  + uštede • Veći rizik da se ne nađu “van tržišta” za firme koje zavise od javne potražnje  + uštede putem konkurentnih procesa • Specijalizacija: za centralizovane nabavke u većoj mjeri je potrebno specijalizovano stručno znanje • Širenje znanja i informacija: prikupiti, ažurirati i razraditi informaciju iz naizgled nepovezanih tržišta (npr. štampači i računari; osiguranje i bankrastvo)

8. Standardizovanje proizvoda • Dvije glavne sile: • Bolje prikupljanje i obrada informacija • Standardizovani proizvodi idu ruku pod ruku sa niskim nivoom heterogeničnosti potražnje • Veća ekonomija obima nabavljača • Može doći do ograničenja centralizacije zbog fizičkih ograničenja (npr. kada struju kupuju lokalni organi koji su raspoređeni svuda po velikoj geografskoj oblasti)

9. Favorizovanje Lokalni organi mogu da se oslone na bolje informacije o svojim potrebama (kada proizvodi nisu u potpunosti standardizovani) i o karakteristikama dobavljača. Ponovljena interakcija (većina nabavki ne dešava se samo jednom) može da potpomogne nastanak “ličnog poznanstva” između kupaca i prodavaca i stoga nekih oblika favorizovanja (putem lobiranja, ne mora biti putem korupcije). Centralizovani i konkurentni procesi javnih nabavki mogu da u manjoj mjeri pati od favorizovanja, ALI mogu da stvore veći pritisak u smislu prikupljanja i obrade informacija.

10. Strateške nabavke Glavni sektori nabavki: Odbrana (pogledati bijelu knjigu za 2004. godinu za “Kinesku narodnu odbranu’): u SAD, Ministarstvo odbrane uviđa neke prednosti decentralizovanih procesa nabavki (fleksibilnost i inovacije) Zdravstvo: među primjerima su i slučaj lijekova protiv malarije (pogodnosti centralizacije ilustrovani su u nedavnom broju Odbora o globalnom zdravstvu); UNICEF za vakcije i Svjetska zdravstvena organizacija za tuberkulozu. Zelene nabavke: centralizacija podstiče pozitivne spoljene efekte nametanja ‘zelenijih’ standarda.

11. Mreže i standardi Djelatnosti koje se oslanjaju na mreže imaju značajnog udjela u savremenim privrednim sistemima: e-tržišta (B2B, B2C i B2G platforme), software (npr., Operating Systems), bankarstvo (npr., ATM mreže). Uticaj mreže: vrijednost za svakog člana mreže povećava se srazmjerno veličini mreže. Od suštinskog značaja se koordinacija korisnika. Centralizovane nabavke mogu imati značajnu ulogu u širenju postojećih mreža ili, što je još važnije, u koordinisanju prelazak korisnika sa stare na novu mrežu (u septembru ’04, brazilska Vlada i IBM dogovorili su se da prošire operativni sistem LINUX kao alternativni sistem Microsoft Windows-u.)

12. Dinamika tržišta Na tržištima koja se brzo mijenjaju (npr. hi-tech tržište, biomedicinsko tržište), službenici u lokalnim organima možda imaju pristup ‘lokalnim’ informacijama (npr. industrijskim okruzima). Službenici u Centralnim agencijama za javne nabavke mogu, s druge strane, imati pristup boljim informacijama o ‘globalnim’ trendovima. Hibridni modeli izgleda da najbolje pomažu rješavanju ovakve tenzije

13. Krizne situacije Hitno potrebna neka roba ili usluga. Premalo vremena za organizovanje konkurentnog tenderskog procesa: npr. roba prve pomoći nakon prirodne katastrofe. Stepen centralizacije zavisi od (i) toga da li se hitna situacija javlja na lokalnom umjesto na centralnom nivou (ii) prirode robe/usluge čija je nabavka potrebna. • GSA u SAD. Agencija ima ovlašćenja da podrži napore vlade • Pružanjem pomoći u vezi sa odgovarajućim upravljanjem resursima (npr. vazduhoplovima, vozilima) koji se koriste za vrijeme uragana; • Odabirom dobavljača sa posebnog spiska, kao izvora za hitne nabavke; • Pružanjem pomoći prilikom hitne nabavke roba i usluga uz pomoć sistema ‘GSA Smart Pay’, tj. specijalne kartice koja omogućava kupcima da vrše nabavke po nižim cijenama.

14. Cijena informacija na osnovu kojih se donose odluke • Troškovi prikupljanja informacija srazmjerni su stepenu civilizacije. • Troškovi informacija na osnovu kojih se donose odluke zavisi od dva ključna faktora: • Stepena fragmentacije: što je organizacija više usitnjena veći su troškovi informacija na osnovu kojih se donose odluke. • Priroda roba/usluga: troškovi informacija obrnuto su srazmjerni stepenu standardizacije proizvoda Brzi napredak ICT sve više smanjuje prikupljanje i obradu informacija. Izgleda da postoji logična srazmjera između elektronskih nabavki i centralizacije.

15. Monitoring uspješnosti dobavljača Kada je uspješnost dobavljača teško opisati u samoj klauzuli ugovora, izgleda da je centralizovani monitoring izuzetno težak zadatak. Možda je ovo objašnjenje za činjenicu da centralizovani procesi nabavke često idu ruku pod ruku sa decentralizovanim monitoringom (pogledati Savezne propise o nabavkama SAD, 2005).

16. E-nabavke • Razvoj e-nabavki: • smanjuju se troškovi prikupljanja informacija; • standardizuje se priroda informacija. Veći stepen centralizacije Štaviše, centralizacija ističe prednosti e-nabavki. Vrijednost sistema nabavki koji se bazira na web mreži najveća je za organizacije koji zahvaljujući uvođenju sistema e-nabavki mogu da vrše centralizovane nabavke koje ranije nisu imale.

17. Okupljanje većeg broja zahtjeva jača moć naručioca da pregovara zahvaljujući većoj konkurenciji među dobavljačima (ne obavezno preko većeg broja učesnika već više preko većeg uloga, tj. većih ugovora). Veća mogućnost pregovaranja generalno rezultira većim uštedama čak i u okolnostima umjerena ekonomije obima. Međutim, može doći do diskriminisanja malih i srednjih preduzeća od strane velikih zato što ove prve nemaju ekonomski kapacitet da odgovore na zahtjeve ‘nacionalnih’ ugovora. Moć pregovaranja oko uslova Pitanje: Kako reagovati na ovo ključno pitanje u vezi sa tendencijom da se jača učešće malih i srednjih preduzeća u procesima javnih nabavki?

18. Povećanje učešća malih i srednjih preduzeća (SME) Održiva rješenja (koja se međusobno ne isključuju): Ublažavanje ograničenja u pogledu Zajedničke ponude. Konzorcijumi ponuđača predstavljaju rješenje za ograničenje na učešće firmi koji ne ispunjavaju ekonomske kriterijume kako bi učestvovali u velikim javnim nabavkama; Povećavanje broja uzastopnih nabavki smanjuje njihovu pojedinačnu veličinu/vrijednost i stoga olakšava učešće SME; s druge strane, veći broj i manja veličina uzastopnih nabavki može da potpomogne sklapanje tajnih dogovora o podjeli tržišta i oteža korišćenje ekonomije obima; “Kombinatorne aukcije” na kojima je dozvoljeno davanje paket ponuda može biti način da se dozvoli korišćenje moguće ekonomije obima dok se istovremeno olakšava i učešće SME. Dužina ugovora kako bi se izbjeglo uvezivanje (opasnost od tajnih dogovora!); Kriterijumi za učešće trebalo bi da budu što niži i da se bave prvenstveno aspektima koji su direktno vezani za ugovor.

19. Kreiranje ugovora

20. Ugovori o javnim nabavkama: uvod Time što preciziraju obaveze i obećanja, ugovori: štitesvaku stranu u transakciji od rizika neočekivanih promjena u budućem ponašanju poslovnih partnera, Omogućavaju bezbjedno i efikasno planiranje, investiranje i proizvodnju u decentralizovanim lancima nabavki. Dobro odabrana strategija ugovaranjamora da uzme u obzir: 1 Fleksibilnost ugovora Podsticaj da se dobije odgovarajući kvalitet i da se troškovi održe na niskom nivou 2 3 Raspodjela rizika u nabavkama

21. Metodološke napomene STILIZOVANI SCENARIO Malo je vjerovatno da će doći do ponovnog pregovaranja uslova iz prvobitnog ugovora (obično skupo po naručioca) Potrebe naručioca teško da će se promijeniti tokom izvršenja ugovora Izbor ugovora za nabavke ima mali uticaj na karakteristike dobavljača koji odluče da učestvuju u postupku nabavke Karakteristike dobavljača su egzogene Fleksibilnost ugovora ima ograničenu ulogu dok su mjere za obezbjeđivanje kvaliteta i smanjenje troškova kao i raspodjela rizika i dalje od suštinskog značaja

22. Izbor ugovora za javne nabavke Dvije dimenzije od izuzetnog značaja: 1 Uloga rizika u nabavkama Uloga podsticajnih mjera 2

23. … utiče na proizvodne troškove i može da utiče na kvalitet izvođenja Iako … … u ugovorima za nabavke postoji mala vjerovatnoća da se izvođač može obezbijediti (recimo, putem ugovora o osiguranju) od svih nepredviđenih okolnosti; Međutim… … tip i priroda djelatnosti izvođača može da predstavlja korisnu zamjenu za njegovu sposobnost da ‘se osigura’ od nepredvidljivosti posebnog ugovora o nabavkama (‘polise osiguranja’). Uloga rizika u nabavkama (1/2) Rizik u nabavkama … …odnosi se na one događaje koji mogu da utiču na uspješnost aktivnosti iz ugovora i čije se nastajanje ne može precizno predvidjeti niti naručioci na njega mogu uticati. ALIapsolutni kapacitet svakog naručioca da snosi rizik u nabavkama NIJE najvažniji faktor za odabir forme ugovora …

24. Uloga rizika u nabavkama (2/2) … ono što je zaista važno jeste relativni stav naručioca prema riziku pod uslovima da su druge stvari jednake, efikasna podjela rizika zahtijeva da rizik snosi ona strana koja njima može najbolje upravljati. 1 Kupca više brine rizik nego dobavljača Kupac i dobavljači su oba indiferentni prema riziku 2 U prvom slučaju, u principu je dobro da kupac prebaci sav rizik na dobavljača kako bi maksimalno uvećao podsticajne mjere za uspješnost  ugovor u kojem dobavljač trpi aktivnosti na smanjenju troškova i stoga snosi najveći dio rizika. Češće se dešava da su dobavljača makar u jednakoj mjeri zabrinuti zbog rizika kao i kupac. U ovom slučaju, efikasna podjela rizika zahtijeva od kupca da podnese sav rizik, iako ovo rješenje može imati negativan uticaj na podsticajne mjere.

25. Uloga podsticajnih mjera (1/2) Na tržištima nabavki kvalitet se za standardizovane robe/usluge može mjeriti po određenoj cijeni… Kada se kvalitet može provjeriti, savjetuje se da se tačno odredi standard kvaliteta u ugovoru i da se onda izriču kazne u slučaju kada je kvalitet ispod tog standarda i eventualno daju bonusi kada se kvalitet iznad standarda Međutim, iznos novčanih kazni treba da bude takav da dobavljaču odgovara da isporuči kvalitet koji je obećao u fazi izbora dobavljača umjesto da krši ugovor i uštedi novac. Na tržištima nabavki nestandardizovanih roba/usluga postoje dimenzije razmjene koja se ne može eksplicitno uzeti u obzir u samom ugovoru čak i ako ih naručioci mogu odmjeriti (ubrzo ću se opet osvrnuti na ovaj aspekt...)

26. Uloga podsticajnih mjera (2/2) Što se tiče cijene proizvodnje, ukupni troškovi proizvodnje određene robe ili usluge mogu se u većini nabavki provjeriti na osnovu računovodstvenih podataka Kada su računovodstveni podaci pouzdani i kada se ukupni troškovi mogu provjeriti kupac povezuje mehanizam plaćanja sa ostvarivanjem ukupnih troškova. ALIdok se, generalno govoreći, ukupni troškovi mogu provjeriti, kod posebnih aktivnosti, uključujući uloženi napor dobavljača, to možda i nije slučaj.

27. Priroda ugovora o javnim nabavkama Eksplicitni ugovori Pisani i pravno obavezujući ugovori koje mogu da sprovode sudovi te stoga mogu da regulišu dimenzije nabavke koje sudovi mogu da prate i provjeravaju po prihvatljivoj cijeni. Implicitni ugovori Kada su važni aspekti transakcije javnih nabavki takvi da ih ne mogu provjeravati treća lica, implicitni/relacioni ugovori koji se baziraju na prijetnji od gubitka reputacije i/ili budućeg posla u slučaju nepoštovanja mogu biti veoma djelotvorno sredstvo da se dobavljač navede da održi obećanja i generalno da poštuje uslove (implicitnog) ugovora koji je sklopio sa kupcem.

28. Kategorije ugovora o javnim nabavkama EKSPLICITNI UGOVORI Ugovori o povraćaju troškova (CRC) Ugovori sa fiksnom cijenom (FPC) Podsticajni ugovori (IC) IMPLICITNI UGOVORI Metode ugovaranja za Kvalitet koji je teško definisati (NCQ): Izbor metoda za period prije ugovora Metode za period tokom trajanja ugovora Metode za period posle trajanja ugovora

29. Eksplicitni ugovori – CRC (1/2) CRC je ugovorni odnos u kom se kupac obavezuje da će nadoknaditi sve (dokumentovane) troškove proizvodnje u vezi sa projektom i da će platiti naknadu za nadzor. Iz ugla rizika u nabavkama … ... Dobavljač ne mora da brine o eventualnim razlikama između procijenih i stvarnih troškova proizvodnje, stoga je u potpunosti osiguran od svih prekoračenja troškova Uloga podsticajnih mjera Iz ugla podsticajnih mjera… Rizik dobavljača …. Loša strana CRC je to što ne podstiču dobavljača da preduzme aktivnosti na smanjenju troškova ili da se potrudi da ograniči troškove Varijante: Ugovori sa definisanom gornjom cijenom (CPC) Ugovori sa cijenom po jedinici mjere (UPC)

30. Eksplicitni ugovori – CRC (2/2) Nedostaci kod CRC: Ne odgovaraju u situacijama kada ukupni troškovi projekta koji je predmet nabavke u velikoj mjeri zavise od podsticajnih mjera dobavljača da obuzda troškove projekta … 1 …rizik od narastanja troškova Pošto se svi troškovi nadoknađuju, efikasni i neefikasni dobavljači podstiču se da podnesu istu ponudu u fazi izbora te tako spriječe naručioca da izabere najefikasnijeg dobavljača. 2 CRC ne bi nikada trebalo dodjeljivati posredstvom konkurentnog tenderskog postupka zato što mogu da ugroze cilj naručioca da izabere najefikasnijeg dobavljača CRC mogu dobro da posluže: Smanjenje (ili čak eliminisanje) troškova ponovnog pregovaranja o ugovoru. kada je važna fleksibilnost ugovora 1 kada se kvalitet ne može provjeriti i kada igra važnu ulogu na tržištu javnih nabavki 2

31. Eksplicitni ugovori – FPC (1/2) FPC je ugovorni odnos u kojem dobavljač dobija fiksnu cijenu za realizaciju projekta koji odgovara prethodno utvrđenom standardu kvaliteta. Fiksna cijena obično je rezultat konkurentnog tenderskog postupka. Iz ugla rizika u nabavkama… • ... Dobavljač snosi sve troškove koji nastanu tokom nabavke robe ili usluge navedene u ugovoru : • Dobavljač u potpunosti koristi mogućnost da eventualno uštedi na troškovima tako što će dokazati da projekat odgovara ugovorenom standardu kvaliteta; • Dobavljač u potpunosti snosi rizik snošenja viših troškova proizvodnje od onih koji su procijenjeni prije podnošenja ponude. Uloga podsticajnih mjera Rizik dobavljača Iz ugla podsticajnih mjera… …. Iako dobavljač ne dobija dodatnu naknadu za veći standard kvaliteta, obično se u ugovoru predvide kazne za slučaj da je kvalitet nabavke ispod dogovorenog standarda.

32. Eksplicitni ugovori – FPC 2/2 FPC su pogodni za projekte male složenosti i nesigurnosti, tj. za standardizovane proizvode/usluge Primjer, pozajmljen iz ugovora o nabavkama koji je dodijelila Italijanska agencija za nabavke (Consip S.p.A.): Standardizovani paket i služba pomoći FPC može biti neprikladan za situacije u kojima se kvalitet ne može provjeriti: Snažne podsticajne mjere za smanjenje troškova mogu da navedu dobavljača da štedi na aktivnostima koje se ne mogu provjeriti na uštrb (dobavljača) tj. degradacije kvaliteta.

33. Eksplicitni ugovori – IC Podsticajni ugovori obično uključuju ciljnu cijenu, ciljni profit i formulu za usaglašavanje profita koja obezbjeđuje da: stvarna cijena ili kvalitet koji odgovaraju ciljuimaju za rezultat ciljni profit ili naknadu; 1 Iznos profita ili naknade koja se isplaćuje po osnovu ugovora vezuje se za uspješnost dobavljača, dobavljač nikada nije u potpunosti odgovoran za fluktuacije u troškovima proizvodnje. stvarna cijena koja premašuje cilj ima za rezultat usaglašavanje ciljnog profita ili naknade prema dolje; 2 stvarna cijena ili kvalitet koji je ispod ciljne vrijednostiima za rezultat usaglašavanje ciljnog profita ili naknade prema gore. 3 Podsticajni ugovori (IC)negdje su između dvije krajnosti, tj. CRC i FPC

34. Eksplicitni ugovori – IC: linearni podsticajni ugovori (1/2) IC su često u obliku podsticajnih ugovora u smislu troškova. Najčešći oblik podsticajnih ugovora u smislu troškova jeste linearni oblik i može se opisati sljedećom šemom kompenzacije koju dobija dobavljač: T = P + b C Ukupni transfer dobavljaču Realizovani (provjerljivi) trošak Fiksno osnovno plaćanje Pozitivna konstanta između nula i jedan što predstavlja onaj udio u trošku koji snosi kupac b = 1 Trošak – Ugovor o povraćaju troškova (CRC) b = 0  Ugovor sa fiksnom cijenom (FPC)

35. Eksplicitni ugovori – IC: linearni podsticajni ugovori 2/2 Analogni podsticajni ugovori mogu se koristiti i da podstaknu obezbjeđenje kvaliteta robe/uslugeumjesto smanjenje troškova U ovom slučaju, u IC-u obično se definiše sljedeće: Osnovno plaćanje Pza minimalnu uspješnost qmin (obično mjera kvaliteta); 1 Ukoliko se ciljqiostvari kupac plaća dodatni bonus Bi 2 Dodatni viši ciljni nivoi q1,…,qn … … Uz koje idu odgovarajući bonusi B1,…, Bn 3

36. IC: Balans između podjele rizika i podsticajnih mjera Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu troškova … Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu kvaliteta ... …podstiče dobavljača da pruži bolji kvalitet tako što uključuje (vjerovatno povećava) bonuse ukoliko su ostvareni nivoi kvaliteta veći od minimalnog nivoa uspješnosti …podstiče dobavljača da ograniči troškove tako što mu ostavlja djelić od uštede troškova, ali mu istovremeno nadoknađuje izvjestan iznos u slučaju prekoračenja troškova. Parametar bo podjeli troškova igra najznačajniju ulogu Sposobnost dobavljača da snosi rizik u nabavkama 1 Predvidljivost šoka koji utiče na troškove proizvodnje Faktori utiču na izbor b 2 Reakcija stvarne cijene proizvodnje na aktivnosti čiji je cilj smanjenje troškova 3 bbi trebalo be veći što ima više aktivnosti čiji je cilj smanjenje troškova, što ne ide u prilog aspektima kvaliteta koji se ne daju savršeno izmjeriti

37. IC: Troškovi transakcije i heterogenost zadatka Toškovi transakcije Sve skupe aktivnosti u vezi sa menadžmentom podsticajnog ugovora u stvari predstavljaju transakcione troškove. Ukoliko očekivane prednosti od usvajanja podsticajnog ugovora budu manje od vrijednosti troškova transakcije... ...onda izaberite ugovor sa fiksnom cijenom Heterogenost zadatka Kupac bi trebalo da veže podsticajne mjere za sve mjerljive aspekte koji pružaju informacije o naporu koje dobavljač ulaže u različite zadatke koje taj ugovor podrazumijeva Dobar podsticajni ugovor podsticajnim mjerama vezanim za izuzetnomjerljive dimenzije obavezno daje veći značaj nego onima koje su dizajnirane ili manje mjerljive … ...onda razvežite

38. IC: Formati tendera Podsticajni ugovori ostvaruju dobru razmjenu između potrebe kupca da obezbijedi odgovarajuće podsticajne mjere dobavljaču kako bi dobio projekte izuzetnog kvaliteta (ili uz niske troškove) s jedne strane i zahtjev dobavljača za osiguranjem zbog nepredvidljivih okolnosti koje utiču na realizaciju projekta. Kako izbor različitih ugovora sa podsticajnim šemama utiče na proces kupca u toku kog on pokušava da utvrdi ko je zaista najefikasniji dobavljač? Apstrakt iz potencijalno viših troškova transakcije Kupac koji želi da smanji cijenu po kojoj će dodijeliti ugovor prilikom: Izbora najefikasnijeg iz skupa snabdjevača koji ne mare za rizik u nabavkama i 1 Planiranog ostvarivanja najvećeg mogućeg napora da se smanje troškovi (ili poboljša kvalitet) izabranog dobavljača zaista može da ostvari ovaj cilj. 2 Kupac treba samo da pusti ponuđače da se nadmeću za podsticajni ugovor u kojem i fiskni dio (P) i udio u podjeli troškova (b) biraju dobavljači u fazi tenderskog postupka

39. Eksplicitni ugovori – praktični zaključci Dajte prednost ugovorima s fiksnom cijenom kada: 1 su dobavljači relativno neosjetljivi na rizik u nabavkama se čini da su dobavljači prilično ujednačeni u pogledu sposobnosti da kontrolišu cijenu proizvodnje 2 se očekuje da će troškovi menadžmenta ugovorom neutralizovati prednosti podjele rizika u vezi sa troškovima u podsticajnim ugovorima 3 Dajte prednost podsticajnim ugovorima kada: 1 je rizik u nabavkama važan 2 su dobavljači osjetljiviji na rizik od kupca 3 su računovodstveni troškovi potpuno pouzdani

40. Kreiranje konkurentnog tenderskog procesa

41. Smjernice • Kako se odlučiti između forme sa pečatiranim ponudama i dinamične aukcije (E-aukcije)? • Kada se opredijelite za E-aukciju javljaju se nove nevolje… • Faktori koji utiču na osmišljavanje E-aukcije

42. Priroda neizvjesnosti Faktori koji utiču na cijenu realizovanja ugovora obično se dijele da dvije različite kategorije: • Privatnu komponentu • Zajedničku komponentu • Privatna komponenta vezuje se za samu firmu: • Menadžerska efikasnost • Transportni troškovi • Zajednička komponentautiče na sve dobavljače (iako nije poznata u vrijeme konkurentnog tenderskog postupka) • Neizvjesnost potražnje (koji organi će potpisati okvirne sporazume koje predviđa agencija za nabavke) • Evolucija tržišne cijene ključnog inputa (lož ulje za grijanje u školama)

43. Šta ako prevlada privatna komponenta? Upozorenje! U najvećem broju slučajeva, prisutne su i privatna i zajednička komponenta. Međutim, uticaj ove druge može se zanemariti kada dobavljači imaju iste informacije o zajedničkoj komponenti: • Novi okvirni sporazum kako bi dobavljači imali iste izvore informacija o neizvjesnosti potražnje. • Trenutna i buduća tržišta za naftu Prevaga privatne komponente znači da se procjena troškova izvršenja ugovora koju pravi svaki pojedini dobavljač ne bi promijenila kada bi saznali privatnu komponentu druge firme!

44. Lekcije za osmišljavanje tenderskog postupka Informacije se ne stiču u dinamičkom konkurentnom procesu tako da bi bilo prikladno korišćenje (jednokratnog) konkurentnog procesa sa zapečaćenim ponudama ili, isto tako, jednokratne elektronske aukcije. Prednosti: • niski troškovi menadžmenta • brzina • ide u prilog učešću malih dobavljača • sprečava monitoring kartela kada je prisutan veliki rizik od tajnog dogovaranja

45. Sticanje informacije putem procesa podnošenja ponuda Kada dobavljači imaju različite informacije o zajedničkoj komponenti i te informacije pokazuju izvjestan stepen (statističke) zavisnosti (tj. korelacije) … …ponude otkrivaju dio informacija dobavljača njegovim konkurentima, što im, s druge strane, pomaže da dođu do preciznije procjene o stvarnoj cijeni i tako smanje rizik od tzv. Kletve pobjednika (kada su stvarni troškovi proizvodnje veći od procijenjenih). Dinamičan proces prikupljanja ponuda omogućava sticanje informacija!

46. Dinamičke aukcije Višekratne opadajuće aukcije: • Runde ponuda sa zapečaćenim kovertama • Pravilo o aktivnosti može i ne mora biti precizno naznačeno • Ponude se obično otkrivaju na kraju svake runde dok identitet ostaje anoniman • Mogući nedostaci: • Dužina • Ide u prilog monitoringu kartela

47. Ujednačavanje višekratnih opadajućih aukcija • Maksimalan broj rundi ili pravilo sa definisanim krajem (s puno brige!!) • Povećavanje veličine tika u pravilu aktivnost/validnost • Anglo-holandski Napomene za kreiranje aukcija: Kako bi smanjio dužinu višekratnih opadajućih aukcija, kupac može da usvoji anglo-holandsku izmjenu sa umjerenom veličinom tika.Ukoliko je dužina aukcije glavni razlog za zabrinutost, kupac može dalje da uvećava veličinu tika. Nemojte precizno navoditi konkretan broj rundi!

48. Brže dinamičke aukcije Opadajuća aukcija na sat • Brza i u manjoj mjeri osjetljiva na tajno dogovaranje, • Ali veći rizik od nastajanja greške (na raspolaganju nekoliko rješenja) • Spasonosna aukcija • Dužina aukcije pod kontrolom

49. Pravila za sabiranje poena

50. Smjernice Čemu pravila za sabiranje poena? Većina najčešće korišćenih pravila za sabiranje poena Pravila za zbrajanje poena i plan tenderskog postupka