100 likes | 438 Views
EVALUACIJA NASTAVNIH PROGRAMA I RAZVOJ MODELA KURIKULUMA ZA OBAVEZNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ. Glavni istra živač: dr. Branislava Baranović - Institut za društvena istraživanja u Zagrebu MZT Projekt broj 010050 0. Svrha istraživanja:.
E N D
EVALUACIJA NASTAVNIH PROGRAMA I RAZVOJ MODELA KURIKULUMA ZA OBAVEZNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ Glavni istraživač: dr. Branislava Baranović- Institut za društvena istraživanja u Zagrebu MZT Projekt broj 0100500
Svrha istraživanja: Izrada analitičke podloge za razvoj modela kurikuluma za obavezno obrazovanje u Hrvatskoj Unapređivanje kvalitete obaveznog obrazovanja (nova znanja, vještine, stavovi i vrijednosti) Osnovni cilj:
Glavni projektni zadaci 1. Analiza nastavnih planova i programa obaveznog obrazovanja u Hrvatskoj 2. Analiza mišljenja ravnatelja, nastavnika i učenika o sadašnjim nastavnim programima, uvjetima njihove realizacije i kurikularnoj reformi 3. Analiza dokumenata tijela Europske unije i UN-a o razvoju obrazovanja 4. Analiza nacionalnih kurikularnih okvira i nastavnih programau evropskim zemljama (uzorak zapadnoevropskih i tranzicijskih zemalja)
Očekivani rezultati 1. Empirijski podaci i spoznaje o aktualnom stanju u području kurikuluma u obaveznom obrazovanju u Hrvatskoj (pozitivna i negativna iskustva, itd.) 2. Spoznaje o kurikularnim modelima i razvojnim trendovima u području kurikuluma u evropskim zemljama 3. Osnove za izradu prijedloga nacionalnog okvirnog kurikuluma za obavezno obrazovanje u Hrvatskoj (ciljevi, načela, očekivani ishodi, mapa kurikularnih područja, strategije poučavanja i učenja, organizacija realizacije i evaluacija kurikuluma) 4. Prijedlog standarda za izradu novih nastavnih programa (ciljevi, standardi za odgojno-obrazovne ishode – znanja, vještine i vrijednosti; katalozi obaveznog i minimalnog znanja i vještina za pojedine predmete, itd.)
Metodologijarada na razvoju nacionalnog kurikuluma 1. Razlika između procesa izrade analitičkih podloga i organizacijsko-institucionalne osnove reformiranja kurikuluma 2. Obilježja organizacijsko-institucionalne strukture reforme kurikuluma: a) Nacionalni kurikularni savjet, područne, predmetne i međupredmetne komisije i školski timovi; b) logistika (ured za razvoj kurikuluma, Zavod za unapređivanje školstva, znanstvene i znanstveno-obrazovne institucije) 3. Proces izrade nacionalnog kurikuluma ne ograničava se na komisije Ministarstva – odvija se u stalnoj konzultaciji i sudjelovanje širokog kruga sudionika i korisnika obrazovanja
Organizacijska struktura za izradu nacionalnog kurikuluma Vlada / Ministarstvo Nacionalni kurikularni savjet (NKS) Ured za razvoj kurikuluma Zavod za unapređivanje školstava Instituti, Fakulteti, itd… Komisije za obrazovna područja Prirodoslovno Jezično Umjetničko …… Predmetne i međupredmetne komisije Fizkia Hrvatsk Likovna Kemija Engelsk Biologi Glazbena Latinski Čovjek i pr. Školski timovi (školski kurikulum) 10% -30%
Kurikulum za obavezno obrazovanje 1. Nacionalni kurikulum 2. Školski kurikulum
Školski kurikulum - Aktivnosti kojima sama škola dopunjava, pojačava ili proširuje svoj obrazovni program; • Izrađuju ga nastavnici/ice i učitelji/ice; • Suradnja sa roditeljima, lokalnom zajednicom; • Uz suglasnost školskog odbora; - Obrazovanje učitelja/ica i nastavnika/ica za kurikularno mišljenje i ponašanje (razvijanje kurikularne kulture).
Nacionalni okvirni kurikulum - Sadrži osnovne elemente kojima se na nacionalnoj razini regulira što će se, kako i kada učiti u školama (opći ciljevi, načela, ciljevi i ishodi specificirani po pojedinim područjima i nivoima, obrazovna područja, ciljevi i ishodi temeljnih predmeta, temeljni predmeti, itd.); - Koherentnost sistema i kvalitet znanja u svim školama održava se definiranjem ciljeva i standarda odgojno-obrazovnih ishoda (minimalan i obavezan katalog znanja, vještina, stavova i vrijednosti učenika); -autonomija i odgovornost nastavnika za koncipiranje i izvođenje nastave (odabir sadžaja, nastavnog materijala, nastavnih metoda, itd.); - Obrazovanje učitelja/ica i nastavnika/ica za kurikularno mišljenje i ponašanje (razvijanje kurikularne kulture).