personalizacija politike

1. personalizacija politike

2. Personalizacija politike • Trend koji se očigledno primjećuje • Primjer: racio pominjanja partije: kandidata 1952. u SAD-u 1.7. 1996 – 5.6 • Predsjednički i parlamentarni sistemi • Smanjivanje partijske identifikacije, povećanje evaluacije kandidata nezavisno od evaluacije partije 1-3 1952. na 14% 1992.

3. Personalizacija politike u novim demokratijama • Potreba za “jakim liderom” • Putin kao primjer • Razlozi: • Slabost institucionalnog aranžmana • Jačanje elektronskih medija • Priroda elektronskih medija – jednostavnije plasirati informaciju kroz sliku ličnosti nego apstraktne ideje • Partijska strategija • Potreba za individualizacijom odgovornosti

4. Politički prajming (priming) • Evaluacija lidera na osnovu njihovog učinka u oblasti u kojoj je biračima stalo • Uloga medija u selekciji “oblasti” • Političko komuniciranje (McNair): • Svi oblici komunikacije kojima se služe političari i drugi politički akteri radi ostvarivanja svojih ciljeva • Komunikaciju koju prema političarima upućuju građani (birači) i novinski kolumnisti • Komunikacija o tim akterima i njihovim aktivnostima vidljiva u medijima.

5. Tri aspekta političke komunikacije • Produkcija • Kako se kreira poruka od strane političkih partija ili drugih subjekata, a onda šalje direktnim kanalima (politički oglasi) ili indirektnim kanalima (novine, radio, TV). • Sadržaj • Sadržaj poruke, obim, ton političkog izvještavanja, partijski balans, pokrivenost, agenda setting, reprezentacija. • Efekti • Potencijalni uticaj koji proizvodi izloženost različitim oblicima poruka (npr. oglas ili reportaža) na političko znanje i mnjenje, stavove i vrijednosti, kao i ponašanje. • Ponekad stratifikovano po grupama, žene, apstinenti i sl.

6. Elementi političke komunikacije Apeli Programi Oglašavanje Odnosi s javnošću Reportaže Uvodnici Komentari Analize Istraživanja Pisma

7. Političke organizacije • Političke stranke • Javne organizacije • Grupe za pritisak • Terorističke organizacije • Vlada

8. Mediji • Središnje mjesto u komunikaciji • Posredništvo između građana i političkih organizacija • “New media technology brings governments and citizens potentially closer together than ever before while at the same time providing greater opportunity to drive them apart” (Davis and Owen): • Obilje informacija • Gubitak povjerenja • “Stvarnost”: • Objektivna politička stvarnost • Subjektivna politička stvarnost • Konstruisana politička stvarnost

9. Djelovanje medija prema političkim organizacijama: • Reportaže • Uvodnici • Komentari • Analize

10. Djelovanje političkih organizacijama prema medijima • Apelima • Programima • Oglašavanjem • Odnosima s javnošću Primjer: Izborni marketing 1 sec – 15 eur Prosječna reklama – 15 sec Cijela jedne reklame – 225 eur TV stanica – 5 Jedna noć, jedna reklama – 1125 30 dana – 33, 750 eur

11. Građani • Konzumenti medija – određuju se ili ne određuju prema pisanju medija, a na političke organizacije preko medija djeluju kroz: • Agencijsko istraživanje javnog mnijenja • Pisma građana • Široka ili fokusirana • Pitanje efekta ili učinka

12. Mediji i demokratski proces

13. Pet funkcija medija u demokratskim društvima: • Informisanje (nadzorna funkcija) • Obrazovanje • Platformu za javni diskurs (slaganje i neslaganje) • Publicitet političkim institucijama • Kanal za zagovaranje (advocacy) • Uslovi: razumljivost i vjerodostojnost

14. Kritika funkcija medija u demokratskom procesu • Neuspjeh obrazovanja (Bobbio) • Racionalnost apatije? • Jasna strategija otpora buržoaskim pokušajima da se uključe u “igru” u kojoj nikad ne mogu pobijediti u cilju njene legitimizacije • Tiha pasivnost kao odbrana • Jean Baudrillard

15. Kritika (2) • Nedostatak izbora • Uticaj kapitaliza na akumulaciju moći • Proizvodnja pristanka (uvjeravanje ili manipulacija) • Granice objektivnosti “sve novine kada dođu do čitatelja rezultat su niza selekcija u pogledu toga koji će se članci štampati, na koje će se mjesto staviti, koliko će svaki od njih zauzeti prostora, na šta će svaki staviti naglasak. Tu nema objektivnih standarda. Postoje konvencije”. Lippman

16. Kritike uloge medija • John Frisk: subverzivna uloga medija • Privlačenje publike pričama koje nisu proestablišmentske, npr. afere • Proizvodnja građanina koji “ne vjeruje” • Popularno novinarstvo je poštenije i relevantnije nego “kvalitetno” novinarstvo

17. Veze između politike i medija • Nije neuobičajeno da medij podržava određenu politiku • Procenat podrške medija ne odgovara procentu podrške na izborima • Iako neka vrsta korelacije postoji, nije utvrđena uzročna veza • Martin Linton: nijedna partija ne može pobijediti ako iza nje ne stoji većina medija (kokoška ili jaje dilema)

18. Mediji i hegemonija • Politički učinci nisu samo kratkoročne promjene stavova • Pristanak onih nad kojima se vlada kao osnov demokratije • Antoni Gramši: Kako mobilisati pristanak u uslovima nejednakosti? Kako izbjeći opoziv pristanka gubitnika i nezadovoljnih? • Danijel Hallin: reći da mediji igraju hegemonističku ulogu znači reći da doprinose održanju pristanka na neki sistem moći

19. Proizvodnja pristanka (1988.) • Noam Chomski i Edward Herman • Propaganda is to democracy what violence is to a dictatorship. • People need to be able to detect forms of authority and coercion and challenge those that are not legitimate. • The major form of authority that needs challenging is the system of private control over public resources. • The First Amendment means that democracy requires free access to ideas and opinions.

20. Democracy in America is not functioning in an ideal sense but more in the sense that Lippmann noted in Public Opinion (where a specialized class of about 20 percent of the people -- but who are also a target of propaganda -- manages democratic functioning) and, in effect, are under control of a power elite, who more or less own the institutions. The masses of people (80 percent) are marginalized, diverted and controlled by what he calls Necessary Illusions. • Manufacturing consent is related to the understanding that indoctrination is the essence of propaganda. In a "democratic" society indoctrination occurs when the techniques of control of a propaganda model are imposed -- which means imposing Necessary Illusions.

21. Da bi se oslobodili građani treba da preduzmu sljedeće dvije vrste akcija: • They must seek out information from ALTERNATIVE MEDIA (media outside the mainstream and usually having a particular point of view) • they must move toward change by becoming engaged in community action -- because people can use their ordinary intelligence to make changes in their lives and communities. Grassroots movements begin there.

22. "The question is whether privileged elites should dominate mass communication and should use this power as they tell us they must, namely to impose NECESSARY ILLUSIONS to manipulate and deceive [whom THEY believe are] the stupid majority and remove them from the public arena. • "The question, in brief, is whether democracy and freedom are values to be preserved or threats to be avoided. In this possibly terminal phase of human existence, democracy and freedom are more than values to be treasured; they may be essential to survival."

23. Film • http://www.youtube.com/watch?v=Ci_1Ghk0CIc

24. The Daily Show • “Infotainment” ili eksperiment u političkom novinarstvu?

25. Neki primjeri... • http://www.thedailyshow.com/full-episodes/tue-september-25-2012-king-abdullah-ii • http://www.thedailyshow.com/watch/tue-july-13-2004/headlines---re-vote-control • http://www.thedailyshow.com/full-episodes/mon-september-24-2012-

26. Učinci političke komunikacije • Djeluje li? • Da li je moguće utvrditi uzročno – posljedični sljedi između neke komunikacije i ponašanja javnosti? • Kako prepoznati i izmjeriti posljedicu neke konkretne poruke izolovano od konteksta koji takođe može imati uticaj? • Mikro i makro nivo (individualni i agregirani u vidu javnog mnjenja)

27. Razvoj • Direktan učinak (30te godine XX vijeka) • Indirektan učinak (60te godine) • Semiološka škola (Eko): • Potencijal za diferencijalno dekodiranje • Pluralnost značenja u odnosu na tip grupe • Primjer partijska izborna emisija – gledalac će u skladu sa saznanjem interpretirati poruku

28. Ograničenja “Ako javnost nije sklona povjerovati u vašu temeljnu premisu, nije važno koliko ste potrošili ili koliko su vaši oglasi dobro proizvedeni, oni neće funkcionisati” (Dik Moris, savjetnik u Klintonovoj kampanji

29. Da li se učinci mogu mjeriti? • Tri načina empirijske provjere: • Pitati ljude kako su reagovali pa statistički agregirati odgovore, • Posmatranje ponašanja birača i povezivanje sa strategijama učesnika, • Experiment kako bi se izolovali određeni elementi komunikacijskog procesa: • Rosenberh i McCafferti – uticaj imidža na stavove o kandidatima • Kepplinger i Donsbach – uticaj tehnike predstavljanja (snimanje) na povjerenje u kandidate

30. Učinak političkog oglašavanja Jednom razvijen imidž kandidata dovešće do toga da se sve nove informacije tumače kroz osnovni okvir

31. Učinak (2) • Ljudi čuju što žele čuti – Diamond and Bates • Kroj odijela, frizura, ugao kamere ili boja scene primjeri su formalnih aspekata poruke koji bi mogli pod uslovom da su svi drugi elementi jednaki, pozitivno uticati na percepciju publike o komunikatoru i njegovoj poruci • Ali, nisu svi uslovi jednaki...

32. Stranačka politička komunikacijaOglašavanje

33. Čemu služi stranačko oglašavanje? • Dvosjekli mač? • Svi bi željeli da se na određeni način predstave neposredno biračima, ali u kontrolisanim uslovima

34. SAD • “Žal” za prošlošću • Eisenhower i spontanost • E. odgovara Americi

36. Skraćuje se spot

37. Važan je imidž, važan je simbol

38. Moć označavanja

39. Četiri faze tipične američke kampanje • Uspostavljanje identiteta kandidata • Kandidovanje politike s emotivnim nabojem • Napad na protivnika negativnim spotovima • Pozitivno značenje za kraj