1 / 49

Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl- Franzes -Universität Graz

Die possessiven Formen (Genitivus und Dativus possessivus , possesive Adjektive und Pronomina) im BKS, Mazedonischen und Russischen. Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl- Franzes -Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Ru ssischen

luigi
Download Presentation

Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl- Franzes -Universität Graz

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Die possessiven Formen (Genitivus und Dativuspossessivus, possesive Adjektive und Pronomina) im BKS, Mazedonischen und Russischen Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: Branko Tošović SS 2013 E-Mail: darjan.horvat@edu.uni-graz.at Mtr. Nr: 0613356

  2. Inhaltsverzeichnis • Termin posvojnosti • Gramatička kategorija • Pragmatička kategorija • Semantička kategorija

  3. Posvojnost u B/K/S jeziku • Ruski jezik i posvojnost • Posesivnost u makedonskom jeziku

  4. Termin posvojnosti • Odnos između dviju materija Posjednik (possessor) Posjedovani (possessum)

  5. Funkcionalno-jezična vrsta povezana s trima kategorijama: • gramatičkom • semantičkom • pragmatičkom

  6. Gramatička kategorija • Poteškoće priodvajanjuposvojnog i neposvojnog značenja šešir oca ≠isplata plaće

  7. Pragmatička kategorija • U prvom redu ovisi o čestoći i obveznosti upotrebe posesiva u nekom jeziku. “Pragmatičke konotacije pojavljuju se ondje gdje nema gramatičke obveznosti, ali postoji gramatička dopustivost” (Golovaćeva i dr., 1989: 217).

  8. Semantička kategorija • “To je odnos između ljudskog bića i njegovihsrodnika, dijelovanjegovatijela, njegovihmaterijalnihdobara, njegovihkulturalnih i intelektualnihostvaraja” (Seiler,1983: 4).

  9. 7 tipova semantičke posvojnosti (Heine) • Fizička posvojnost, npr. Želim ispuniti ovaj formular. Imaš li olovku? • Privremena posvojnost, npr. Imam automobil kojim obično idem na posao, ali on pripada Ivani. Automobil pripada mojoj ženi. • Trajnaposvojnost, npr. Imao sam prometnu nezgodu sa svojim automobilom i moram kupiti novi.

  10. Neotuđiva posvojnost, npr. Imam plave oči. • Apstraktna posvojnost, npr. On nema milosti. • Neživa neotuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima tri prozora. • Neživa otuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima nekoliko beskorisnih knjiga.

  11. Otuđiva i neotuđiva posvojnost • Dva osnovna područja u značenju posvojnosti • Fluidnost granice – često ovisi o posebnostima kultura pojedinih naroda. „Jedinice koje se ne mogu normalno odvojiti od svojih vlasnikajesu neotuđive, a sve su druge otuđive” (Heine 1997: 10).

  12. a) Otuđiva posvojnost • može se raskinuti u svako vrijeme, npr. Anin auto b) Neotuđiva posvojnost • odnosi na koje posjednik ne može utjecati izborom ili kontrolom. • Predmet • dijelovi tijela npr. glava • krvno srodstvo npr. Anina majka • inherentni odnos (prostorni markeri tipaprednji, vrh i sl.)

  13. Atributna i predikatna posvojnost • Atributna (nominalna, adnominalna) • upućuje na vezu subjekta i objekta Moja kreditna kartica • Predikatna (verbalna) • osim posjednika i posjedovanog sadrži i tzv. „relacijski predikat‟ Ivan ima kreditnu karticu.

  14. Posvojnost u B/K/S-u

  15. Oblici za izražavanje posvojnosti: • Posvojni pridjevi • Posvojna i povratno-posvojna zamjenica • Posvojni genitiv i posvojni dativ

  16. Posvojni pridjevi • najčešći oblik posesivnosti u hrvatskom jeziku Sufiksi: • -ov, -ev, -in, -ljev, npr. bratov, učiteljev, slugin, pijetlov • -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -ički,-ački, -anski, npr. kovačka kliješta • -ji/-i, -inji, npr. koza – kozji, pčela – pčelinji • -ni, -ani,-eni, -ovni, -evni, npr. kišniogrtač • -nji, -šnji, -ašnji, npr. jutro – jutarnji, skoro – skorašnji • -aći, npr. pisati – pisaći

  17. Sufiksi -ov, -ev, -in i -ski • konkretno relacijsko značenje majčinaljubav školskodvorište gradskipark • relacijsko-kvalitativno značenje majčinskaljubav slavujev glas

  18. Posvojna i povratno-posvojna zamjenica Posvojne zamjenice moj, tvoj, njegov, njezin (njen), naš, vaš, njihov • zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja čiji? čija? čije? • mijenjaju se kao posvojni pridjevi s nastavkom -ov, -ev, -in

  19. Povratno-posvojna zamjenica svoj • označava da nešto pripada subjektu • zamjenjuje sve posvojne zamjenice • mijenja se kao posvojna zamjenica moj Čitam svojuknjigu.

  20. Izostavljanje posvojne zamjenice moj i povratno posvojne svoj uzneotuđivo posjedovane imenice: Vidio sam svogoca. → Vidio sam oca. Slomio sam svojunogu. → Slomio sam nogu. Razbio je svojuglavu. → Razbio je glavu.

  21. Posvojni genitiv Upotreba • kada se uz takav genitiv nalazi atribut ili apozicija zaručnica moga brata Trg bana Jelačića prva uloga poznate glumice • kada se od imenice ne tvori odgovarajući posvojni pridjev granice carstva–carske granice

  22. kada se radi o živim bićima genitiv se ne upotrebljava s prijedlogom od knjiga od mojeg brata →knjiga moga brata • Zastupljenost posvojnog pridjeva odnosno genitiva u pojedinim slavenskim jezicima (u postocima)

  23. Posvojni dativ • vrlo blizak posvojnom genitivu • izriče pripadnost imeničkim atributom u dativu, npr. Uzeo joj je knjige. [njezine] Upotreba • zamjenjivanje posvojne zamjenice posvojnim dativom lične zamjenice kod neotuđivo posjedovanih imenica Slomila je njegovosrce. → Slomila mu je srce. Dodirnuo je njezinolice. → Dodirnuo joj je lice.

  24. kod apstraktnih imenica koje izražavaju neotuđivo posjedovane pojmove (npr. duša, ime) Ivanovo je zdravlje narušeno. → Ivanu je zdravlje narušeno. Poznajem tvoju dušu. → poznajem tidušu. • uz prijelazne glagole koji znače fizički dodir ili percepciju: Mislio sam na njezinu kosu. → Mislio sam joj na kosu. Sjetio sam se Aninih očiju. → Sjetio sam se Ani očiju.

  25. Posvojnost u ruskom jeziku

  26. Izražava se: • Posvojnim genitivom • Posvojnom i povratno-posvojnom zamjenicom • Posvojnim pridjevom

  27. Posvojni genitiv • Najčešće korišteni oblik posesivnosti u ruskom jeziku На столе́ лежи́т кни́га бра́та. Na stolu leži bratova knjiga. • Na B/K/S se gotovo uvijek prevodi posvojnim pridjevom

  28. Posvojni pridjev • Označavaju pripadnost određenome licu ili životinji бра́това кни́га – bratova knjiga – братова книга • Sufiksi: -ов (-ев), npr. бра́тов– bratov –братов -ин (-ын),npr.ма́мин – majčin– мамин -нин,npr. бра́тнин– bratov –братов -н-, npr.доче́рний– kćerin, kćerinski– ќеркин -ин-, npr.мыши́ный –mišji –глувчест -ий (-ья, -ье), npr.коро́вий– kravlji –кравји -ск-, npr.ле́нинский– Lenjinov

  29. Sufiksi-ов, -ев, -ин, -нин • Označuju individualnu pripadnost, odnosno pokazuju da nešto pripada nekome. • Tvore se od imenica koje označavaju živo (u rijetkim slučajevima i od onih za neživo). се́стрина кни́га

  30. Slično kao i u B/K/S sufiksi -ов, -ев, -ин, -ск- te posvojni genitiv mogu imati i različita značenja. дом отца́–отцо́в дом –отцо́вский дом dom (moga)oca – očev dom – očinski dom дом на татко ми –татков дом –татковски дом • Mogu se i razilaziti. соломо́ново реше́ние –solomonsko rješenje

  31. Upotreba • Obiteljski odnosi ба́бушкин–bakin – бабин • Hipokoristici Са́шин(Sašin), Ве́рин(Verin), Ма́шин(Mašin) • Krilatice ахилле́цова пяата́(Ahilova peta)

  32. Sufiks -ск-, -еск • Izražavaju pripadnost i svojstvo (ako su tvoreni od imena i prezimena). • Na B/K/S se prevode dvojako, pomoću sufiksa -ov. -ev, -in ili -sk-. пу́шкинский –Puškinov i puškinski го́рьковский –Gorkovljevi gorkovljevski

  33. Ostali sufiksi • Pridjevi na -ий,-ья, -ьеizražavaju grupnu pripadnost; jednako se upotrebljavaju i u B/K/S. Пти́чий след – ptičji trag • Pridjevi na -овый i-иныйtakođer izražavaju grupnu pripadnost, no prevode se različito. слоно́вый – (слоно́вая костъ – slonovača) • Pridjevi na -нин se tvore od imenica koje označuju srodnike, prevode se sufiksom -ov: бра́тнин– bratov

  34. Posvojna i povratno-posvojna zamjenica • Posvojne zamjenice • Ukazuju na to kome nešto pripada i odgovaraju na pitanja: чей? чъя? чъё? чъи? мой, твой, его́, её, наш,ваш,их • Povratno posvojna zamjenica свой, своя́, своё

  35. Zamjenice его́iеё(njegov, njezin) nemaju promjenu. • Umnožini dolaze samo u obliku их(njegovi, njegove, njegova). • Nikad ne dobivaju inicijalno -н, koje je karakteristično za B/K/S i za makedonski jezik. • Podrijetlom su oblici genitiva lične zamjenice za treće lice. Мы идём к его́бра́ту.–Idemo njegovom bratu. Е́то ихкни́ги. –Ovo su njihove knjige.

  36. Rod se u množini ne razlikuje предме́ты(Ovo su naši predmeti.) Е́то на́ши места́ (Ovo su naša mjesta.) кни́ги (Ovo su naše knjige.)

  37. Posesivnost u makedonskom jeziku

  38. Izražava se • prijedlozima • zamjeničnim strukturama, • posvojnim pridjevima.

  39. Prijedlozi Prijedlog на • Zauzima primarno mjestu u izražavanju posvojnosti. • Izražava pripadnost (genitiv) i posvojnost u dativu Pripadnost куќата на татко ми – očeva kuća – дом отца Dativ Му давам кнјига на ученикот Dajem knjigu učeniku Я даю книгу студенту

  40. Prijedlog од • Isto značenje kao i prijedlog на. Книгата од Ана – Anina knjiga – Книга Аны Prijedlozi соi без лицето со брчки – lice sa brkovima –lицо с усами кафе без шеќер – kava без šećerа – кофе без сахара

  41. Zamjeničke strukture • Posvojne zamjenice • Povratno-posvojna zamjenica свој • Kratke dativno-posvojne forme

  42. Posvojne zamjenice • Makedonski jezik: • Dodavanje člana: Мојата куќа – moja kuća –мой дом

  43. Povratno-posvojna zamjenica свој • Označuju da objekat pripada subjektu – свој, своја, свое, свои. • Dodavanje člana Сакам својотсин. Volim svogsina. Я люблю́ своего́ сы́на Сакам својатаќерка. Volim svojukćer. Я люблю́ свою́дочь

  44. Kratka zamjenska forma • Upotrabljava se samo sa imenicama koje označuju uski krug obitelji. • Imenice u jedini i bez člana баба ми– moja baka – мояо́ ба́бушка маж ми– moj muž – мой муж мајка ми– moja majka – моя мать свекор ми– moj svekar – мой тесть

  45. Upotreba se proširila i na imenice koje označuju bliskost другар ми– moj prijatelj – мой друг другарка ми– moja prijateljica – моя́ подру́га • Кod mlađe generacije se koristi i: дечко ми– moj dečko– мой па́рень девојка ми– moja djevojka– моя́ де́вушка • Posesivnost se može izraziti i refleksivnom dativnom klitikom си. Мајка си ја сакам.– Ona voli svoju majku.– Она любит свою́ мать.

  46. Posvojni pridjevi • Sufiksi -ски/-шки/-чки(najproduktivniji) -ов/-ев -ин/-ји

  47. Semantika: • Kvalitativno značenje детски глас– dječji glas – де́тский го́лос • Pripadnost дедова куќа – djedova kuća - дом де́душки • Namjena детска соба– dječja soba – де́тская ко́мната • Porijeklo преспанско јаболко– prespanska jabuka – преспа́нское я́блоко • Relacija dio-cjelina планински врв– planinski vrh – ве́ршина горы́ • Temporalnost утринско кафе– jutarnja kava – у́тренний кофе

  48. Literatura • Matasović 2002: Matasović Ranko. Otuđiva i neotuđiva posvojnost u hrvatskome jeziku. Zagreb. • Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojni pridjev i izražavanje posvojnosti. Zagreb. • Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojnost. Zagreb. • Tošović 1988: Tošović Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. Glasovi, oblici, rečenica. Sarajevo. • Тасебска 2009: Тасевска Роза. Македонски цо мака. Скопје. • Тоска 2009: Тоска Ваљбона. Основни класификации на посесивните именски синтагми бо албанскиот и бо македонскиот јазик. Ин: Каранфиловски Максим (ур.). Годишен зборник. Скопје. С. 153–168.

  49. Hvala na pažnji

More Related