1 / 23

UNUTRAŠNJOST ZEMLJE FIZIKA ZEMLJE

UNUTRAŠNJOST ZEMLJE FIZIKA ZEMLJE. Stevenson, David J. Mission to Earth’s Core -A Modest Proposal. Nature ,  423, 239-240, 2003. UNUTRAŠNJOST ZEMLJE / FIZIKA ZEMLJE - površina Zemlje - kora dostupna istraživanju - 1% ukupnog volumena

nixie
Download Presentation

UNUTRAŠNJOST ZEMLJE FIZIKA ZEMLJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UNUTRAŠNJOST ZEMLJE FIZIKA ZEMLJE Stevenson, David J. Mission to Earth’s Core -A Modest Proposal. Nature,  423, 239-240, 2003.

  2. UNUTRAŠNJOST ZEMLJE / FIZIKA ZEMLJE - površina Zemlje - kora dostupna istraživanju - 1% ukupnog volumena - unutrašnjost Zemlje - učimo posredno, koristeći metode geofizike (primijenjena fizika!) seizmički valovi gravitacija magnetizam tokovi topline geofizičari - Zemlja podijeljena u tri dijela (koncentrične lupine): kora na površini, plašt ispod kore i metalna jezgra u središtu tektonika ploča - kora i najgornji plašt - čvrsta litosfera i plastična astenosfera

  3. SEIZMIČKI VALOVI - potresi, testiranja bombi - stvaraju seizmičke valove - načini da se nauči mnogo o Zemljinoj unutrašnjosti SEIZMIČKA REFLEKSIJA - povrat dijela energije seizmičkih valova na Zemljinu površinu nakon što se reflektiraju na granici slojeva (različite gustoće) - bilježi seizmograf na seizmogramu - izračunava se dubina, lokacija i snaga SEIZMIČKA REFRAKCIJA - seizmički valovi prolaze iz jednog materijala u drugi, kroz granicu između stijena većina vala prolazi, ali mijenja smjer - promjena smjera ili refrakcija - različita gustoća, tvrdoća stijena preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  4. IZOSTAZIJA - ravnotežno stanje segmenata, “blokova” kore koji “plutaju” na plastičnom gornjem plaštu - gustoća segmenata kore u odnosu na plašt! - tijekom 19. st. vodila se rasprava da li je gustoća kontinenata posvuda ista i jesu li kontinenti uronjeni u plašt posvuda do iste dubine! Ruđer Bošković!

  5. - stijene kore su manje težine (i gustoće) od stijena plašta - može se pretpostaviti da plutaju na gušćem plaštu kao drvo na vodi deblji, veći blok dublje u plaštu! preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  6. IZOSTATSKA RAVNOTEŽA - pojednostavljeno - stijene možemo zamisliti kako se uzdižu i tonu sve dok ne postignu ravnotežu - koncept vertikalnog kretanja pri postizanju ravnoteže - IZOSTATSKO IZRAVNAVANJE - blokovi kore prikazuju se kao izolirani blokovi koji se vertikalno kreću - nije dobra slika! - točnije je ako zamislimo koru savijenu sa pregibima (fleksurama), bez vertikalnih rasjeda! - pretpostavka - dva dijela kore različite debljine jedan uz drugog - sedimenti višeg dijela podvrgnuti su brzoj i intenzivnoj eroziji i talože se na niži dio - uzrokuje vertikalno kretanje - izostatsko izravnavanje - za izdizanje i tonjenje - potreban plastični plašt koji se može prilagoditi tom kretanju preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  7. GLACIOIZOSTAZIJA - dobar primjer za izostatsko izravnavanje - kretanje (vertikalno) velikih područja kore za vrijeme i poslije glacijalnih/ledenih doba - težina debelih ledenih pokrova tijekom pleistocena pritiskala je koru ispod leda! - kora tone! - topljenjem leda kora se vraća prema gore - proces koji je još prisutan u nekim područjima! preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  8. - izdizanje površine Kanade i sjevernog dijela SAD-a nakon topljenja leda; crvene linije pokazuju veličinu izdizanja u metrima od vremena otapanja leda - slična situacija je i s područjem Skandinavije!

  9. izostatsko izravnavanje - u zonama subdukcije - subducirana ploča stvara rastaljenu magmu koja ponekad raste prema površini i eruptira - lava; u određenim slučajevima se zaustavi na bazi kontinenta ili unutar kontinenta blizu baze - akumulacija magme može lokalno podebljati kontinent kad se magma ohladi - pretpostavka!!!! - kora je izvan izostatske ravnoteže - izdiže se da uspostavi ravnotežu - formiranje planinskih lanaca! preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  10. MJERENJE GRAVITACIJE - sila gravitacije između dva objekta varira ovisno o njihovoj masi i udaljenosti; raste s porastom masa (npr. gravitacija Zemlje i Mjeseca - ekstremno veća od privlačenja dviju kugla za kuglanje) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology - koristan alat za istraživanje kore i gornjeg plašta - lokalnih varijacija u gustoći stijena (masa = gustoća x volumen) gravimetar - mjerenje gravitacijskog privlačenja Zemlje i mase unutar instrumenta - kod mjerenja gravitacije bitna je gustoća stijena; gušća stijena jače privlači masu unutar instrumenta i opruga se jače rasteže! - koristi se za istraživanja rudnih ležišta i dr. oblika koji imaju različitu gustoću od okolnih stijena; koristan za istraživanje područja u izostatskoj ravnoteži preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  11. GRAVITACIJSKE ANOMALIJE - područja u izostatskoj ravnoteži - bezgravitacijskih anomalija! preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology - područja izvan izostatske ravnoteže - zbog dubokih tektonskih sila - nejednaka debljina kore - tektonske sile drže središte izdignuto - veća masa od okolnih stijena - veća sila gravitacije - POZITIVNA GRAVITACIJSKA ANOMALIJA (npr. rude i sl.)

  12. NEGATIVNA GRAVITACIJSKA ANOMALIJA - gravitacija niža od okolnog područja - može ukazivati na spuštanje područja ili postojanje manjka lokalne mase iz nekog drugog razloga (npr. špilje) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology - velika negativna gravitacijska anomalija - oceanski jarci - objašnjava se njihovim spuštanjem u dubinu - izvan su izostatske ravnoteže!

  13. MAGNETIZAM ZEMLJE - MAGNETSKO POLJE (2 komponente: 1. horizontalna - sjever jug i 2. otklon od horizontalne - inklinacija) - područja s magnetskim silama - okružuje Zemlju - nevidljive silnice magnetskog polja (skreću magnetizirane objekte kao npr. iglu kompasa) - magnetski polovi - sjeverni i južni (jedan u blizini sjev. geog. pola; drugi u blizini južnog geog. pola - pomaknuti za 11.1/20; na polovima je mag. polje najjače - gdje magnetske silnice izlaze i ulaze) Zemlja veliki magnet! preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology - u prošlosti su magnetski polovi mijenjali predznak!

  14. IZVOR ZEMLJINOG MAGNETIZMA - polovi mijenjaju predznak zajedno s jačinom magnetskog polja koje se prije stvara unutar tekućeg metala vanjske jezgre nego čvrstih stijena kore ili plašta puno pretpostavki!!! najviše prihvaćena - magnetsko polje nastalo uslijed elektriciteta unutar tekuće jezgre; vanjska jezgra ekstremno vruća i teče km/god u obliku konvekcijskih struja - milijun puta brže od konvekcijskih struja u plaštu - strujanje elektriciteta - nastaje magnetsko polje jezgre - na krajevima polova - kraj magnetskog toka - sudar nabijenih čestica - ionizacija zraka na velikim visinama - polarna svjetlost! - magnetsko polje štiti Zemlju od jake radijacije - radijacijski pojasevi! - UNUTARAŠNJI ALLENOV POJAS (2000 km iznad ekvatora) - VANJSKI ALLENOV POJAS (15.000 - 25.000 iznad Zemlje)

  15. REVERZIJE MAGNETSKOG POLJA - periodičke promjene Zemljinog magnetskog polja u prošlosti - normalni polaritet - magnetske silnice izlaze u blizini južnog geog. pola i ponovno ulaze u blizini sjevernog geog. pola - reverzni polaritet - magnetske silnice izlaze u blizini sjev. geog. pola i ponovno ulaze u blizini juž. geog. pola magnetske silnice preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  16. - stijene sadrže zapis jačine i smjera Zemljinog magnetskog polja - nastao u vrijeme njihova postanka (npr. minerali magnetita u vrućoj lavi; sedimentne stijene s Fe komponentom...) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology PALEOMAGNETIZAM - istraživanje nekadašnjih magnetskih polja, magnetskih polova - presjek kroz lavu sa zabilježenom magnetskom reverzijom preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  17. - lava može biti radiometrijski datirana -određeno vrijeme magnetskih reverzija - vrijeme normalnog i reverznog magnetizma u posljednjih 4.5 mil. god. - magnetsko polje mijenja se otprilike svakih 500.000 god. - nije pravilo; zadnja promjena bila je prije 700.000 god. preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  18. UZROCI REVERZIJE MAGNETSKOG POLJA - ne zna se kako se točno stvara mag. polje - ako je proizvedeno konvekcijskim strujanjima unutar vanjske tekuće jezgre - reverzija nastaje kada strujanja mijenjaju smjer ili pri njihovim izdizanjima i nestajanju - nema dokaza! MAGNETSKE ANOMALIJE -MAGNETOMETAR - instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja koje varira ovisno o lokalitetu mjerenja (najjače na polovima) - magnetske anomalije - odstupanja mag. polja od prosječnih vrijednosti područja mjerenja

  19. POZITIVNA MAGNETSKA ANOMALIJA - jače magnetsko polje od prosječnog npr. ležišta rude, geološke strukture A - magnetit (Fe ruda) B - gabro - feromagnezijskih minerala više od okolnog granita C - granit u podini (možda prije uzvisina!) - struktura pogodna za naftnu zamku preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  20. NEGATIVNA MAGNETSKA ANOMALIJA - geološke strukture - npr. graba, nastala rasjedanjem intruzivnih stijena zapunjena sedimentima s manje Fe minerala preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  21. TOPLINA / TEMPERATURA ZEMLJE - NA POVRŠINI Zemlje temperatura ovisi o: INSOLACIJI - broj sunčanih dana UPADNOM KUTU SUNČEVIH ZRAKA - više geografske širine hladnije od ekvatorijalnih - ekvator - upad pod 900 - malo se energije gubi - polovi - zbog apsorpcije se gubi velika količina energije - veliki gubici energije - refleksija; naoblaka (do 20%), prašina - do tla stiže najviše 80%, ponekad 45-0% sunčeve energije

  22. - Zemlja iz svoje unutrašnjosti dobiva 0.013% topline - stijene su dobri toplinski izolatori! GEOTERMIČKI GRADIJENT - temperatura Zemlje raste s porastom dubine - mjeri se u bušotinama na oceanskom dnu - prosječno temperatura raste 250C po km dubine - neka područja - veći gradijent - potencijal za stvaranje geotermalne energije - problem kod rudarenja (Južna Afrika - rudnici zalata na 3000 m dubine) - bušenje - dubina 7-8 km - stijene temp. 2000C! gradijent 250C/km zabilježen je blizu površine Zemlje - ne znači da je takav i duboko u Zemljinoj unutrašnjosti - 10C/km unutar plašta A- raspodjela temperature i B - tlaka po dubini; A - pokazuje uobičajenu temperaturnu krivulju, kao i nove podatke recentnih istraživanja: 4.8000C - granica jezgra - plašt 6.6000C - unutrašnja jezgra - vanjska jezgra 6.9000C - središte Zemlje (10000C toplije od Sunca) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  23. - na površini Zemlje različiti geotermički gradijenti ovisno o debljini kore, dubini Mohorovičićevog diskontinuiteta, geološkim strukturama ... npr. visok u Panonskoj nizini - 10C/24 m nizak u Jadranu - 10C/60 m TOPLINSKI TOK (HEAT FLOW) - mala, ali mjerljiva količina topline se postepeno gubi na površini Zemlje - toplinski tok; porijeklo nije poznato (hlađenje Zemlje, radioaktivni raspad...!?) - neka područja imaju visoke toplinske tokove za razliku od drugih - obično ovisi o prisutnosti magmatskih tijela u blizini površine preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology područja s većim tokom topline - ispod je vruća magma ili intruzivi bogati uranom prosječan tok topline na oceanskoj i kontinentalnoj kori je jednak, ali različitog porijekla

More Related