Temelji ponašanja pojedinaca

1. Temelji ponašanja pojedinaca Organizacijsko ponašanje Tomislav Bekavac Igor Belić Alen Bilušković Marko Ćaćić Luka Maćešić Osijek, svibanj 2011.

2. SADRŽAJ • 1. Vrijednosti • 2. Stavovi • 3. Kognitivna disonanca • 4. Osobnost • 5. Percepcija • 6. Teorija atribucije • 7. Učenje

3. VRIJEDNOSTI Vrijednosti sadrže moralnu notu jer nose ideje pojedinca o tome što je dobro i poželjno. Sustavi vrijednosti predstavljaju određivanje prioriteta pojedinačnim vrijednostima u odnosu na njihovu relativnu važnost. Ono što smatramo važnim utječe na naše stavove.

4. Značenje vrijednosti -Tvore temelje za razumijevanje stavova, percepcija, osobnosti i motivacija. Vrijednosti zamagljuju objektivnost i racionalnost. Karakteristike vrijednosti -Relativno su postojane i trajne. Hijerarhija vrijednosti -Pojedicni se mogu kategorizirati prema njihovim vrijednostima.

5. Moguće je identificirati hijerarhiju od sedam razina koja opisuje osobne vrijednosti i stilove života • REAKTIVNA – pojedinci nisu svjesni sebe ni drugih kao ljudskih bića i reagiraju na osnovne fiziološke potrebe • PLEMENSKA – ove pojedince karakterizira visoka ovisnost. Na njih jako utječe tradicija i moć kojom se služe osobe od autoriteta • EGOCENTRIČNA – ove osobe vjeruju u surovi individualizam. Agresivne su i sebične. Reagiraju na moć. • KONFORMISTIČKA – pojedinci imaju nizak prag tolerancije za razlicitost. Žele da drugi prihvate njihove vrijednosti • MANIPULATIVNA – pojedinci teže postizanju svojih ciljeva putem manipulacije ljudima i stvarima. Teže statusu i priznanju • SOCIOCENTRIČNA – smatraju važnijim da ih se voli i da se slažu s drugima nego da idu naprijed. Odbojni su im materijalizam, konformizam i manipulativnost. • EGZISTENCIJALNA – ove osobe imaju visok prag tolerancije za različitost. Otvoreni su i fleksibilni.

6. STAVOVI • Stavovi suiskazi koji sadržavaju procjenu, bilo povoljnu bilo nepovoljnu, u vezi stvari, ljudi ili događaja. Odražavaju kako netko osjeća o nečemu. • Vrijednosti su širi pojam od stavova i podrazumijevaju moralnost, smisao za pravednost ili poželjnost. • Iskaz da je diskriminacija loša odražava vrijednosti. Iskaz „ ja sam za provedbu poticajnog programa za osposobljavanje i pridobivanje žena za menadžerske pozicije u našoj organizaciji“ je stav.

7. Zadovoljstvo na poslu utječe na stav pojedinca prema njegovu poslu Osoba s visokim stupnjem zadovoljstva u poslu ima pozitivne stavove prema poslu, dok osoba koja je nezadovoljna svojim poslom ima negativne. Ljudi često miješaju pojmove zadovoljstva u poslu i stavove zaposlenih.

8. KOGNITIVNA DISONANCA Osobe će pokušati smanjiti nesklad i time nelagodu koja nastaje kad postoji nesklad između dvaju ili više stavova ili između njihova ponašanja i njihovih stavova. Osobe teže konzistenciji Ljudi teže minimalizaciji disonance Kognitivna disonanca je mentalno stanje, često konflikt, u kome osoba doživljava iskustvo dva ili više nekompatibilna vjerovanja ili kognitivno obrađuje više informacija. Kod zdravog pojedinca obično vodi osećanju psihičke nelagodnosti koje traje dok osoba ne razriješi nesporazum.

9. Djeci se govori da četkaju zube nakon svakog obroka, a odrasli to ne čine. Želja pojedinca da smanji disonancu (nesklad) određena je značenjem elemenata koji je stvaraju, stupnjem utjecaja koji osoba misli da ima nad tim elemntima i nagradama koje mogu biti uključene u tu disonancu.

10. Ako pojedinci smatraju da disonanca ima posljedice koje se ne mogu kontrolirati- nešto gdje nemaju izbora- tada će po svemu sudeći biti manje osjetljivi na promjenu stava. Ako je, primjerice, ponašanje koje stvara disonancu posljedica šefove naredbe, pritisak na smanjenje disonance bit će manji nego ako je to ponašanje učinjeno vlastitom voljom. Napetost svojstvena velikim disonancama može se smanjiti, ukoliko je praćena visokom nagradom.

11. Odnos “STAV-PONAŠANJE” Stavovi, koje ljudi imaju, određuju ono što rade. Istraživanja su pokazala da, ukoliko se uzmu u obzir ublažujuće, slučajne varijable, doista postoji mjerljiva veza između stavova i poašanja. Odstupanja između stavova i ponašanja mogu nastati jer društveni pritisak na pojedinca da se ponaša na određeni način može biti izuzeno snažnan

12. OSOBNOST Kad opisujemo ljude s obzirom na karakteristike poput miran, pasivan, glasan, agresivan, ambiciozan, odan ili društven, kategoriziramo ih s obzirom na crte osobnosti. Osobnost pojedinca je, stoga kombinacija psiholoških crta koje koristimo za klasifikaciju te osobe

13. Šesnaest primarnih crta osobnosti • REZERVIRAN – OTVOREN • MANJE INTELIGENTAN – INTELIGENTNIJI • PODLOŽEN OSJEĆAJIMA – EMOCIONALNO STABILAN • PONIZAN – DOMINIRAJUĆI • OZBILJAN – LAKOMISLEN • KORISTOLJUBIV – SAVJESTAN • BOJAŽLJIV – SMION • NESENTIMENTALAN – SENZIBILAN • PUN POVJERENJA – NEPOVJERLJIV • PRAKTIČAN – MAŠTOVIT • IZRAVAN – LUKAV • SIGURAN U SEBE – ZABRINUT • KONZERVATIVAN – SKLON EKSPERIMENTU • OVISAN O SKUPINI – SAMODOSTATAN • NEKONTROLIRAN – KONTROLIRAN • OPUŠTEN – NAPET

14. Četiri atributa osobnosti: • mjesto kontrole • autoritarizam • makijavelizam • sklonost riziku Za objašnjenje i predviđanje ponašanja u organizacijama identificirana su četiri atributa osobnosti koji su izravnije relevantni

15. TIPOVI OSOBNOSTI • 1. REALISTIČAN • 2. ISTRAŽIVAČKI • 3. DRUŠTVEN • 4. KONVENCIONALNI • 5. PODUZETAN • 6. UMJETNIČKI

16. 1. REALISTIČAN- Šumarstvo, poljodjelstvo • 2. ISTRAŽIVAČKI- Biologija, matematika, novinsko izvješćivanje • 3. DRUŠTVEN- vanjske službe, socijalni rad, klinička psihologija • 4. KONVENCIONALNI- knjigovodstvo • 5. PODUZETAN- financije, poslovno upravljanje • 6. UMJETNIČKI-umjetnost, glazba, pisanje

17. PERCEPCIJA Proces kojim pojedinci organiziraju i tumače svoje čulne dojmove kako bi dali značenje svom okružju. Različite osobe vide istu stvar, ali je drugačije percipiraju Različiti faktori utječu na ljudsku percepciju, mogu se nalaziti u promatraču (stavovi, osobnost, motivi, interesi..), u objektu koji se promatra ili u kontekstu situacije u kojoj je to opažanje izvršeno (lokacija, svjetlost, toplina..)

18. TEORIJA ATRIBUCIJE Pomaže nam ustanoviti da li je ponašanje uzrokovano iznutra ili izvana. Ponašanja koja su uzrokovana iznutra pojedinca, su ona za koje se smatra da ih on ima pod kontrolom. Ponašanja koja su uzrokovana izvana su rezultat vanjskih uzroka, tj. gleda se da je situacija natjerala pojedinca na takvo određeno ponašanje Teorija atribucije ovisi o sljedeća 3 faktora : 1) distinktivnost, 2) koncenzus i 3) konzistencija.

19. Prečaci za prosuđivanje drugih Selektivnost–ovisno o interesima, obrazovanju, iskustvima i stavovima promatrača. Dopušta brzo „čitanje“ drugih, ali potoji rizik od stvaranja netočne slike Pretpostavljena sličnost ili efekt „poput mene“ je način opažanje drugih za koje pretpostavljamo da su nam slični Stereotipje kada se nekog prosuđuje na temelju grupe kojoj pripada Halo efekt-donosimo sud o nekoj osobi na temelju pojedinačne karakteristike kao što je inteligencija, društvenost, izgled.

20. UČENJE Ako želimo objasniti, predvidjeti ili kontrolirati ponašanje, moramo spoznati kako ljudi uče Učenje se događa cijelo vrijeme. Definicija učenja glasi: “učenje je relativno stalna promjena u ponašanju koja se zbiva kao posljedica iskustva”.

21. Učenje nam pomaže da se prilagodimo i savladamo naše okružje Učenje je izgrađeno na zakonu efekta koji kaže da je ponašanje funkcija njegovih posljedica Ponašanje koje slijedi povoljna je posljedica pokazuje tendenciju ponavljanja; ponašanje koje je slijedila nepovoljna posljedica ne pokazuje tendenciju ponavljanja

22. Ključ procesa učenja su dvije teorije ili objašnjenja kako učimo- oblikovanje i modeliranje Kad se učenje zbiva postupnim koracima, kažemo da je oblikovano. Menadžeri oblikuju ponašanje djelatnika sustavnim poticanjem (putem nagrada) svakog sljedećeg koraka koji djelatnika dovodi bliže željenom ponašanju Pokušavamo, pogriješimo i opet pokušavamo, kroz te nizove pokušaja i pogrešaka većina nas savlada vještine poput vožnje bicikla

23. Modeliranje može vrlo brzo proizvesti složene promjene u ponašanju Problem promatramo osobe za koju mislimo da je dorasla našem problemu Promatramo šta ta osoba radi drugačije od nas Ako smo pronašli razlike, uključujemo ih u svoje ponašanje Ako se naš učinak poboljšao (povoljna posljedica), napravit ćemo stalnu promjenu našeg ponašanja koja je odrazila ono što smo vidjeli da funkcionira kod drugih

24. Implikacije za menadžere Pojedinac ulazi u organizaciju s relativno „urezanim“ skupom vrijednosti i stavova te s osobnošću koja je u biti već izgrađena. Vrijednosti, stavovi i osobnost djelatnika, premda nisu trajno usađeni, u osnovi su „zadani“ u vrijeme kad djelatnik ulazi u organizaciju

25. Vrijednosti Zašto bi menadžer trebao nastojati da upozna vrijednosti pojedinca? Poznavanje sustava vrijednosti pojedinca može omogućiti uvid u njegove stavove. Učinak i zadovoljstvo zaposlenog vjerojatno će biti veći ukoliko se njegove vrijednosti dobro uklapaju u vrijednosti organizacije. Stavovi Menadžeri bi trebali biti zainteresirani za stavove svojih djelatnika budući da stavovi utječu na ponašanje.

26. Osobnost Glavna je vrijednost menadžerova razumijevanja razlika osobnosti vjerojatno u boljem selekcioniranju. Veća je vjerojatnost selekcije proizvodnijih i zadovoljnijih djelatnika ako se uzimaju u obzir tipovi osobnosti koji su skladni zanimanjima Percepcija Menadžeri trebaju uzeti u obzir da njihovi djelatnici reagiraju na opažanja, a ne na stvarnost. Ako pojedinci opažaju da su vrednovanja radnih učinaka pristrana ili da je plaća nista, ponašat će se kao da ti uvjeti stvarno postoje

27. Učenje Nije stvar u tome da li zaposleni kontinuirano uče na poslu ili ne. Oni uvijek uče! Stvar je samo u tome da li će menadžeri dopustiti da se proces učenja zaposlenoga događa slučajno ili će time upravljati putem nagrada koje dodjeljuju i primjera koji daju.

28. ZAKLJUČAK • Kojih je sedam razina koje opisuju osobne vrijednosti i stilove života? • Što su stavovi? • Četiri atributa osobnosti? Objasniti • Koji su tipovi osobnosti? • Teorija atribucije? • Definicija učenja, kada se uči?

29. LITERATURA: • Stephen P. Robbins: BITNI ELEMENTI ORGANIZACIJSKOG PONAŠANJA, MATE, Zagreb, 2002. • S. P. Robbins, T. A. Judge: ORGANIZACIJSKO PONAŠANJE , MATE, Zagreb, 2009.

30. Hvala na pozornosti !!!