1 / 23

Ekonomika preduzeća

Ekonomika preduzeća. Četvrto predavanje doc. dr. Jasmin Halebić. Ekonomske funkcije preduzeća. Elementi preduzeća : kolektiv, sredstva i organiz. struk.

uyen
Download Presentation

Ekonomika preduzeća

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ekonomika preduzeća Četvrto predavanje doc. dr. Jasmin Halebić

  2. Ekonomske funkcije preduzeća Elementi preduzeća: kolektiv, sredstva i organiz. struk. -Kolektiv preduzeća: svi zaposleni bez obzira na kojem radnom mjestu bili raspoređeni i koje poslovne zadatke ispunjavali (od direktora do portira) Usklađenost kolektiva sa ciljevima preduzeća: -Kvantitativna usklađenost: odnos broja zaposlenih i poslovnih zadataka i ciljeva preduzeća -Kvalitativna usklađenost: kvalifikaciona struktura zaposlenih (kolektiva) i ciljeva preduzeća -Vremenska usklađenost: promjena proizvodnih zadataka i ciljeva preduzeća zahtjeva promjenu kvantitaivne i kvalitativne strukture. Ekonomika preduzeća

  3. Ekonomske funkcije preduzeća • Sredstva preduzeća mogu biti: stalna (osnovna) i obrtna. Usklađenost sredstava: -kvantitativna usklađenost: veličina sredstava vs. poslovni zadaci i ciljevi -kvalitativna usklađenost: odnos između vrste sredstava (stalna i obrtna) vs. poslovni zadaci i ciljevi, kao i vrsta djelatnosti -vremenska usklađenost: promjena ciljeva i poslovnih zadataka zahtijeva usklađivanje sredstava. Ekonomika preduzeća

  4. Ekonomske funkcije preduzeća • Organizaciona struktura preduzeća Ukupni poslovni zadaci preduzeća se dijele na zadatke zaposlenika, pobliže definisane opisom radnog mjesta. Prema poslovnim zadacima se formiraju organizacione jedinice preduzeća. -Proizvođač-pojedinac, obavlja sve faze p-dnje: pripremnu, tehnološku i završnu -Proizvođač-kolektiv, sve faze se odvijaju unutar kolektiva a zadaci su raspoređeni na pojedince -Organizaciona jedinica od proizvođača pojedinca ka proizvođaču kolektivu Ekonomika preduzeća

  5. Povezivanje preduzeća Poslovna praksa iziskuje povezivanje i zajedničko obavljanje poslova (konzorcij) • Ciljevi povezivanja: -stvaranje monopola -kontrola tržišnih tokova (trž. moć) -sprječavanje konkurencije -racionalizacija poslovanja -uštede -vjerodostojnost

  6. Povezivanje preduzeća Povezana preduzeća: dva ili više preduzeća povezanih putem kapitala, ugovora ili mješovito (kapital i ugovor) Najčešći oblik povezivanja su fuzije koje nastaju pripajanjem manjeg preduzeća većem ili spajanjem više isto (razno) rodnih preduzeća, prilikom čega preduzeće koje se pripaja gubi svoj identitet, pravnu i poslovnu sposobnost.

  7. Povezivanje preduzeća • U povezanim preduzećima dominantvo preduzeće vrši upravljanje podređenim, kontrolisanim, zavisnim preduzećima. To se postiže stjecanjem kontrolnog paketa dionica u zavisnom preduzeću. • Horizontalno povezivanje – iz iste ili srodne djelatnosti • Vertikalno povezivanje – u reprodukcionom lancu, p-đač sirovina, finalnog pda i distributer.

  8. Povezivanje preduzeća • Grupacije preduzeća: holding i koncern • Holding: jedno preduzeće stiče kontrolni paket dionica u drugom ili više zavisnih preduzeća. Holding obavlja djelatnost upravljanja u zavisnim preduzećima, koja zadržavaju poslovnu samostalnost ali se upravljačke funkcije prenose. • Koncern: dominantno preduzeće pored funkcije upravljanja zavisnim preduz. ima i neku pretežnu poslovnu djelatnost.

  9. Korporacije • Korporacije su najčešći oblik organizacije velikih poslovnih sistema. U svakoj razvijenoj privredi one preovlađuju po vrijednosti pdnje i prodaje. • Korporacije su velika preduzeća, MNK i TNK • To su dugotrajna i stabilna preduzeća • Prednosti korporacija: ograničena odgovornost (vlasnici nisu odgovorni, nego korporacija kao subjekt poslovanja). Vlasnici odgovornost snose samo u visini vrijednosti dionica koje posjeduju. U slučaju stečaja i likvidacije vlasnici gube samo dionički kapital.

  10. Korporacije • Prednosti korporacija: jednostavna promjena vlasništva. Lica koja posjeduju dionice mogu ih prodati svim sudionicima na tržištu kapitala. Kupoprodaja dionica se vrši putem berze i brokera. • Prednosti korporacija: mogućnost prikupljanja fin sredstava velikog obima putem emisije dionica. Time nastaju korporacije sa milionskim brojem dioničara.

  11. K-ke korporacije kao složenih organizacija • Suštinski to su dionička društva, koja kapital (osnivački, početni, naknadno stečeni) pribavljaju emisijom dionica. • Korporacija je jedinstvena cjelina u poslovnom i vlasničkom pogledu. Ima status pravnog lica pa može stupati u pravni promet sa drugim preduzećima. • Posjeduje sopstvenu imovinu. • Dijelovi korporacije nemaju sopstvenu imovinu, kapital, niti upravljačke organe. • Menadžeri provode odluke na raznim nivoima i dijelovima korporacije.

  12. Unutrašnja organizacija korporacije • Korporacije su uglavnom decentralizovane, posjeduju poslovne jedinice, kao zaokružene poslovno-tržišne cjeline. • Uži segmenti poslovanja korporacija se javljaju kao troškovni centri koji rezultat poslovanja iskazuju u veličini troškova a ne u ostvarenom profitu. (ekonomičnost) • Profitni centri – gotovo kao zasebna preduzeća, sa vlastitim R&D, planiranjem, marketingom.

  13. Upravljanje korporacijama • Korporacije su jedinstveni upravljački sistemi, u vlasničkom i poslovnom smislu, kontrolisana sa vrha. • Menadžment emituje i prodaje dionice, određuje politiku dividendi, strategiju i planove razvoja. • Upravljački organi: grupa dioničara, upravni i nadzorni odbor. Menadžeri provode odluke.

  14. Holding preduzeća • Holding posjeduje dionice ili udjele zavisnih preduzeća. Upravljačko preduzeće je matica (majka) a zavisna su kćerke. • Holding ne funkcioniše kao jedinstveno preduzeće, za razliku od korporacija. Članice holdinga su autonomne u poslovanju, njihov rad se ne upravlja iz holdinga. • Holding vlasnički objedinjuje zavisna preduzeća (članice) imajući udio u osnovnom kapitalu od 51% do 100% članica holdinga. • Upravljačka dominacija se ostvaruje putem predstavnika holdinga u upravljačkim organima zavisnih preduzeća.

  15. Holding preduzeća • Osnovni motiv formiranja holdinga je uspostavljanje vlasničke prevlasti nad postojećim i budućim članicama. Uključivanje drugih preduzeća u holding se vrši najčešće kada ona zapadnu u finansijske poteškoće. • Članice holdinga gube svoju upravljačku autonomiju (predstavnik holdinga je u upravljačkim organima) ali ne i poslovnu (i dalje nastavljaju poslovanje kao samostalni poslovni subjekti, posluju za svoj račun, stupaju u pravni i poslovni promet).

  16. Holding kao preduzeće ili grupa • Budući da učestvuje u kapitalu drugih, zavisnih, preduzeća, holding učestvuje u raspodjeli ostvarene dobiti. • Hoding nije poslovno udruženje, jer ono nema svojstvo pravnog lica, niti mogućnost upravljanja preduzećima – članicama. • Poslovno udruženje, za razliku od holdinga, nastaje radi zadovoljenja poslovnih interesa članica a ne radi stjecanja profita. • Holding nekada funkcioniše kao grupa preduzeća. U tom slučaju grupacija nije pravno lice, ne vodi zasebne poslovne knjige niti predstavlja obračunsku jedinicu.

  17. Holding kao preduzeće ili grupa • Holding posjeduje većinu glasova u organima upravljanja zavisnih preduzeća i time odlučuje o poslovnoj politici i prisvaja dio dobiti (zbog učešća u vlasništvu) ali i snosi rizik poslovanja u vidu gubitka uloženog kapitala (udruženje ne). • Zavisna (supsidijarna) društva nisu upravljački autonomna, ali uživaju punu poslovnu autonomiju.

  18. Vrste holding preduzeće • Čist holding – isključivo se bavi upravljačkim aktivnostima • Mješoviti holding – pored upravljačkih, obavlja i druge vrste poslova.

  19. Tranzicija i restrukturiranje preduzeća • U prošlosti privreda BiH se razvijala u uslovima društvene i državne svojine SzP, te nepostojanja tržišnih kriterija poslovanja u većem dijelu privrednih sektora. • Tržišna konkurencija nije bila dovoljna a država je bila odlučujući ekonomski regulator. • Početkom 90-ih javljaju se zahtijevi za tržišnim kriterijima efikasnosti i efektivnosti. Što znači, pored ostalog, učešće privatne svojine u vlastništvu preduzeća, promjene u organizaciji i uvođenje savremenog menadžmenta u poslovanje.

  20. Tranzicija i restrukturiranje preduz • Restrukturiranje preduzeća obuhvata promjene u: vlasništvu, organizaciji i načinu upravljanja. • Tranzicija je proces prelaska preduzeća i nekadašnjih socijalističkih zemalja na tržišne uslove i kriterije poslovanja sa ciljem postizanja veće efikasnosti u korištenju raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa i u poslovanju preduzeća kao tržišnog subjekta.

  21. Tranzicija i restrukturiranje preduz • Potreba restrukturiranja nastala je činjenice da poslovanje preduzeća nije bilo u skladu sa tržišnim kriterijima. • Organizacionim restrukturiranjem se želi postići ubrzana cirkulacija kapitala u procesu reprodukcije, odnosno povećati koeficijent obrta kapitala (sredstava), zbog oskudice kapitala.

  22. Oblici upravljačkog restrukturiranja preduz • Razmjena paketa dionica ili udjela zainteresovanih preduzeća • Preuzimanje menadžmenta uspješnih preduzeća na određeno vrijeme • Davanje u zakup pojedinih dijelova opreme • Izdavanje opreme na korištenje uz oročenu otplatu • Prodaja MSP menadžmentu i radnicima na kredit ili otplatu.

  23. Uslovi restrukturiranja preduz • Stalno je potrebno razvijati nove institucionalne kategorije i zakonska rješenja radi podsticanja i unaprjeđenja oblika upravljačkog (vs. vlasničko) restrukturiranja. • Izgradnja friendly poslovnog ambijenta • Interna orjentacija strukturnih promjena (vlasničko, upravljačko, organizaciono ili finansijsko restrukturiranje) • Eksterna orjentacija strukturnih promjena (stepen konkurentnosti nacionalne privrede)

More Related