1 / 38

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. P02: “ Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine ” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Uvod. Najznačajniji teoretičari ekonomije: David Hume – “ Political discourses ” (“ Političke rasprave”), (1752).

valora
Download Presentation

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA P02: “Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  2. Uvod Najznačajniji teoretičari ekonomije: • David Hume – “Political discourses” (“Političke rasprave”),(1752). • Adam Smith – “Wealth of Nations” II svezak , “Bogatstvo naroda”, (1778). • David Ricardo – “The principles of Political Economy and Taxation”, “Načela političke ekonomije i oporezivanja”, (1817). Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  3. Ključna pitanja • Koji su temeljni motivi za razmjenu (trgovinu među zemljama)? • Kojim se robama trguje? • Po kojoj cijeni? • Kako to djeluje na blagostanje zemalja koje su sudionici u razmjeni? Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  4. Merkantilizam(eng.mercantile, trgovački) • Razdoblje u ekonomskoj povijesti od 1400.-1800.-te godine • Vrhunac dostiže u 16. i 17. stoljeću • Razvio se snažnom intervencijom i regulacijom države • Trgovina je jedini pravi izvor nove vrijednosti za stvaranje gospodarskog blagostanja Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  5. Zlato je osnova vrijednosti, osnovno sredstvo plaćanja • Veći izvoz od uvoza djeluje povoljno na ekonomiju zemlje (povećava zalihe plemenitih metala) • Koristi od trgovine su jednostrane, ostvaruje ih samo onaj partner koji ima suficit • Međunarodna razmjena je igra nulte sume Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  6. Ideologija merkantilizma ”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć čuva našu trgovinu i religiju” Josiah Child (1630.-1699) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  7. 9 načela merkantilizma 1. Važnost razvoja poljoprivrede i rudarstva 2. Isticanje domaće prerađivačke djelatnosti 3. Učenje od razvijenih 4. Važnost zlata i srebra 5. Važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza 6. Zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima 7. Uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima 8. Bolje prodavati nego kupiti 9. Ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za luksuznim proizvodima Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  8. Intervencije u području vanjske trgovine mjerama ekonomske politike • Carine – glavni argument zaštita mlade (nejake) industrije i punjenje državne riznice • Kvantitativna ograničenja • Uvozne zabrane • Kontrola plaćanja i subvencioniranje izvoza Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  9. Ograničenjem izvoza sirovina utječemo na povećanje izvoza proizvoda više faze obrade • Zabrana izvoza kapitala i kvalificirane radne snage • Kolonijalna politika – uvođenje valutnog sustava metropole – preteča Currency Boarda • Neomerkantilizam – (1928.-1940.) i (1970.-1980.) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  10. Liberalizam- laissez faire - • Period od druge polovine 18. st. do 30-ih godina 20.st. • Glavni predstavnici Adam Smith, David Ricardo i Jean Baptiste Say (“Traktat političke ekonomije” (1803.)) • Laissez faire politika – nemiješanje države u tržišni sustav • Glavni izvor bogatstva je proces proizvodnje Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  11. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha • Adam Smith - “Otac ekonomske znanosti” • Pokazao da su koristi od razmjene između dvije zemlje obostrane. • Međunarodna razmjena je igra pozitivne sume • Tvorac teorije apsolutnih prednosti Adam Smith (1723.-1790 Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  12. Adam Smith: “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda” « Načelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokuša načiniti kod kuće ono što će ga više stajati da učini nego da kupi… Svi… nalaze, da je u njihovu interesu, da cijelu svoju radinost upotrijebe na način koji im daje neku prednost nad susjedima, i da za jedan dio proizvoda svoje radinosti, ili što je ista stvar, za cijenu jednog njezina dijela kupe što god im je drugo potrebno… Ono što je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelju, teško može biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlja može opskrbiti nekom robom jeftinije nego što je mi sami možemo načiniti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda naše vlastite radinosti, koja se upotrebljava na način kojim postižemo izvjesnu prednost…» Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  13. Teorija apsolutnih prednosti • Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda, ali u obliku roba, a ne zlata • Najbolja politika države je laissez faire politika • Poduzetniku treba ostaviti što, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi • Ako neka zemlja može kupiti neko dobro, jeftinije nego što ga sama može proizvesti, onda je bolje da ga kupi (uveze) i plati nekim drugim dijelom svoje radinosti. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  14. Definicija apsolutnih prednosti • Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe. • Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda odnosno količinom proizvoda po radnom satu (produktivnost rada). • Apsolutne prednosti mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanja, vještine i dr.) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  15. Proizvodnja po satu prije specijalizacije • Ax : Bx ; Ax > Bx (10 > 2), Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X; • Ay : By, Ay < By ( 2 < 5 ) , Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y; • Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  16. Koje mogućnosti imaju zemlje A i B? Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  17. Proizvodnja nakon specijalizacije • Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X) • Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 10Y Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  18. Opažanje • Proizvodnja proizvoda X i Y je veća nakon specijalizacije • Veća je i potrošnja nego prije • Veći je i stupanj materijalnog blagostanja kod oba vanjskotrgovinska partnera. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  19. Smithova teorija apsolutnih prednosti • Predstavljala je revolucionaran iskorak u odnosu na učenje merkantilista • Nije u potpunosti objasnila proces vanjskotrgovinske razmjene • Nije objasnila što se događa s vanjskom trgovinom ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  20. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda • D.Ricardopostavljapitanješto bi se dogodilokad bi jednazemljaimalaapsolutnuprednost u proizvodnjisvihproizvoda • Svaka zemlja će se specijalizirati u proizvodnji proizvoda u kojima ima veću relativnu produktivnost rada • Radna teorija vrijednosti • Tvorac teorije komparativnih prednosti David Ricardo (1772.-1823.) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  21. Proizvodnja po satu prije specijalizacije • Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X iY. • Ax:Bx>Ay:By (10/2>5/4) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y. • Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  22. Proizvodnja nakon specijalizacije • Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X) • Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 8Y Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  23. Odnosi razmjene (Terms of Trade) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  24. Odnosi razmjene (eng.Terms of Trade) • Odnosi razmjene označavaju odnos dobara koji je spremna pojedina zemlja ponuditi u razmjeni s drugom zemljom • Odnosi razmjene (TOT - Terms of Trade) – jednaki su tehničkim koeficijentima proizvodnje i graničnoj stopi transformacije • Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena u dvije zemlje Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  25. Određivanje odnosa cijena iz tablice produktivnosti rada Odnosi razmjene: Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena ½ i 2. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  26. Teorija komparativnih troškova • Formulirana od strane D. Ricarda • Bazirana na teoriji komparativnih prednosti • Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara (L/Q) • Nadopune teorije komparativnih troškova dao Gotfried von Haberler 1930-ih Gotfried von Haberler (1900.-1995.) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  27. Tehničko ograničenje proizvodnje - tehnički koeficijent rada dobra X - tehnički koeficijent rada dobra Y - količina dobra X - količina dobra Y - ograničenje rada (radne snage) Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  28. Tablica komparativnih troškova • (alx)A: (alx)B; (alx)A <(alx)B; (1/10<1/2) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X; • (aly)A : (aly)B, (aly)A < (aly)B ( 1/5< 1/4 ) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y; • (alx)A: (alx)B < (aly)A : (aly)B (1/5<4/5) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  29. Određivanje odnosa cijena iz tablice komparativnih troškova Odnosi razmjene: Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  30. Utjecaj promjene plaća i tečaja • Teorija komparativnih prednosti = teorija komparativnih troškova (G. Haberler) • Komparativni troškovi nisu zauvijek dani, nego se mijenjaju s promjenama produktivnosti rada, plaća, tečajeva i svih ostalih faktora koji utječu na promjene relativnih odnosa cijena Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  31. Teorija komparativnih troškova – utjecaj promjene plaća • Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata • Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB • Plaće najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća • Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  32. Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y, a komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y, a zemlja A u X. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  33. Što će se dogoditi s apsolutnim i komparativnim prednostima zemalja ako nadnice u zemlji B porastu 100%, ceteris paribus? 2/3 1/2 Tko sada ima apsolutnu prednost? Što je sa komparativnim prednostima? Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  34. Teorija komparativnih troškova- utjecaj promjene tečajeva • Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi • Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß • Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  35. Primjer utjecaja promjene tečajeva na komparativne troškove Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva • Zemlja B ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y • Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y • Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  36. Pretpostavimo da su odnosi tečajeva: α : ß=1:3 odnosno ß=3α , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti • Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X i Y • Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y • Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  37. Da zaključimo.. • Povećanje nadnica dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji • Aprecijacija valute dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji dok ih deprecijacija valute smanjuje Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

  38. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

More Related