1 / 12

Sudski nadzor nad n edonošenjem akta

Sudski nadzor nad n edonošenjem akta. Čl. 265. Ugovor o funkcioniranju EU

konane
Download Presentation

Sudski nadzor nad n edonošenjem akta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sudski nadzor nad nedonošenjemakta

  2. Čl. 265. Ugovor o funkcioniranju EU • Ako Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Komisija ili Europska središnja banka propuste djelovati i time povrijede Ugovore, države članice i ostale institucije Unije mogu pred Sudom Europske unije pokrenuti postupak radi utvrđivanja povrede. Ovaj se članak pod istim uvjetimaprimjenjuje na tijela, urede i agencije Unije koje propuste djelovati. • Pokretanje postupka je dopušteno samo ako je dotična institucija, tijelo, ured ili agencija prethodno bila pozvana da djeluje. Ako u roku od dva mjeseca od takvog poziva dotična institucija, tijelo, ured ili agencija ne zauzme stajalište, postupak se može pokrenuti u daljnjem roku od dva mjeseca. • Pod pretpostavkama utvrđenima u prethodnim stavcima svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti Sudu pritužbu zato što joj institucija, tijelo, ured ili agencija Unije propustila uputiti bilo koji akt, osim preporuke ili mišljenja

  3. Načelo jedinstva • Postupak za poništavanje pravnog akta i postupak kojim se od javne vlasti traži donošenje akta predstavljaju dva aspekta istog pravnog sredstva • Uvjeti i ograničenja koja se na to pravno sredstvo primjenjuju moraju biti isti na temelju oba postupka osim u onoj mjeri u kojoj su drukčija pravila nužna posljedica razlika između donošenja i nedonošenja akta

  4. Negativna odluka • odluka javne vlasti kojom je ona odlučila ne djelovati na određeni način • odbijanje zahtjeva • pravno sredstvo protiv takve odluke – poništavanje – čl. 263. • Ne: čl. 265. tužba zbog nedonošenja akta

  5. Tuženi mogu biti: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Komisija Europska središnja banka tijela, urede i agencije Unije Tužitelji mogu biti: Povlašteni tužitelji države članice i ostale institucije Unije Nepovlašteni tužitelji: - Bilo koja fizička ili pravna osoba koja ispunjava određene uvjete Stranke u postupku

  6. Propusti koji podliježu nadzoru • Samo propust donošenja akta koji podliježe nadzoru? • Može li se podnijeti tužba zbog nedonošenja prethodnog akta? • Ponekad se neki akt ne može donijeti bez mišljenja/suglasnosti/nacrta/prijedloga drugog tijela • Što ako to tijelo “šuti” – ne daje mišljenje/suglasnost/nacrt/prijedlog • Postoje jaki razlozi da nacrti i prijedlozi jesu akti koji podliježu nadzoru • Sud EU je utvrdio da propust donošenja akta može uključivati propust donošenja akta koji ne podliježe nadzoru

  7. Propusti koji podliježu nadzoru • Propust poništavanja akta? • Rok za tužbu: dva mjeseca od objavljivanja mjere, ili od njene notifikacije tužitelju, ili, u nedostatku navedenoga, od dana kad je mjera postala poznata tužitelju • Sud nije dopustio da tužitelj pod krinkom tužbe zbog nedonošenja akta traži poništavanje odluka koje su mogle biti poništene da je pokrenut postupak unutar propisanog roka • Da se u tom cilju koristi tužba zbog nedonošenja akta time bi se omogućilo pobijanje odluke nakon proteka roka predviđenog za podnošenje tužbe za poništavanje

  8. Propusti koji podliježu nadzoru • Posebne situacije u kojima Sud ipak dopušta tužbe: • Ako je akt prvotno bio valjan, ali je naknadno postao nesuglasan s pravom EU zbog kasnijih okolnosti koje su nastupile nakon proteka više od dva mjeseca od objavljivanja/dostavljanja akta

  9. Zahtjev za donošenje akta • Razlika između tužbe zbog nedonošenja akta i tužbi za poništavanje – u prvom slučaju se mora provesti prethodni postupak prije podnošenja tužbe Sudu EU • Stranka mora formalno zatražiti od institucije da donese akt • Institucija ima rok od dva mjeseca za rješavanje tog zahtjeva • Samo ako institucija nije djelovala u tom roku, može se podnijeti tužba Sudu • Postoji i rok za podnošenje tužbe: dva mjeseca – taj rok počinje teći nakon proteka prvotnog dvomjesečnog roka

  10. Locus standi • Povlašteni tužitelji uvijek imaju locus standi • Nepovlašteni tužitelji imaju locus standi samo ako je tužena institucija propustila im uputiti bilo koji akt (osim preporuke ili mišljenja) • Da li to znači da se mora raditi o aktu koji bi bio formalno upućen tužitelju? • Sud je utvrdio da nepovlašteni tužitelj ima locus standi ne samo ako je traženi akt njemu formalno upućen, već i ako je tužitelj “de facto” adresat – ako je izravno i pojedinačno zainteresiran za njega

  11. Presuda Suda EU (izreka) • Sud nema pravo sam donijeti akt koji tuženik nezakonito nije donio • Sud jedino može proglasiti nedonošenje akta protivnim Ugovoru • Tužena institucija mora poduzeti nužne mjere za izvršenje presude Suda • To obvezuje tuženika da donese akt, ali on i dalje zadržava mjeru diskrecije u pogledu oblika i sadržaja akta koja mu je dana na temelju odredbe koja zahtijeva da se akt donese

  12. Literatura • Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske zajednice, 2004., str. 385-404.

More Related